Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.

Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.

Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.

Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.

10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²

Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.

Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.

Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.

Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.

9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²

Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.

Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.

U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.

8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²

Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.

Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.

Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.

7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²

Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.

Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.

Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.

6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²

Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.

Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.

Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.

5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²

Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.

Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.

4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²

Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.

U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.

Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.

3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²

Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.

Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.

Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.

2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²

Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.

Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.

Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.

1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²

Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.

Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.

Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.

Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.

Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.

Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.

Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.

Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.

“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.

Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.

Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.

Europa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu pokazuju da je medijalna starost stanovništva u Hrvatskoj dosegnula 45,5 godina, što je više od prosjeka Europske unije, koji iznosi 44,9 godina.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela. Polovica stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovica starija. Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s izrazito starom populacijom. Starije od Hrvatske trenutačno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih europskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene diljem kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Europskoj uniji u posljednjem desetljeću porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje već sada utječe na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Europe. Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina.

Iako je Europa općenito među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su goleme. Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Eurostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim desetljećima, pa bi medijalna starost u Europskoj uniji do kraja stoljeća mogla prijeći 50 godina.