Svijet
PRIJETE NAM NOVE PANDEMIJE Objavljena lista najopasnijih, među njima je i “Bolest X”
Sve navedene bolesti mogu predstavljati veliku prijetnju što zbog njihovog “epidemijskog potencijala”, a što zbog nedostatka adekvatnih mjera
Pandemija Covida-19 prije godinu dana život nam je okrenula naglavačke, a pod posebnim mjerama živimo i dan-danas. Prokuženost, sve veći broj cijepljenih i dolazak toplijeg vremena ulijevaju nadu da ćemo stvari uskoro staviti pod kontrolu i vratiti se normalnom životu, ali pitanje je dokad?
Neki znanstvenici već upozoravaju da bi sljedeća pandemija mogla biti gora od kuge koja je ubila 75 milijuna ljudi te da bi se s velikim zdravstvenim krizama mogli suočavati svakih pet godina, piše net.hr.
“Čovječanstvo se mora pripremiti za još goru pandemiju od ove”, upozorila je i dr. Melanie Saville, šefica britanskog centra za istraživanje i razvoj cjepiva CEPI.
A koja je to sljedeća bolest koja bi nas mogla ugroziti možda i gore od Covida? Možda jedna od njih osam koju je na listu najvećih prijetnji čovječanstvu stavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Dužnosnici WHO-a listom žele skrenuti pozornost i odrediti prioritete za znanstvena istraživanja kako bi se što prije razvili lijekovi i cjepiva. Sve navedene bolesti mogu predstavljati veliku prijetnju javnom zdravlju što zbog njihovog “epidemijskog potencijala”, a što zbog nedostatka adekvatnih mjera borbe protiv njih.
Pogledajmo sada što to, prema mišljenju WHO-a. u budućnosti prijeti cijelom planetu:
Nipah virus
Ovaj virus opisuju ga kao jednu od najvećih prijetnji jer već sada mutira i 75 puta je smrtonosniji od Covida-19. Do prijenosa na čovjeka dolazi kada šišmiši svojim urinom ili slinom kontaminiraju voće koje se potom konzumira neoprano ili neoguljeno. Moguć je prijenos i s čovjeka na čovjeka. Virus koji uzrokuje povraćanje, upalu pluća, nateknuće mozga i epiliptične napadaje otkriven je 1998. godine u Maleziji. Stopa smrtnosti kreće se između 40 i 75 posto. Posebno zabrinjava dugo inkubacijsko razdoblje koje može trajati do 45 dana. WHO poziva na hitnu akciju jer je, tijekom epidemija u Indiji i Bangladešu, smrtnost bila iznimno visoka.
Zika
Epidemija ovog virusa širila se po američkom kontinentu tijekom 2015. i 2016. godine iako se virus prvi put pojavio u jednoj šumi u Ugandi. Simptomi zaraze su temeperatura, osip, glavobolja i bol u mišićima…Dobra vijest je što su smrti uzrokovane ovom infekcijom iznimno rijetke. No, najpogubniji utjecaj virus ima na trudne žene koje ako se zaraze, u nekim slučajevima, mogu roditi dijete s promijenjenim oblikom glave ili nekim drugim defektima. Vjeruje se da je virus potekao od majmuna, a najčešće ga na ljude prenose komarci. Virus se može prenijeri i seksualnim odnosom, i to sa zaraženog muškarca na ženu. WHO je prošloga tjedna pozvao stručnjake na razvoj strategije za borbu protiv ove bolesti.
Ebola
Opasna infekcija, koja je u razdoblju od 2013. do 2016. na zapadu Afrike ubila 11.300 ljudi, ponovno izaziva zabrinutost na tom kontinentu. Gvineja je i službeno objavila kako se ponovno bori s epidemijom dok je Bijela kuća upozorila na katastrofalne posljedice dođe li do nove eksplozije broja zaraženih. Virus koji, pretpostavlja se, potječe od šišmiša ima pet sojeva, a njih četiri mogu zaraziti ljude. Smrtnost je do čak 90 posto, ovisno o soju, a oni koji prežive bore se s teškim posljedicama. Simptomi zaraze ebolom uključuju krvarenje iz očiju, ušiju, nosa i usta kao i temperaturu, glavobolje i bol u mišićima.
Hemoragijska groznica Krim-Kongo
Srmtnost od ovog virusa je 40 puta veća nego u slučaju Covida. Bolest je uočena u Africi, na Balkanu, Bliskom istoku i Aziji. Čovjek se može zaraziti u kontaktu sa zaraženom stokom ili jedući njihovo zaraženo meso. Simptomi zaraze su visoka temperatura, povraćanje, proljev, a ponekad se javlja i tamni osip. Može doći i do otkazivanja bubrega i jetre, a virus čovjeka može ubiti za samo pet dana. WHO upozorava kako virus ima epidemiološki potencijal i visoku smrtnost.
