Connect with us

Svijet

Njemački znanstvenici kažu da se vani jako teško zaraziti. Evo zašto…

Objavljeno

-

Prenošenje zaraze koronavirusom se uglavnom događa u zatvorenim prostorijama, a na to znanstvenici upozoravaju već odavno. Sad su u otvorenom pismu kancelarki Merkel obrazložili zašto su protiv nekih mjera ograničenja, prenosi Deutsche Welle.

“Prenošenje virusa događa se skoro isključivo u zatvorenim prostorijama”, pišu vodeći znanstvenici iz njemačkog Društva za istraživanje aerosola u otvorenom pismu kancelarki Angeli Merkel i ministru zdravstva Jensu Spahnu. Oni tvrde da mjere protiv pandemije kojima se ograničavaju susreti ljudi na otvorenom, šetnje ili najavljuje policijski sat šalju pogrešnu poruku da opasnost vreba vani – i tako povećavaju vjerojatnost da se ljudi susreću u privatnim kućama i stanovima, gdje je opasnost najveća.

“Neprestane rasprave o šetnji promenadom, sjedenju u vrtu pivnice, trčanju ili vožnji bicikla odavno su se pokazale kao kontraproduktivne”, pišu znanstvenici. Kažu da stalno upozoravanje ljudi da izbjegavaju sve kontakte – pa i one na otvorenom – pojačava umor naroda od mjera. “Kao što znamo, ljudi otupe kad se neprestano oglašava stanje uzbune.”

Zašto je vani opasnost od korone minimalna?

Aerosoli, sićušne čestice koje lebde zrakom, glavni su krivac za prenošenje koronavirusa. Prema nalazima znanstvenika, to se događa uglavnom u zatvorenim prostorijama. “Zato što je cirkulacija zraka na otvorenom mnogo veća. Imate strujanje vjetra pa se tako vrlo brzo koncentracija aerosola razrjeđuje”, kaže Nico Mutters, šef Instituta za javno zdravlje pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu.

Slično kaže i virusolog Aleksander Kekule, ali dodaje – to sve važi ako se i na otvorenom drži razmak od najmanje metar i pol. “Ako ne držite taj razmak, gledate se licem u lice i glasno pričate, pjevate, vičete, pljujete – onda se umjesto aerosolima možete zaraziti kapljično.”

Studije potvrđuju da je opasnost od zaraze vani ekstremno niska. Jedno istraživanje iz Kine je proučilo 7324 slučaja zaraze – samo u jednom slučaju na otvorenom. Kekule kaže da to isto važi za mutacije virusa – one su nešto zaraznije, ali mjere ostaju iste. “Mutanti ne lete dalje”, kaže virusolog.

Kako utječe vjetar?

“Što vjetrovitije to će prije biti razbijeni oblaci aerosola koje čovjek proizvodi”, kaže Gerhard Scheuch, fizičar i istraživač aerosola. Na pitanje je li, recimo, na livadi gdje borave različite grupice ljudi moguće da vjetar odnese aerosole od jedne do druge grupe, Scheuch kaže da je to praktično nemoguće.

“Samo zbog tjelesne temperature se stvara neka vrsta zračne struje koja uglavnom, kao kod kamina, ide prema gore”, priča ovaj fizičar za DW. Jer tjelesna temperatura od oko 37 stupnjeva je uglavnom viša od vanjske temperature. “Time se topliji zrak penje gore, pa i taj oblak aerosola.”

Jedna studija u Iranu je također potvrdila da vjetar ne igra nikakvu ulogu u prenošenju virusa.

Što kad je vani toplo, a što kad je hladno?

To nije do kraja znanstveno razjašnjeno. Američki istraživači su pratili razvoj infekcije u toplim, hladnim, suhim i vlažnim predjelima Kine – i nisu našli nikakve razlike. Jedna austrijska studija je ustanovila da ultraljubičasto zračenje Sunca ubija virus, recimo, na površinama, ali da to malo utječe na prijenos zaraze s čovjeka na čovjeka.

