magazin
OLOVO, MASTI, MIŠJA DLAKA… Nećete vjerovati od kojih se sve sastojaka proizvodi kozmetika
Rimljani su od životinjske masti pravili kreme, a jedna je Talijanka puderom za lice ubijala muškarce. Danas je industrija kozmetike vrijedna pola bilijuna dolara, a sastojci se pronalaze u svakom kutku planeta
Povijest nas uči da su žene oduvijek uživale u svojoj ljepoti i nastojale je istaknuti. Tako znamo da se prva kozmetika koristila još u vrijeme drevnog Egipta, oko 10.000 godina prije Krista. Egipćani, koji su bili poznati po dobroj higijeni, za svoje prepoznatljivo ocrtavanje očiju koristili su kajal ili kohl, crni pripravak čiji sastojci zapravo imaju i ljekovita svojstva.
Grkinje su bojile kosu, koristile parfeme, a pomoću bijelog olova posvjetljivale su lice. Rimljanke su koristile i sjenila za oči, britvice i kreme za depiliranje, a arheolozi su 2003. godine na obalama rijeke Temze našli vjerojatno najstariju kremu za lice, koju su prije 2000 godina koristile upravo Rimljanke. Krema je toliko sačuvana da se u njoj još vide otisci prstiju, a po sastavu je od životinjske masti, škroba i minerala kasiterita.
Žena koja je šminkom ubijala muškarce
Tijekom srednjeg vijeka Crkva je uljepšavanje lica proglasila grijehom, no to nije zaustavilo žene. Od 16. do 18. stoljeća i dalje je bilo poželjno posvjetljivati lice, a koristio se i crveni oker kao rumenilo. Zahvaljujući Kinezima, od 17. stoljeća počinju se koristiti i četkice za zube. Tijekom 18. stoljeća čupale su se obrve, bojile u crno, a neko vrijeme na lice su se lijepile umjetne obrve napravljene od mišje dlake.
No uvjerljivo najbizarnija priča dolazi iz Italije, gdje je u 17. stoljeću živjela prava femme fatal. Giulia Tofana tvrdila je da proizvodi kozmetički preparat za lice, ali je zapravo bila riječ o smrtonosnom prahu. Tofani su se javljale žene koje su poželjele ubiti muža, a činile su to tako što bi ovaj prah bez mirisa i okusa nanijele na obraze. Kad bi ih muškarac poljubio u obraz, u organizam bi unio smrtonosne doze arsena, olova i otrovne biljke velebije. Tako je Giulia pomogla oko 600 žena pri ubojstvu svojih muževa, koji su tjednima polako umirali ne znajući zašto, ali imajući vremena napisati oporuku.
Industrija kozmetike danas
Sve do 1909. šminka je bila namijenjena za elitu, kazalište i filmske setove, a onda je poljski kozmetičar Maksymilian Faktorowicz (poznat i kao Max Factor) otvorio prvu prodavaonicu kozmetike u Los Angelesu. Danas je industrija kozmetike vrijedna oko 532 milijarde dolara, sofisticirana proizvodnja usavršena je do posljednjeg detalja, a podrijetlo nekih sastojaka u kozmetici moglo bi vas iznenaditi.
Ekstrakt meteorita
Najegzotičniji sastojak kozmetike mogao bi biti ekstrakt meteorita, s obzirom na to da mu je podrijetlo iz svemira. Ovaj ekstrakt koristi se u skupim kremama zato što sadrži kalcij, željezo i magnezij te minerale i komponente koji su nepoznati na Zemlji. Njegova je svrha pomlađivanje kože.
Plinovi izobutan i propan
Plin izobutan koristi se u kozmetičkim preparatima, kao što su kreme. INA ga proizvodiu svojim Objektima frakcionacije Ivanić Grad (OFIG) i najviše ga izvozi u Italiju, gdje se koristi u kozmetičkoj industriji. U OFIG-u proizvode i propan, koji se nerijetko nalazi u raznim sprejevima kao potisni plin, a moguće ga je pročistiti do vrhunske kakvoće bez mirisa, tako da se koristi u kozmetičkim industrijama.
Puževa sluz
Puževa sluz sadrži mucine, skupinu proteina bogatih aminokiselinama s jakim kapacitetom zadržavanja vode, a dodaju ih u kreme i losione za kožu. Puževa sluz popularan je sastojak u korejskoj kozmetici, a istraživanja su pokazala da pomaže u formiraju kolagena i elastina te pri hidrataciji kože.
Kolagen
Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu i pripada strukturnim bjelančevinama. Važan je građevni dio kože, mišića, zglobnih hrskavica i svih vezivnih tkiva. Zato se kolagen životinjskog podrijetla stavlja u dodatke prehrani ili u kozmetičke preparate. No znate li kako se dobiva? Kuhanjem kože, kostiju i ligamenata krava, svinja ili riba.
