Hrvatska
AccuWeather objavio veliku prognozu za ljeto, evo što čeka Hrvatsku…
Svjetski meteoservis AccuWeather objavio je svoju veliku sezonsku prognozu za ljeto u Europi.
Meteorološko ljeto počinje 1. lipnja, ali ljetni solsticij, koji će označiti početak astronomskog ljeta, događa se 20. lipnja.
AccuWeatherov tim meteorologa upozorava da vrućine koje će se širiti Europom tijekom ljeta te nedostatak duljih kišnih epizoda u dijelovima kontinenta mogu stvoriti ozbiljne probleme za poljoprivrednike. Čak i neke ljetne kulture, koje su obično otporne u uvjetima suše, mogle bi se suočiti s problemima s obzirom na to da se zimsko vrijeme ove godine nad dijelovima kontinenta zadržalo dulje nego što je uobičajeno.
U nastavku prenosimo dugoročnu prognozu meteorologa AccuWeathera.
Vrući Španjolska, Portugal i Italija
Najtoplije će ovog ljeta biti u Portugalu, Španjolskoj, južnoj Francuskoj i većem dijelu Italije jer će se toplina iz sjeverne Afrike širiti prema sjevernoj i južnoj Europi.
Očekuje se da će prosječne temperature na području jugozapadne i jugoistočne Europe tijekom ljetnih mjeseci biti blizu ili iznad normale. U lipnju se očekuju prosječne temperature od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva, a u srpnju od 26 do 34 Celzijeva stupnja.
Osim visokih temperatura, očekuje se da će i količina padalina biti ispod normale. Nedostatak kiše mogao bi dovesti do problema u poljoprivredi i kašnjenja uroda, uključujući stabla maslina.
Vrućina i u srednjoj Europi i na Balkanu
Olujni trag diljem Europe nastavit će se pomicati prema sjeveru kontinenta tijekom cijelog ljeta, a sušniji uvjeti zavladat će nad središnjim i jugoistočnim dijelovima, pišu meteorolozi AccuWeathera.
Vrućina će se širiti i iz Španjolske i Italije pa sve do juga Ujedinjenog Kraljevstva, sjeverne Francuske, Belgije, Njemačke, južne Poljske, Ukrajine i balkanskih zemalja. Međutim, širenje toplijeg vremena neće biti dosljedno na ovim područjima, napominju meteorolozi.
“Na zapadu i na istoku može biti vrućine, ali nikada istovremeno”, rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys. “Rijetko se događa da je vrućina ravnomjerno raspoređena na dva dijela kontinenta. Vjerojatnije je da će vrućina dolaziti u valovima”, dodaje.
Širenje toplijeg vremena također će biti postupno, a što je dalje od centra vrućine (Španjolska, Portugal), to će trebati više vremena da određeno područje dosegnu temperature iznad normale. Stoga se dulja razdoblja vrućine u Francuskoj i Njemačkoj očekuju tek krajem srpnja i početkom kolovoza.
Na području srednje Europe i Balkana tijekom lipnja se očekuju prosječne temperature od 19 do 21 Celzijev stupanj, a u srpnju od 21 do 25 Celzijevih stupnjeva. U kolovozu se očekuje da će prosječne temperature opet početi padati prema 19 do 21.
Ovog se ljeta na području srednje Europe i Balkana očekuje da će količina oborina biti niža od prosječne, pogotovo u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Na području Dalmacije očekuje se vrlo vruće ljeto s manje oborina od prosjeka.
Na području srednje Europe i Balkana najviše topline i sušnog vremena očekuje se sredinom i krajem ljeta. Kako kažu meteorolozi, to ne isključuje pojedine epizode olujnih nevremena i grmljavine na tom području. Ali one ne bi trebale biti dugotrajne.
“Ne očekujemo dugotrajne oluje raširene na cijelom području srednje Europe, ali lokalne ekstremnije promjene vremena su moguće”, kaže meteorolog Roys.
Vlažni početak ljeta u Velikoj Britaniji
Dok Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska čekaju dolazak tipičnih ljetnih temperatura, runde pljuskovitog vremena zadržavat će se nad regijom barem do početka ljeta. Iako će se vlažno vrijeme zadržati nad Irskom, Škotskom i sjevernom Engleskom barem tijekom lipnja i do srpnja, prognozira se da će oborine biti ispod prosjeka tijekom ostatka sezone.
Očekuje se da će prosječne temperature zraka na ovom području biti blizu ili ispod normale – od 15 do 21 Celzijev stupanj. Temperature tipičnije za ljetne mjesece stići će tek početkom srpnja. Najviše temperature od 30 Celzijevih stupnjeva ili više najvjerojatnije će se dogoditi između 1. srpnja i 15. kolovoza.
Prohladno i mokro u Skandinaviji i na Baltiku
Zbog sporog kretanja vrućina iz južne Europe očekuje se da će se nad najsjevernijim dijelovima kontinenta zadržati ispodprosječne temperature. Nad regijom će se tijekom ljeta zadržati i dulja kišna razdoblja.
Tijekom kolovoza se očekuju vrlo nestabilne vremenske prilike.
Na ovom će se području tijekom ljeta, kako najavljuju meteorolozi AccuWeathera, najviše dnevne temperature kretati od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




