ZADAR / ŽUPANIJA
RAZVOJ PODUZETNIŠTVA U SV. FILIPU I JAKOVU Uskoro natječaj za kupnju zemljišta u Poslovnoj zoni
U završnoj je fazi priprema natječaja za prodaju zemljišta buduće “Zone zanatskih i servisnih djelatnosti” odnosno poduzetničke zone u Općini Sv. Filip i Jakov, područja obuhvata zone površine 20,09 ha koje se nalazi sjeveroistočno od naselja Sv. Filip i Jakov, donosi BnM portal
“Nadam se da će “Poduzetnička zona Sv. Filip i Jakov” koja je već neko vrijeme glavni fokus cijelokupnog općinskog tima te za koju uskoro kreće natječaj za kupnju zemljišta, postati temelj za stvaranje zaposlenih i razvitak poduzetništva na našem području, Poslovna zona omogučiti će racionalizaciju poslovanja obrtnika i poduzetnika te pridonijeti općem gospodarskom razvoju Općine Sveti Filip i Jakov. Na taj naĉin potaknut će se stimulativni uvjeti za poslovna ulaganja, a karakter zone biti će namijenjen prvenstveno proizvodnim, prerađivačkim, zanatskim i servisnim djelatnostima” rekao je Zoran Pelicarić, načelnik Općine Sv. Filip i Jakov.
Iz Općine također ističu da je prostor zemljišta buduće poslovne zone nadovezuje na biogradsku zonu i da je dobro povezan s ostatkom županije i drugim dijelovima Hrvatske te da će se sukladno tome osigurati sva potrebna infrastruktura za buduću prodaju zemljišta;
“Pogodnost zemljišta poslovne zone za izgradnju planiranih poslovnih kapaciteta ima niz prirodnih pogodnosti i komparativnih prednosti za smještaj gospodarskih sadržaja od kojih se posebno ističe blizina autoceste A1 te državnih cesta D8. Uz navedene prometnice važna je ĉinjenica da je relativno blizu županijskog centra Zadra kao i obližnjeg Biograd na moru kao vrlo značajnog nautičkog centra,”rekao je Pelicarić.
Poslovna zona planirana je za obrtničke i zanatske radionice proizvodnih pogona male privrede i skladišta te u odabiru prostorno razvojne strukture, korištenja i namjene površina uzima u razmatranje i šire područje izvan svojih granica obuhvata. Od ukupne površine od 200 852 m² (20,09 ha) za zanatsko servisnu namjenu predviđeno je 159 839 m² (15,98 ha). Površine 33 građevinske čestice kreću se od oko 3000 m2 do oko 5000 m2, a od toga dvije veće čestice veličine su od oko 20 000 m2 . Prema tome svemu će se i formirati osnovna infrastruktura koju će kompletno osigurati i financirati Općina Sv. Filip i Jakov.
“Zona u kojoj će se odvijati utvrđene djelatnosti Općina Sv. Filip i Jakov će u završnoj fazi opremiti prometnom, komunalnom i energetskom infrastrukturom što uključuje pristupne ceste i ceste u zoni, vodoopskrbu i komunalnu infrastrukturu, instalacije oborinske odvodnje i kanalizacije u zoni, priključak na vanjske instalacije, trafostanice, javnu rasvjetu i električne priključke”, napominje Pelicarić.
Unapređenje poduzetništva
Sam početak priče o poslovnoj zoni u općini Sv. Filip i Jakov započinje donošenjem Prostornog plana uređenja Općine kao i Odluke o osnivanju zone od strane Općinskog vijeća. Općinsko Poglavarstvo angažira Zavod za ekonomiku – Centar za poduzetništvo Varaždin koji izrađuje Program opravdanosti organiziranja Poduzetničke zone u Općini Sv. Filip i Jakov.
“Općinsko vijeće Općine Sv. Filip i Jakov donijelo je dana 8. lipnja 2015. godine Odluku o osnivanju Zone zanatskih i servisnih djelatnosti Sv. Filip i Jakov kojom je Zona formalno osnovana sukladno “Zakonu o unapređenju poduzetniĉke infrastrukture”. Također, općina je tražila uvrštenje poduzetničke zone od strane Zadarske županije u “Plan razvoja poduzetničkih zona na području Zadarske županije” te prijenos vlasništva zemljištva s 33 parcele u vlasništvu Republike Hrvatske na Općinu Sv. Filip i Jakov,” rekao je Pelicarić te dodao;
“Želja i cilj Općine je da se na zemljištu grade hale od tisuću od šest tisuća kvadrata u kojoj će biti proizvodnja i poluproizvodnja te gdje će svakog jutra na posao u zonu dolaziti od 50 do 60 ljudi, a jednog dana i 500 do 600, te koji će imati plaću od tisuću eura.”
Kreiranje poslovnog okruženja
Opći ciljevi uspostave poduzetniĉke zone se podudaraju sa rezultatima koji se postižu uspostavom poduzetničkih zona općenito prema Studiji razvoja poduzetničkih zona na podruĉju Zadarske županije, a to su: rast i razvoj poduzetnika, stvaranje novih poduzetnika, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj novih tehnologija, stvaranje mogućnosti za izmještanje proizvodnih djelatnosti iz gradskih /naseljenih podruĉja, kreiranje povoljne poduzetniĉke klime u okruženju, povećanje konkurentnosti gospodarstva, razvoj lokalne zajednice i regije, razvoj gospodarstva u cijelosti i povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.
“Općina Sveti Filip i Jakov kao i cijela Zadarska županija posjeduje značajan gospodarski potencijal. Općinu karakteriziraju plodno poljoprivredno zemljište, strateški položaj s raskrižjem važnih prometnih pravaca i stvorena infrastruktura. S nastankom poslovne zone taj potencijal dobit će jednu napredniju dimenziju te će se nadopuniti s razvojnim ciljevima i napretku cjelokupne Zadarske županije. Jedna od karakteristika zone je da se prirodno nastavlja na Industrijsku zonu grada Biograda na Moru pa bi se koristila i postojeća infrastruktura. Također cilj nam je povećati broj stalno zaposlenih u našoj općini”, rekao je načelnik Pelicarić.
U Općini Sv. Filip i Jakov također smatraju da je važnost poduzetniĉkih zona upravo osigurati povoljnije uvjete s aspekta prostora, objekata, prometne i komunalne infrastrukture ĉime se “kreira pozitivno poslovno okruženje koje potiče osnivanje i rast privrednih subjekata, te dolazak stranih investitora”.
“Osnivanjem ove poduzetničke zone nastojat će se pridonijeti razvoju poduzetničke infrastrukture kako bi se stvorili uvjeti za poticanje stvaranja novih tvrtki te potaknuo početni razvoj i tekuće poslovanje postojećih gospodarskih subjekata. Općina osim što će uložiti vlastita proračunska sredstva za izgradnju i opremanje poduzetničke zone, nastojat će i raznim drugim olakšicama omogućiti poduzetnicima povoljnije poslovanje u zoni,” zaključio je Pelicarić.
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