Aktivni ugljen
Poznat kao sastojak koji uklanja toksine iz kože, aktivni ugljen postao je pravi hit u kozmetičkoj industriji 2016. godine. Ugljen se koristi u kremama, vlažnim maramicama za skidanje šminke, sapunima, maskama za lice ili u pastama za izbjeljivanje zubi.
Kozmetička industrija neprestano se razvija i na tržištu se redovno pojavljuju novi trendovi. Tako ste možda čuli za kozmetiku koja sadrži pčelinji otrov, razne alge, jaja ili ulja sjemenki. I dok neki od sastojaka nemaju snažno znanstveno zaleđe, drugi su tijekom duge povijesti opravdali svoju svrhu.
magazin
Četvrti adventski vikend i Badnjak u Pagu
Grad Pag i TZ Grada Paga i ovaj vikend donose bogat program kojim se približavamo božićnim blagdanima. Četvrti adventski vikend osmišljen je da svatko može pronaći nešto za sebe – od dječjih priredbi i bajki, sportskih događanja, preko glazbenih nastupa, do tradicionalnog okupljanja s građanima na Pijaci za Badnjak.
Program počinje u petak, 19. prosinca Božićnim turnirom u nogometu kojeg organizira NK Pag u školskoj dvorani od 15:00 sati na kojem sudjeluje ukupno 18 ekipa. U večernjim satima najmlađi će nastupiti u priredbi „Božić s paškim mališanima” koja počinje u 18:30 sati u Dječjem vrtiću Paški mališani. Na glavnom gradskom trgu nastupit će Trio Sol i napraviti veselu blagdansku atmosferu, a u Kneževom dvoru održat će se Božićni tanci s početkom u 20 sati u organizaciji Udruge umirovljenika.
Subotnji program donosi nastavak Božićnog nogometnog turnira u školskoj dvorani od 15:00 sati, a poslijepodne na Pijaci slijedi svečano paljenje četvrte adventske svijeće uz nastup učenika 4. razreda OŠ Jurja Dalmatinca Pag. Večer će uljepšati Klapa Galijota, koja će svojim pjesmama dočarati pravi dalmatinski božićni ugođaj.
Nedjelja je posvećena obiteljima i najmlađima, djeca i roditelji moći će uživati u božićnim bajkama u Kući Djeda Božićnjaka, u organizaciji Gradske knjižnice Pag. Vikend završava Božićnim koncertom Gradske glazbe Pag, čime će se dodatno naglasiti blagdanska atmosfera u gradu.
Badnjak u Pagu obilježit će se tradicionalnim okupljanjem i druženjem s građanima na Pijaci. Jutro počinje uz pjesmu, iće i piće te živu glazbu Mate Grgata, dok će večernji nastup Dua Eleganca oplemeniti božićni ugođaj na glavnom gradskom prije ponoćke koja će se održati u Zbornoj crkvi Marijina uznesenja u Pagu.
PROGRAM:
Petak, 19. prosinca 2025.
15:00 – Božićni nogometni turnir, NK Pag, Školska dvorana
18:30 – Božić s Paškim mališanima, Dječji vrtić Paški mališani
19:00 – Veselo na Pijaci uz Trio Sol
Subota, 20. prosinca 2025.
15:00 – Božićni nogometni turnir, NK Pag, Školska dvorana
18:00 – Paljenje četvrte adventske svijeće uz nastup učenika 4. razreda OŠ Jurja Dalmatinca Pag
19:00 – Nastup Klape Galijota
Nedjelja, 21. prosinca 2025.
17:00 – „Dotaknimo čaroliju Božića“ – božićne bajke, Kuća Djeda Božićnjaka (GK Pag)
19:00 – Božićni koncert Gradske glazbe Pag
Srijeda, 24. prosinca 2025. – Badnjak
11:00 – Badnje jutro uz pjesmu, iće i piće na Pijaci uz živu glazbu Mate Grgata
21:30 – „Božićne note“ – nastup Dua Eleganca
Pozivamo sve građane i posjetitelje da se pridruže adventskom programu i zajedno dočekaju Božić u Pagu.
Organizatori: Grad Pag i TZ Grada Paga
magazin
ZADARSKI OSCAR / Kazališna udruga Igrajmo se zaključila uspješnu 2025. godinu
Kazališna udruga Igrajmo se Zadar zaključila je uspješnu 2025. godinu sinoć u KLZ ZADAR dodjelom 12. NOBI-ja poznatijeg kao zadarski Oscar tj. nagrada za najbolja glumačka ostvarenja u 2025. godini pri Igrajmo se.