Mutters kaže da se na Sunce ne treba oslanjati – više je ultraljubičastog zračenja ljeti, ali je, recimo, u snježnim predjelima ono još veće zbog refleksije snijega. Osim toga, on ukazuje na to da pandemija jednako pogađa i toplije i hladnije predjele.

Kekule pak vjeruje da to ništa ne govori o samoj biti stvari jer pretpostavlja da se i u toplim predjelima ljudi masovno zaražavaju unutra. “Baš tamo više borave unutra gdje su klima-uređaji i ventilatori”, kaže on.

Ima li opasnosti od sporta?

Stručnjaci kažu da i sportaši, recimo pri džogingu, ne trebaju držati razmak od metar i pol usprkos tome što u stanju fizičkog opterećenja dublje dišu i izbacuju više čestica u zrak. “Ako netko samo protrči pored vas, čak i na malom razmaku, rizik je vrlo nizak”, kaže nam Birgit Wehner, istraživačica aerosola s Instituta Leibnitz.

Slično misli i njen kolega Gerhard Scheuch – i zadihani sportaši bi morali stajati dugo jedni pored drugih da bi se zaraza prenijela. Zato on ne vidi problem ni u momčadskim sportovima poput nogometa. “Ali problem nastaje kad se koriste svlačionice ili WC. To su opasne prostorije. One se moraju dobro provjetravati.”

Kao kontroverzna važi jedna nizozemska studija koja je prošle godine pokazala da je potreban veći razmak među sportašima. Kažu, od biciklista valja držati dvadeset metara razmaka. Kritičari naglašavaju da je ta studija obavljena u aerotunelu, a ne pod realnim uvjetima.

Je li susret s pušačima opasniji?

Još ni jedna studija nije povezala pasivno pušenje s povećanim rizikom od zaraze koronavirusom. “Pušenjem se ne izbacuje više virusa u okoliš”, kaže Scheuch. Ni Nico Mutters sa Sveučilišne klinike u Bonnu ne vidi da su pušači na bilo koji način zarazniji.

Doduše, prema Institutu Robert Koch, pušači imaju nešto veći rizik od teškog oboljenja ako se zaraze. Ali po druge nisu opasniji.

Ima li maska na otvorenom smisla?

Ima ako se ne može držati razmak. Pogotovo u većim gužvama, recimo na koncertima. “Ili kad ste na autobusnoj stanici ili u nekom redu, onda maska ima smisla”, zaključuje Wehner.

 

Svijet

Nema više kupnje auta ili stana za gotovinu, sve će ići preko računa

Objavljeno

-

By

Povjerenica Europske komisije za financije Mairead McGuinness najavila je da će Europska komisija u srpnju predstaviti novi paket zakonodavnih prijedloga protiv pranja novca čiji će sastavni dio biti i zabrana plaćanja gotovim novcem. Zabrana će biti postavljena na 10 tisuća eura, odnosno 75 tisuća kuna, s tim što će državama članicama biti dana mogućnost da uvedu i manji iznos.

Ograničenja u plaćanju gotovim novcem već neko vrijeme postoje u 18 država članica EU, pa tako Grci gotovinom mogu platiti do 500 eura, Francuzi 1000 eura, a Poljaci 15 tisuća eura. Njemačka i Austrija najveći su protivnici zabrana plaćanjem gotovim novcem i u tim se zemljama na slobodu plaćanja gotovinom gleda gotovo kao na ustavnom zagarantirano pravo građana. U Austriji je bilo prijedloga da se plaćanje gotovim novcem zaštiti Ustavom.