Lassa groznica
Virus je otkriven 1969. godine u nigeriji, a na ljude se prenosi kontaktom s mišjim izlučevinama. Simptomi zaraze su visoka temperature, krvarenje desni i nizak krvnih tlak. I nekim slučajevima može doći i do gubitka sluha. Procjenjuje se da od infekcije Lassom godišnje umre oko 5000 ljudi, a stopa smrtnosti slična je kao kod Covida. WHO je pozvao na hitnu akciju jer se zaraza širi dijelovima Afrike, osobito u bolnicama koje nemaju adekvatnu zaštitnu opremu i mjere kontrole.
MERS i SARS
Baš kao i Covid, za SARS se također vjeruje da je potekao od šišmiša u Kini. MERS se pak vjerojatno proširio sa šišmiša na deve i ljude, a prvi put je uočen u Saudijskoj Arabiji. Oba virusa predstavljaju veliku prijetnju za čovječanstvo jer mogu izazvati epidemije većih razmjera. WHO upozorava da MERS ima visoku stopu smrtnosti te da je potrebno osmisliti strategiju borbe. SARS je već uzrokovao globalnu epidemiju od 2002. do 2004. godine kada je ubio 774 osobe.
Groznica doline Rift
Virus može inficirati mozak što dovodi do glavobolja, zbunjenosti, a kod nekih ljudi može uzrokovati probleme s jetrom pa čak i sljepoću. Čovjek se može zaraziti u kontaktu sa životinjama. Virus je dobio ime po mjestu u Keniji gdje je otkriven 1931. godine kada se ustanovilo da je njime zaražena jedna ovca. Zasad nije zabilježen slučaj prijenosa s čovjeka na čovjka, a 2000. godine prvi put se prošitio izvan Afrike. Uočili su ga tada u Saudijskoj Arabiji i Jemenu.
Bolest X
Ovo je skriveni neprijatelj WHO-a, virus kojeg nazivaju imenom ‘Bolest X’. Riječ je zapravo o, kako kažu, patogenu koji je zasad nepoznat, ali može uzrokovati bolesti kod ljudi. Znanstvenici procjenjuju da je na planeti oko 1,67 milijuna nepoznatih virusa, a od toga njih oko 827.000 bi moglo zaraziti čovjeka ili životinje. Kako ljudska populacija raste i sve više prodire u životinjska staništa, raste i rizik prijenosa bolesti sa životinja na ljude. A takvih primjera u prošlosti već je bilo, a i Covid-19 dokaz je da prijenos virusa sa životinja na čovjeka može dovesti do epidemije globalnih razmjera.
Svijet
Arktički val hladnoće širi se zapadnom Europom: Stiže snijeg i pad temperatura, evo gdje će biti najgore
U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.
Arktički val hladnoće širit će se ovaj tjedan zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.
Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.
Početkom novog tjedna, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

U ponedjeljak hladna zračna masa doseže središnju Francusku i Njemačku, dok sjeverno strujanje ubrzava širenje prema jugu. Dalje prema istoku, nad istočnom Europom i Balkanom, jugozapadno strujanje održava neuobičajeno tople temperature s lokalnim vrijednostima iznad 20 °C. Do sredine tjedna, arktička hladnoća pojačat će se preko zapadne Europe. Hladnija zračna masa širit će se u Sredozemlje, središnju Europu te otjerati toplinu s Balkana i istočne Europe. No, najintenzivnija hladnoća ostat će u zapadnom dijelu Europe. Kasnije tijekom tjedna, sjevernoatlantski anticiklon postupno će se pomicati prema prema jugu, omogućavajući arktičkoj hladnoći da dosegne Pirenejski poluotok. Hladnoća će dosegnuti još i zapadno Sredozemlje, Maroko i zapadni Alžir.
U kombinaciji s oborinama tijekom napredovanja arktičke fronte, prognozira se i snijeg. Pritom, najveće koncentracije snježnih oborina bit će na sjevernim padinama planinskih lanaca. U većini nizina očekuje se samo povremeni snijeg, bez značajnijih akumulacija.
Tijekom sredine tjedna, u Velikoj Britaniji očekuju se temperature ispod ništice, s najnižim vrijednostima od -3 do -5 °C u nizinama te još nižima na višim nadmorskim visinama. Temperature u Francuskoj bit će stabilne od utorka do četvrtka, s jutarnjim minimumima od 0 do -3 °C u velikom dijelu zemlje. U Španjolskoj se u srijedu prognoziraju jutarnje temperature od -2 do 5 °C na pojedinim područjima, dok samo jugozapadni dio ostaje na oko 5 °C. Sjeverni Portugal očekuje jutarnje minimume blizu 0 °C u srijedu, dok se na jugu prognoziraju temperature od 5 °C do 10 °C.

