Hrvatska
PLENKOVIĆ OTKRIO SVE DETALJE O COVID DODATKU: Četiri su kategorije – 1200, 900, 600 i 400 kuna; Poznato je i kada idu isplate
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković primio je predstavnike umirovljenika u Banskim dvorima na kojem je dogovoreno da umirovljenici dobiju jednokratno primanje. Iznos primanja će biti određen po kategorijama, odnosno po visini mirovine. U Hrvatskoj ima 1 240 000 umirovljenika. Riječ je Covid dodatku koji će dobiti oko 850 000 umirovljenika.
Na sastanku su bili, uz predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević, predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna te predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović.
Isplata krajem travnja
– Mi smo vodili razgovore kako da pomognemo jednoj od najranjivijih skupina. Imamo 17 tisuća osiguranika više u ovoj godini računajući do 31. ožujka. 2880 kuna je prosječna mirovina. Mi smo mirovine prosječno povećali za 13,5%. Vodili smo računa o onima koji imaju najniže mirovine, njima se povećala za još 3%.
Došli smo do zaključka da je potrebno donijeti odluku, Vlada će ju donijeti u srijedu, kojom bismo umirovljenicima isplatili jednokratno primanje radi ublažavanja posljedica nastalih pandemijom koronavirusa.
– Riječ je o nekoliko kategorija umirovljenika. Pa smo dogovorili da onima koji imaju do 1500 kuna da im se isplati 1200 kuna. Onima kojima je mirovina od 1500 do 2000 kuna, da im se isplati jednokratno novčano primanje od 900 kuna. Oni koji imaju od 2000 do 3000 kuna, dobit će 600 kuna, i oni koji imaju između 3000 i 4000 kuna da im se isplati 400 kuna.
– Ovo jednokratno primanje nije oporezivo, ne može biti predmet ovrhe i neće se uračunavati u prihodovni cenzus za oslobađanje od premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, rekao je premijer. Prema procjenama ukupan iznos koji će biti isplaćen je oko 600 milijuna kuna, tu će biti obuhvaćeni i korisnici razmjerne mirovine.
Isplata će biti krajem travnja ili početkom svibnja, dodaje, te se kao i drugi predstavnici umirovljenika zahvalio Vladi.
“Premijer je obećao”
Treba pohvaliti ministarstvo rada što su socijalno osjetljivo prihvatili sve naše sugestije, da se pomogne ljudima u uvjetima pandemije, rekla je predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović.
– Bilo bi divno kada bi mirovine porasle toliko, jer u realnom smislu mirovine i dalje padaju, ali ovo je najveće davanje od onog poznatog duga umirovljenicima i zahvaljujemo premijeru na njegovoj pouzdanosti, rekla je Petrović.
Veliki iskorak je napravljen za naše umirovljenike, a nakon božićnica događa se još nešto dobro, a to je povrat ustanova na razinu županija, jer će moći povlačiti sredstva iz europskih fondova, navela je predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna.
– Mislim da je cenzus do 4000 kuna jedan solidan cenzus i jako puno će im značiti. Zvali su nas cijelo vrijeme i jedna rečenica je bila tu cijelo vrijeme, a to je premijer je obećao i to će biti, rekla je.
Nisam dugo na čelu HSU-a, ali sam odmah pokrenuo pitanje Covid dodatka i nije bilo gluhih telefona, rekao je Veselko Gabričević.
– Brzo smo došli do zaključka da moramo razmišljati o umirovljenicima. Jasno nam je da ova sredstva nisu dostatna da se pokrpaju rupe u kućnom budžetu i zato su ova sredstva itekako značajna. Vlada je uložila napor da iznađe ova sredstva, istaknuo je Gabričević.
Razmjerne mirovine
Mislim da je premijer vrlo opširno objasnio Covid dodatak koji smo danas imali priliku predstaviti.
– Što se tiče razmjernih mirovina gledamo kumulativ i za njih će dodatak biti isplaćen u srpnju zbog prikupljanja podataka i dodatne dokumentacije. Oni će nešto kasnije biti u obradi i isplati. Početak isplate za one koji nisu korisnici razmjerne mirovine se predviđa 30. travnja, rekao je ministar Aladrović.
Isplata dva tjedna uoči izbora
Kupuju li se na ovaj način glasovi umirovljenika, jer se o tome razgovara godinu dana, premijer odgovara ne.
– Mislim da je onda po toj logici Vlada kupovala naklonost 680 000 radnika koji su dobivali 4000 kuna posljednjih godinu dana, ili bi po toj logici kupovala i naklonost 120 000 poslodavaca, dakle, ne, navodi Plenković. Ovo je potez odgovorne hrvatske Vlade. Mislim da temeljno načelo solidarnosti treba pokazati s najranjivijima.
Ova sredstva kaže, nisu bila planirana. U ovom trenutku se zbog indeksacije otvorio prostor da država napravi ovakav važan iskorak i trenutak je sada, dodaje premijer.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