Po novome, piše Večernji list, zabrana plaćanja gotovinom odnosila bi se i na tvrtke i na građane. Hrvatske tvrtke i fizičke osobe koje obavljaju neku poslovnu aktivnost također imaju zabranu plaćanja gotovim novcem za vrijednosti veće od 75.000 kuna od siječnja 2018. godine, tako da nova pravila neće biti nikakva novost za poduzetnike. Ako su obveznici fiskalizacije, tvrtke ne smiju plaćati gotovinom nijedan račun iznad 5000 kuna. Stvari će se, međutim, mijenjati kod građana i njihovih međusobnih transakcija. Ovotjedna izjava povjerenice za financije potaknula je nove rasprave u Austriji i Njemačkoj, gdje se na ograničavanja u plaćanju gotovim novcem gleda kao na ograničenje osobnih sloboda. Prema podacima Europske središnje banke, 82 posto svih izdanih računa u Austriji i Njemačkoj plati se gotovim novcem, a jedino Hrvatska ima isti udio gotovinskih plaćanja.

Austrijski ministar financija Blumel odmah je kazao da ta zemlja neće prihvatiti prijedlog koji vodi puzajućem ukidanju gotovine, pozvao se na emotivni odnos stanovništva prema novčanicama, koji se očito nije bitnije promijenio ni zbog pandemije.

“Govorimo o gornjoj granici od 10 tisuća eura. Prilično je teško nositi toliko novca po džepovima”, kazala je McGuinness u intervjuu njemačkom Suddeutsche Zeitungu.

Komisija namjerava osnovati krovnu agenciju EU protiv pranja novca i financiranja terorizma, koja će imati brojne ovlasti i izravno će nadzirati kako banke provode politike sprečavanja pranja novca. Poznato je da banke moraju ispitati podrijetlo novca za sve transakcije veće od 105 tisuća kuna, a kod novih klijenata podrijetlo bi se trebalo ispitivati i za sve transakcije veće od tisuću eura.

 
Nastavi čitati

Svijet

Studija: Mladi koji su imali covid pokazuju znakove kardiovaskularnog oštećenja

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Samo zato što ste mladi, ne znači da koronavirus neće utjecati na vas ako se zarazite.

Mlade osobe koje su imale blaži oblik koronavirusa mogu i dalje trpjeti dugotrajne promjene na krvnim sudovima, prema maloj novoj studiji.

Iako SARS-CoV-2 prvenstveno utječe na pluća i posebno je opasan za starije osobe, sve je više istraživanja koja pokazuju da također ostavlja trajni trag na kardiovaskularnom sustavu, čak i među mladima i onima koji su imali samo blage simptome, piše Science Alert.

U najnovijoj studiji znanstvenici su uspoređivali vaskularno zdravlje 30 mladih osoba, od kojih je polovica imala pozitivan test na covid-19 otprilike mjesec dana ranije, a polovica je bila dobrog zdravlja.

Analizirajući ultrazvučne snimke njihovih arterija, tim je otkrio značajnu razliku između ove dvije grupe.

Iako nitko nije bio hospitaliziran, arterije onih koji su se zarazili koronavirusom prije tri do četiri tjedna bile su čvršće i manje elastične od zdrave grupe.

Karotidna arterija koja prenosi krv u mozak bila je u prosjeku 27 posto manje sposobna da nabrekne, a 22 posto manje elastična. Pogođena je i aorta koja odvodi krv iz srca.

Nejasno je kako su ovi krvni sudovi izgledali pruje nego što su sudionici dobili covid-19, što je ograničenje ove studije, ali s obzirom na to da istraživači nisu mogli predvidjeti početak globalne pandemije, zamijenili su ta poređenja podacima zdravih osoba.

Veličina uzorka je mala, ali inicijalni nalazi pojačavaju ideju da covid-19 nije nešto s čime bi se trebalo igrati. Čak i ako ste mladi i zdravi, pa čak i ako ste imali veoma blage simptome virusa, utjecaj na vaše kardiovaskularno zdravlje može potrajati dugo nakon što simptomi nestanu.