Središnja Europa očekuje najniže temperature sredinom tjedna. Uzvišeni dijelovi i alpske doline imat će temperature ispod -10 °C. Središnja i južna Njemačka, Češka, Slovačka, južna Poljska, Slovenija i zapadna Mađarska očekuju jutarnje minimume od -3 do -7 °C. Sjeverna Italija očekuje temperature blizu ili malo ispod 0 °C u srijedu. Zemlje zapadnog Balkana također bi trebale imati temperature ispod ništice.
U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše. Intenzivno i uporno jugozapadno strujanje podržavat će obilne kiše duž zapadnih Apenina i Dinarskih planina na zapadnom Balkanu. Aktivnost će biti kombinirana s grmljavinskim nevremenom. Crna Gora i sjeverna Albanija očekuju ekstremne kiše, s lokalno mogućim akumulacijama preko 700 mm, potencijalno do vikenda. To je posljedica nekoliko frontalnih valova koji prelaze mediteransko područje.
Svijet
FOTO / Bijeli Božić? Najavljen poremećaj polarnog vrtloga
Uskoro će započeti znatan poremećaj polarnog vrtloga zbog neuobičajeno ranog i iznenadnog stratosferskog zagrijavanja. Prognoze pokazuju kolaps polarne cirkulacije u drugoj polovici mjeseca, s hladnim vremenom i snijegom u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, ali zasad s manje jasnim utjecajima na Europu, piše Severe Weather.
Polarni vrtlog obično je čuvar hladnoće, zadržava je u polarnim regijama kada je jak. Ali kada je poremećen ili urušen, hladni zrak može izaći, stvarajući pravo zimsko vrijeme u srednjim geografskim širinama, prenosi Net.hr.
Nadolazeće stratosfersko zagrijavanje pomoći će u donošenju hladnoće i snijega u Sjedinjene Države, Kanadu te potencijalno i u Europu, stvarajući “prosinac za pamćenje” i potencijalno čak bijeli Božić.
Što je polarni vrtlog?
Polarni vrtlog je naziv koji opisuje široku zimsku cirkulaciju iznad sjeverne (i južne) hemisfere, objašnjava Severe Weather. Polarni vrtlog možete jednostavno zamisliti kao zid koji se vrti iznad i oko polarnih područja od površine do stratosfere (visine veće od 50 km), a unutra sadrži hladni polarni zrak.
Cijeli polarni vrtlog dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Svaki imaj različitu ulogu, pa ih se prati odvojeno. Ali oba dijela zajedno tvore cijelu zimsku cirkulaciju i rezultirajuće dnevno vrijeme na površini.
Onda kada je jak polarni vrtlog, snažna je i polarna cirkulacija. Time se zadržava hladniji zrak u polarnim područjima, sprečavajući njegov izlazak i stvarajući blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih geografskih širina.

Kada se polarni vrtlog poremeti ili čak potpuno uruši, puno mu je teže zadržati hladni zrak, koji može lako pobjeći iz polarnih područja u Sjedinjene Države ili druga područja srednjih geografskih širina. Ako više volite topliju/blažu zimu u Sjedinjenim Državama ili Europi, bit će vam drag snažan polarni vrtlog, ali ako želite pravo zimsko vrijeme s hladnoćom i snijegom, slab/poremećen polarni vrtlog je upravo ono što želite vidjeti.
Prema najnovijim analizama, polarni vrtlog trenutno ima normalnu veličinu, lijep kružni oblik i kreće se oko dugoročne prosječne jačine. Stratosferski polarni vrtlog izgleda kao velika ciklona s hladnom jezgrom blizu svog središta niskog tlaka.
Iako polarni vrtlog na ovoj razini u stratosferi izgleda pristojno, već se mogu vidjeti prvi znakovi problema. Počinje se formirati područje visokog tlaka, a slab val zagrijavanja već je vidljiv u vanjskim slojevima. Naime, može se vidjeti anomalija tlaka na istoj razini u stratosferi, što pokazuje da glavna jezgra polarnog vrtloga ima propisno niski tlak. Anomalija visokog tlaka razvija se u stratosferi i očekuje se da će se dalje povećavati i jačati.
Bijeli Božić?
Nad Europom trenutačno vidimo podršku za anomaliju hladnog zraka uglavnom nad sjevernim dijelovima, a potencijalno i u Velikoj Britaniji, ako se područje niskog tlaka nalazi niže. Ali, ovo je opet potpuno isti scenarij kao što smo vidjeli u prošlim ranim SSW događajima, koji obično snažno pogoduju hladnom zraku i snijegu u Sjedinjenim Državama i Kanadi.