Ovogodišnji dobitnici su:
Antonija Mašina, Areta Nižić, Jakov Soldo, Jakov Ćuković, Anai Bacon, Zoe Vuletić Sorić, Eva Šimurina, Eva Stanišić.
Povjerenstvo za dodjelu nagrade činili su ljudi iz struke koji prate rad grupa kroz cijelu godinu: Matija Šango Šimurina, Ana Fric, Anita Goreta.
Nobi je osmišljen kao manifestacija koja potiče suradnju s mladim lokalnim umjetnicima, a tomu u prilog ide i ovogodišnja suradnja s a capella sastavom Aka Cresendo s kojima su snimili i nedavno objavljen spot Božić dolazi, a sastav je nastupio i kao gost ovogodišnje manifestacije i naravno oduševio publiku. Ovakve suradnje primjer su razmjene umjetničkih iskustava i znanja, prekrasnog spoja talenata zadarske mlade umjetničke scene ojega svakako treba podržati.
Ova manifestacija međuostalim, za cilj ima i poticanje autorskog rada mladih glumaca. Mladi glumci i glumice uz poprilično intenzivan raspored posljednjih mjeseci, pripremili su svoje autorske glumačke točke i nasmijali publiku.
Jakov Soldo i Jakov Ćuković osmislili su svoj kratki nastup i svakako opravdali još jednom nagradu, a Antonija Mašina, Areta Nižić, Dora Vrkić i Luce Slišković svojim su se autorskim radom pod nazivom Golf dvica četiri sica oprostile od Igrajmo se nakon dugog niza godina.
Protekle godine bile su glavne promotorice zadarske kulture i kazališne umjetnosti mladih našega grada, ujedno i rada Igrajmo se, gostujući na mnogim festivalima izvan naših granica. Ove djevojke najbolji su primjer kvalitetnog rada, talenata, međusobnog povjerenja i timskoga rada ove grupe. Ono što ostaje jesu svakako uspomene i prijateljstvo koje se nastavlja i nakon završetka ovog dijela njihovog životnog putovanja.
Nobi je poseban trenutak za svakog polaznika Igrajmo se prepun emocija koje naglašavaju zajedništvo i snagu timskoga rada. Oni koji su primili zlatni kipić u ruke ujedno su dobili i dodatnu odgovornost, opravdati nagradu, a oni koji nisu svakako su motivirani ostvariti taj cilj.
magazin
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
Božić je u svitu božićna je pjesma kojom nas Klapa Puntamika podsjeća na najemocionalnije blagdansko vrijeme u godini. Denis Maričić potpisuje glazbu, a na tekstu mu se pridružuje i Marko Dunatov. Na aranžmanu su radili Saša Gajić i Ante Jurić dok je produkciju zaokružio Tomislav Pehar. Za pjesmu je snimljen i spot koji je lokacijski vezan za pitoreskni Ražanac. Režiju za spot potpisuje Toni Mađerić.
“Zanimljivo je da su u Ražancu još uvijek sačuvana jedna od posljednjih ručno zvonjenih crkvenih zvona u Dalmaciji, običaj koji gotovo posvuda nestaje. Upravo tu vrijednu tradiciju poželjeli smo zabilježiti u projektu.”, poručuje Klapa Puntamika te nastavlja: “Vođeni stihom “Zazvonit će zvona točno u po noći”, odlučili smo u videospot unijeti i stvarna ražanačka zvona koja se pojavljuju u više kadrova kao snažan simbol te izvorne, gotovo izgubljene baštine. Zahvaljujući dobroj volji mjesnog zvonara Branka Žagara – Brace, uspjeli smo povezati glazbu, mjesto i tradiciju u jednu toplu, autentičnu božićnu priču.”
Autorski tim Klape Puntamika već dugi niz godina inspiraciju pronalazi u snažnim dalmatinskim motivima, posebno u čarobnom prostoru podvelebitskog kanala, gdje se moćni Velebit sa svojom divljom, mističnom ljepotom slijeva prema moru. Ta dramatična linija susreta planine i mora postala je zaštitni znak njihovog vizualnog identiteta, a i u ovom projektu ima posebno simbolično mjesto.
Ovoga puta božićna priča pronašla je svoj dom u prekrasnom Ražancu, mjestu koje ih je oduševilo jednostavnošću, ljepotom, tradicijom i toplinom ljudi. U suradnji s Ražancem klapa Puntamika već priprema i novi videospot za pjesmu Ja sam dite Dalmacije, koja je ujedno i naslovna pjesma njihovog nadolazećeg albuma.