Promjene ukočenosti i strukture arterija povećavaju rizik od kardiovaskularnih stanja, poput aritmije, akutnog koronarnog sindroma ili krvnih ugrušaka, a ovo je posebno zabrinjavajuće za mlade ljude koji imaju i drugih osnovnih zdravstvenih problema zbog kojih je vaskularni sustav u riziku, poput dijabetesa ili hipertenzije.

Potrebna su dodatna istraživanja da bi se moglo utvrditi tko je najugroženiji i koliko dugo ostaje ta arterijska ukočenost, ali nalazi se u velikoj mjeri podudaraju sa drugim dugoročnim studijama koje izvještavaju o vaskularnim promjenama koje mogu trajati do tri mjeseca i nisu povezane sa ozbiljnošću simptoma covida-19.

U stvari, mnogi ljudi koji trenutno pate od dugotrajnih simptoma covida-19 u početku su prijavili samo blage simptome.

Ipak, tjednima ili čak mjesecima nakon pozitivnog testiranja, mnogi kažu da se još uvek bore za dah ili reguliraju krvni pritisak, što ukazuje na dugoročno oštećenje srca i pluća.

Bilo da ste mladi ili stari, sa simptomima ili ne, ovo je virus koji bi, u smislu zaraze ili širenja, trebalo izbjegavati. Studija je objavljena u časopisu Experimental Physiology.

 
Nastavi čitati

Svijet

Černobilski reaktor je opet aktivan. Kemičar: Situacija je jako neizvjesna

Objavljeno

-

Trideset i pet godina nakon što se u nuklearnoj elektrani u Černobilu u Ukrajini dogodila eksplozija i najteža nuklearna nesreća u povijesti, fisijska reakcija ponovno tinja u uranijskom gorivu zakopanom duboko u dvorani reaktora.

“To je poput žara na roštilju”, kaže Neil Hyatt, kemičar za nuklearne materijale sa Sveučilišta Sheffield u Velikoj Britaniji. Ukrajinski se znanstvenici trude utvrditi hoće li se reakcija sama ugasiti ili će biti potrebne izvanredne intervencije kako bi se spriječila nova nesreća, piše časopis Science.

Senzori pokazuju sve veći broj neutrona, što je signal fisije, koji struji iz jedne nepristupačne prostorije, izvijestio je prošlog tjedna tijekom rasprava o demontaži reaktora Anatolij Dorošenko iz Instituta za sigurnosne probleme nuklearnih elektrana (ISPNPP) u Kijevu u Ukrajini.

“Ne možemo isključiti mogućnost nezgode”

“Mnogo je neizvjesnosti, ali ne možemo isključiti mogućnost nezgode. Broj neutrona polako raste”, kaže Maksim Saveljev iz ISPNPP-a, sugerirajući da stručnjaci imaju još nekoliko godina smisliti kako ugušiti prijetnju. Bilo koje rješenje pomno će pratiti i stručnjaci iz Japana, koji se još nosi s posljedicama nuklearne katastrofe prije 10 godina u Fukušimi, napominje Hyatt i dodaje da se radi o opasnostima sličnih razmjera.

Bauk samoodržive fisije u ruševinama nuklearne elektrane odavno se nadvio nad Černobil. Kad se 26. travnja 1986. godine dio jezgre reaktora broj četiri otopio, štapovi uranijskog goriva, njihova obloga od cirkonija, kontrolne grafitne šipke i pijesak ubačeni su na jezgru kako bi ugasili požar, da bi se potom stopili u lavu. Ta lava je potonula u podrumske prostorije reaktorske dvorane i očvrsnula u formacije nazvane materijalima koji sadrže gorivo (FCM). Materijali sadrže oko 170 tona radioaktivnog uranija, odnosno oko 95 posto izvornog goriva.