Još smo u ranoj fazi procesa i ovi stratosferski događaji nisu svi isti, pa još uvijek ima više nego dovoljno vremena da prognoze pokažu širenje hladnijeg zraka u središnje i sjeverozapadne dijelove, kao što to obično čine neki događaji južnog i južnog toka (SSW) sredinom zime.

Gledajući dublje u prosinac, možemo vidjeti da se anomalija hladnog zraka nastavlja širiti, sada dosežući dalje u sjeverozapadnu Kanadu. To nam govori da prognoza očekuje da će sjeverni tok ostati stabilan, povlačeći hladniji zrak iz dubokog polarnog područja i prenoseći ga dolje u Sjedinjene Države.
Takav obrazac mogao bi ostati stabilan do kraja prosinca, što bi uvelike povećalo vjerojatnost bijelog Božića u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država.

Gledajući prognozu snježnih padalina za prosinac, možete vidjeti dobru raspodjelu ukupnih snježnih padalina od Kanade do sjevernog, zapadnog i istočnog dijela Sjedinjenih Država. Snježni pokrivač također se širi preko ravnica. Ovo je prosjek za cijelu zemlju, tako da gledamo samo pokrivenost, a ne stvarne brojke.
Ovo je još jedan pozitivan znak da postoje dobre šanse za bijeli Božić dublje na jugu SAD-a nego u nekim nedavnim zimama. Na temelju gore navedenog trenda snježnih padalina i obrasca temperature površine, ovaj trend za sada izgleda doista obećavajuće – mogao bi biti snježni pokrivač i hladnije temperature nad velikim dijelom Sjedinjenih Država.
Svijet
STRUČNJACI ZABRINUTI / Očekuje li nas najgora sezona u zadnjih 10 godina? “Nismo već dugo vidjeli virus poput ovog”
Sezonski virus gripe iznenada je mutirao tijekom ljeta. Sezona gripe počela je više od mjesec dana ranije, a stručnjaci upozoravaju da bi ova sezona mogla biti jedna od težih u posljednjem desetljeću.
NHS je izdao upozorenje zbog straha da bi sve to moglo dovesti do iznimno teške zime.
Postoji mnogo nijansi i neizvjesnosti, ali vodeći stručnjaci kažu da ne bi bili iznenađeni kada bi ovo bila najgora sezona gripe u posljednjih deset godina, piše BBC.
“Nismo već neko vrijeme vidjeli virus poput ovog, ovi obrasci su neuobičajeni,“ kaže profesorica Nicola Lewis, ravnateljica Svjetskog centra za gripu na Institutu Francis Crick .
“To me zabrinjava, apsolutno. Ne paničarim, ali jesam zabrinuta“, dodala je.
Uzrok je iznenadna mutacija virusa sezonske gripe H3N2, koja se dogodila tijekom ljeta, izvan uobičajenog razdoblja širenja gripe.
Sedam mutacija pojavilo se u soju H3N2 sezonske gripe, što je dovelo do “brzog porasta“ prijava slučajeva mutiranog virusa, objašnjava profesor Derek Smith, ravnatelj Centra za evoluciju patogena na Sveučilištu u Cambridgeu.
“Gotovo sigurno će se proširiti svijetom“ kaže prof. Smith.
U Velikoj Britaniji i Japanu već su zabilježeni porasti slučajeva od rujna, potaknuti povratkom djece u škole i početkom hladnijeg vremena. Iako točne posljedice mutacija još nisu u potpunosti razjašnjene, znanstvenici vjeruju da one omogućuju virusu da lakše zarazi ljude, čak i one s djelomičnim imunitetom. To objašnjava zašto sezona gripe nije čekala uobičajene zimske uvjete, poput boravka u zatvorenim prostorima s uključenim grijanjem i zatvorenim prozorima.
Sezonska gripa obično ima R broj (reprodukcijski broj) oko 1,2, dok se rana procjena za ovu godinu kreće oko 1,4, navodi prof. Lewis. Vrlo pojednostavljeno, ako bi 100 ljudi imalo gripu, oni bi je u prosječnoj godini prenijeli na 120 ljudi – a ove godine na 140.
U tipičnoj sezoni gripe, otprilike se jedna od pet osoba zarazi se virusom, no ove bi godine ta brojka mogla biti i veća, upozorava profesor Christophe Fraser iz Instituta za pandemijske znanosti na Sveučilištu u Oxfordu.
Ipak, sve te prognoze još su obavijene neizvjesnošćuAustralija, koja je ove godine zabilježila najgoru sezonu gripe ikad, služi kao upozorenje, iako se tamošnji val gripe odnosio na drugačiji soj.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Evo gdje danas možete u spizu…
-
Sport4 dana prijeSVI U MOCIRE! / Zadarski rukometaši sutra igraju važnu prvenstvenu utakmicu protiv RK Senj
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Stiže nagla promjena vremena, u dijelu zemlje moguć i snijeg