Betonsko-čelični sarkofag, zvan Sklonište, podignut godinu dana nakon nesreće, u kojem se nalaze ostaci reaktora broj četiri, omogućio je prodiranje kišnice. Budući da voda usporava ili smiruje neutrone i tako povećava šanse za cijepanje uranijeve jezgre, jače kiše ponekad bi mogle povećati broj neutrona. Nakon pljuska u lipnju 1990. godine “pratitelj”, odnosno znanstvenik u Černobilu, koji riskira izlaganje zračenju ulaskom u oštećenu reaktorsku dvoranu, raspršio je otopinu gadolinijevog nitrata koja apsorbira neutrone na FCM-u, za koje su se on i njegove kolege bojali da bi mogli postati kritični. Nekoliko godina kasnije na krov Skloništa postavljene su prskalice s gadolinijevim nitratom. Ali sprej ne može učinkovito prodrijeti u neke podrumske prostorije.

Dužnosnici nuklearke u Černobilu pretpostavljali su da će svaki rizik nestati nakon što je u studenome 2016. godine masivni Novi sigurnosni okvir (NSC) postavljen iznad Skloništa. Konstrukcija vrijedna 1.5 milijardi eura trebala je osigurati Sklonište kako bi se moglo stabilizirati i na kraju demontirati. NSC također sprječava prodor kiše, a, od kada je postavljen, broj neutrona u većini područja u Skloništu je stabilan ili opada.

Broj neutrona raste

Međutim, na nekim mjestima broj neutrona počeo je rasti, primjerice udvostručio se u posljednje četiri godine u sobi 305/2 u kojoj su tone FCM-a zakopane ispod ruševina. ISPNPP-ovi modeli sugeriraju da sušenje goriva čini neutrone još učinkovitijima u cijepanju jezgre uranija. “To su uvjerljivi i vjerodostojni podaci. Jednostavno nije jasno o čemu se tu radi”, kaže Hyatt za Science.

Ta prijetnja se ne može zanemariti. Kako se voda bude povlačila, postoji bojazan da će se “reakcija cijepanja eksponencijalno ubrzavati”, ističe Hyatt, što dovodi do “nekontroliranog oslobađanja nuklearne energije”. Ne postoji šansa za ponavljanje 1986. godine, kada su eksplozija i požar proširili radioaktivni oblak nad Europom. Nekontrolirana fisijska reakcija u FCM-u mogla bi se raspršiti nakon što vrućina iskuha preostalu vodu. Ipak, napominje Saveljev, iako bi bilo koja eksplozivna reakcija bila ograničena, mogla bi dovesti do urušavanja nestabilnih dijelova klimavog Skloništa, puneći NSC radioaktivnom prašinom.

Rješavanje nove prijetnje zastrašujuć je izazov. Razine zračenja u prostoriji 305/2 sprječavaju približavanje ljudi i ugradnju senzora. Prskanje gadolinijevog nitrata na nuklearne ostatke nije opcija, jer su zatrpani betonom. Postoji ideja da se napravi robot koji može podnijeti intenzivno zračenje dovoljno dugo da izbuši rupe u FCM-u i ubaci cilindre bora, koji bi funkcionirali poput kontrolnih šipki i skupljali neutrone. U međuvremenu, ISPNPP namjerava pojačati nadzor nad dva druga područja u kojima FCM može postati kritičan.

Obnavljanje fisijske reakcije nije jedini izazov s kojim se suočavaju čuvari Černobila. Pod intenzivnim zračenjem i visokom vlagom FCM se raspada i stvara još više radioaktivne prašine, koja komplicira planove demontaže Skloništa. Isprva je formacija FCM-a nazvana Slonova noga bila toliko tvrda da su znanstvenici morali koristiti pušku kalašnjikov kako bi odlomili komad za analizu. “Sad više-manje ima konzistenciju pijeska”, kaže Saveljev.

Ukrajina već dugo namjerava ukloniti FCM i pohraniti ga u geološko spremište. Do rujna, uz pomoć Europske banke za obnovu i razvoj, namjerava donijeti sveobuhvatan plan za uklanjanje FCM-a. No, možda će biti teže nego što se mislilo pokopati aktivne ostatke reaktora unutar Skloništa, zaključuje Science.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu