Magazin
Psihologinja savjetuje kako se nositi sa strahom i traumom od potresa
Nataša Jokić Begić, redovita profesorica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, opisala je što se dogodilo četiri milijuna građana Republike Hrvatske u godini u kojoj su se na globalnu traumu zbog covida nadovezali potresi.
“Mi smo evoluirali u daleko okrutnijim uvjetima od ovih. Mi imamo mehanizme za othrvati se, ali mi možemo, čak imamo pravo osjećati se slabo”, kazala je Jokić Begić.
Rekla je da je riječ o pitanju mentalne higijene.
“Stres nas tjera na borbu ili na bijeg. Pa, učinimo to onda!”
Kroz cijeli intervju za TNT provlačilo se pitanje što se sve, kada i kako može učiniti za što bolje kompenzirati traumu nakon najnovijeg potresa, koji je u Hrvatskoj obuhvatio područje s više od milijun ljudi. Što da ljudi čine sa svojim strahom?
“Doživjeli smo veliku traumatsku situaciju. To je u tijelu napravilo doslovno kao veliki potres, reakciju borbe ili bijega”, kazala je psihologinja i objasnila tjelesnu pozadinu toga:
“Naša tijela su prepuna hormona stresa koji nas tjera na borbu ili na bijeg. Tu energiju sada treba kanalizirati. Kako ćemo je kanalizirati? Upravo onako kako priroda želi: bori se ili bježi.”
A kako “bori se ili bježi” znači snažnu fizičku reakciju, dodala je što treba logično činiti:
“Ono što treba činiti je hodati, tjelesna aktivnost, uposliti mišiće… Ono što mi činimo kontraintuitivno je da se stavimo pod dekicu i onda se čudimo što se tresemo. Ta trešnja, taj osjećaj tremora, zapravo je oslobađanje energije.”
“Zato je potrebno silno strukturirati dan. Idem se najesti. Idem piti dovoljno vode. Idem pokušati spavati. Ako spavanje ne ide, jer puno se ljudi žali da ne mogu spavati, uzmite nešto.”
Voditeljicu je zanimalo, ako uzme to nešto za spavanje, a dogodi se potres i onda ne odreagira, što onda?
“To su me svi jučer pitali. To je nemoguće. Vaše tijelo osjeti potres. Mislim da se 90 posto ljudi budi sa svakim potresom koji je 3,8 ili 4. Tijelo zna. Nemojte brinuti da ćete ga prespavati. A ako ga i prespavate, to je sasvim u redu”, odgovorila je psihologinja.
“Upozoravali smo da ljudi to neće moći podnijeti”
Na konstataciju da će netko iz Majskih Poljana teško ići zvati telefon za psihološku pomoć, iz niza razloga, praktičnih, ako ne i pitanja predrasuda, psihologinja je komentirala:
“Psihologe i psihijatre je trebalo uključiti već u baratanje krizom što se tiče pandemije. To je apsolutno ogroman propust koji se napravio.”
Rekla je da nije bilo potrebno uključiti ih u rad Stožera, ali da su svakako trebali biti dijelom znanstvenog savjeta Vlade:
“Tamo nema stručnjaka koji se bave ljudima, a mi o ljudima znamo puno.”
Ustvrdila je da su stručnjaci još na početku godine apelirali da se u vođenje društva kroz krizu pandemije uključe i psiholozi i psihijatri, što vlasti nisu čule.
“Govorili smo da dio stanovništva taj strah više neće moći podnijeti”, kazala je, “Mi smo sada već svi iscpljeni.”
Na tako oslabljeno stanovništvo, došao je potres.
“Mi smo zemlja koja je ne tako davno imala rat. Mi znamo što trauma radi ljudima. Ljudima u Banovini trebali smo reći: ‘Kuće će biti obnovljene. Hajdemo sada optimistično gledati.’ Ljudi sami sebi spontano govore: ‘Kuću ćemo obnoviti. Glavno da smo mi živi’”, kazala je uz opasku da one obitelji kojima je netko u potresu smrtno stradao, to nažalost ne mogu reći.
Rekla je da je sada važno hitno angažirati građevinare, postaviti jasna pravila, odrediti brzinu i dinamiku obnove:
“Da se ne ponovi ovo što se dogodilo u Zagrebu, gdje se čekalo mjesecima da se donesu zakoni, gdje je administracija zapela.”
Volonteri? Mase koje su priskočile u pomoć?
“Puni su osjećaja dobrote da tako kažem: ‘Ovo je dobro što radim, sve što radim ima nekog smisla.’ Možda tu ima i euforije. Ali to neće dugo trajati. Tu treba paziti da ne dođe do burnouta, da ne nastupi umor. Par dana se odmaknite, odmorite da dođete sebi, netko će vas zamijeniti”, savjetovala je.
Za predbacivanje volontera jedni drugima kazala je da je posljedica kaosa koji je nastupio, da je također riječ o normalnoj ljudskoj reakciji i da su državne vlasti te koje bi to trebale urediti, koordinirati:
“Na vlastima je da od sebe naprave one ljude kojima ćemo vjerovati u ovim trenucima.”
Rekla je da je njena struka još proljetos poručivala: “Vodite računa o psihičkom zdravlju ljudi.”
“Pandemija nas je zarobila u kuće, a onda nam ih je priroda zdrobila”
“Već tada smo osjetili da oko trećine ljudi imaju neke nevolje”, objasnila je i dodala da je tada, doduše, stanje bilo takvo da je od slučaja do slučaja mogla biti riječ o posljedicama koje su mogle biti i od pandemije, ne samo od potresa.
“Rat nas je pripremio, ali nas je učinio i ranjivima”, objašnjavala je dalje, “Znamo da traumatska situacija povećava rizik od kasnijih trauma.
Ono što nas je rat naučio je, kazal je, kako da preveniramo trajnje posljedice nakon traumatizacije. Primijetila je jednu ironičnu relaciju:
“Pandemija nas je zarobila u kuće, a onda nam je priroda zdrobila te iste kuće. Kao da nam priroda želi nešto poručiti.”
“Naravno da se trebamo nadati boljoj budućnosti. Ne da je to zdravo i normalno, nego je i prirodno da to činimo. Mislim da smo svi (za Novu godinu) primili toliko poruka: ‘Želim ti dosadnu 2021.’ Da nam se barem vrate one brige koje su nas morile, koje, kada ih sad pogledamo, čine nam se kao male, beznačajne brige oko toga kako ćemo, ne znam, s koliko će mi dijete proći u školi. Takve stvari. Sad se čine beznačajne. Tada su se činile velike, naravno”, ilustrirala je stanje danas.
“Zadnjih godinu dana to je doslovno epska priča, epska anksioznost koju doživljavamo”, tako je opisala 2020.
Pandemija, pa potres u ožujku, pa sada katatrofalan potres…:
“To je takav napad na ljudsku psihu da je sasvim normalno da se sada osjećam i na rubu i da imamo doživljaj da nam je dosta svega, da stalno treperimo, da nam je cijelo tijelo na rubu. Sve što sada doživljavamo potpuno je normalno.”
“Vjerujem da ćemo zadržati entuzijazam pomaganja unesrećenima”
“Imamo stalno sjećanje na to da smo vidjeli da je smrt tu, da smo krhki, da je moguće da u sekundi nestanemo. Kroz nekoliko dana to će se polako početi smirivati, ako se ponovno ne dogodi”, objašnjavala je, misleći na potres, “A nadamo se da se neće ponovno dogoditi. I polako ćemo pojam smrti početi gurati negdje tako da ga ne vidimo, da ga povremeno zaboravimo. To će dati osjećaj psihičkog mira, polako ćemo se smiriti. Kao što se sada Zemljina kora smiruje, tako se i tijelo sada smiruje.”
Rekla je da tu silnu energiju uslijed stresa koja se u nama nakupila posljednjih dana, sada treba kanalizirati:
“Građani Hrvatske odmah su pokazali koliko brinu o njima (stradalima), koliko im je stalo da im bude dobro. Ja vjerujem da ćemo zadržati taj entuzijazam da im se pomaže.”
“Život je patnja, život je tegoba i borba. To je također nešto što nas je 2020. naučila… Patnja nije raspoređena jednako. Iako će se svi ljudi na svijetu susresti s nekim tegobama i velikim životnim tragedijama, ali na Banovini imamo situaciju da se u siromašnom kraju dogodi ovako nešto”, kazala je dalje.
Rekla je da se na terenu sada tek zadovoljavaju elementarne životne potrebe, da trenutak za psihološku moć još nije došao, ali da će doći vrlo brzo:
“To će biti za pet ili deset dana i psiholozi i psihijatri se organiziraju već kako bi počeli pružati pomoć. Ono što mi imamo, Hrvatska psihološka komora je organizirala već niz telefona… Slobodono zovite, to su telefoni posebno za ovu situaciju.”
Rekla je da ih na te telefone zbog pomoći uslijed straha, tjeskobe, depresije građani zovu stalno i da se ne sjeća da je ikada bilo toliko poziva kao posljednja tri dana.
“Slobodno zovite”, apelirala je više puta i posebno istaknula zdravstvene radnike kojima je psihološka pomoć u prosjeku najpotrebnija.
Premda su pileća prsa najpopularniji komad piletine, rad s njima može biti zahtjevan. S druge strane, batci i zabatci, s većim udjelom masnoće i vezivnog tkiva koji se otapaju tijekom kuhanja i daju sočan, ukusan zalogaj, puno su zahvalniji za pripremu.
Unatoč tome, ponekad se dogodi da ispadnu gumasti ili bez okusa. Kako vam se to više ne bi događalo, novinarka portala Simply Recipes za pomoć se obratila nekolicini chefova koji su otkrili koji je najbolji način za pripremu pilećih bataka i zabataka. Slijedite njihove savjete i uvijek će vam ispasti savršeno.
Jedinstven odgovor: Tava pa pećnica
Novinarka je razgovarala s četiri chefa, a sva četvorica preporučila su istu metodu. Svi savjetuju da se batci i zabatci prvo zapeku u tavi, a zatim dovrše u pećnici. “Iako se pileći batci i zabatci mogu pripremiti na mnogo načina, jedna od apsolutno najboljih metoda je prvo ih zapeći u tavi, a zatim dovršiti u pećnici. Tako dobijete hrskavu kožicu, dok meso iznutra ostaje sočno i puno okusa”, ističe chef Dennis Littley.
Chef Barry Miles se slaže i dodaje da “kombinacija pečenja u tavi i dovršavanja u pećnici zadržava sočnost, a istovremeno se dobiva prekrasna zlatna i hrskava kožica.” Kulinarska edukatorica Maricel Gentile objašnjava zašto je ta metoda tako uspješna: “Zapečete li ih prvo u tavi, masnoća u kožici će se otopiti, pa će ona postati hrskava, a ne gumena. Dovršavanjem u pećnici meso se potom lagano peče, bez opasnosti od isušivanja.”
Za ovu metodu kuhanja, chefovi se slažu da su pileći batci i zabatci s kosti i kožom najbolji izbor za teksturu i okus. Miles pojašnjava: “Kost pomaže u održavanju sočnosti, a kožica, ako se pravilno pripremi, postane divno hrskava.”
Koraci do savršeno pečenih bataka i zabataka
Postupak započinje pečenjem u tavi. Batke i zabatke dobro začinite. Pecite ih na strani s kožom u vrućoj tavi od lijevanog željeza dok kožica ne postane hrskava, a zatim cijelu tavu prebacite u pećnicu. Nakon pečenja u tavi, chef Jim Giberson, koji batke i zabatke uvijek marinira preko noći, kaže: “Stavite ih u pećnicu zagrijanu na 175 °C dok unutarnja temperatura ne dosegne 71 °C. Ostavite ih da odstoje nepokriveni pet minuta i zatim poslužite.”
Većina veza ne raspadne se preko noći, već se partneri polako udaljavaju dok ne postane jasno da su znakovi postojali od početka. Ljudi često uvjeravaju sebe da će stvari krenuti nabolje i da je ljubav dovoljna da sve izdrži. No, ponekad pukotine nisu samo prolazne krize, nego pokazatelj dubljeg problema. Ovo su znakovi koji često upućuju na to da je veza pred krajem.
Još niste upoznali njihove roditelje
Prošlo je dosta vremena, ali upoznavanje s obitelji i dalje se odgađa. Kao razlog se navodi sporiji tempo ili nespremnost na ozbiljniju obvezu. Istraživanja pokazuju da je izostanak uključivanja partnera u društvenu mrežu jedan od snažnijih pokazatelja da veza nema dugoročnu perspektivu, jer osoba koja vidi budućnost obično želi partnera uključiti u svoj svijet, piše YourTango.
Vaš najbolji prijatelj ne odobrava tu vezu
Osoba koja vas najbolje poznaje ne pokazuje odobravanje prema partneru. Takva zabrinutost često proizlazi iz uočenog nezadovoljstva ili lošeg tretmana. Iako se to ponekad zanemaruje, bliski ljudi nerijetko primjećuju obrasce koji iznutra nisu odmah vidljivi.
Osjećate nesigurnost u vezi i vlastitoj ulozi
Pojavljuje se stalna nesigurnost oko toga što veza znači drugoj osobi i kakvo je vaše mjesto u njezinu životu. Osjećaj da ste nekome opcija, a ne prioritet, stvara tjeskobu. Istraživanja pokazuju da neizvjesnost pojačava negativne emocije i stvara začarani krug preispitivanja.
Samo se vi trudite da veza opstane
Jedna osoba ulaže više truda, inicira susrete i preuzima odgovornost za rješavanje sukoba. Druga strana često otkazuje planove i ne uzvraća jednakom mjerom. Neravnoteža u ulaganju i kompromisima dugoročno slabi odnos.
Izbjegavate razgovore o obvezi i budućnosti
Izostaje javno pokazivanje veze, zajedničko planiranje ili razgovor o dugoročnim temama poput zajedničkog života ili obitelji. Istraživanje Sveučilišta u Denveru pokazalo je da izbjegavanje konkretnih odluka o vezi često vodi stagnaciji ili prekidu. Osoba koja izbjegava obvezu nerijetko zadržava veću kontrolu nad odnosom.
Veza je više fizička nego emocionalna
Fizička privlačnost i kemija su snažne, ali emocionalna povezanost ostaje plitka. Izostaju duboki razgovori i jasni izrazi osjećaja. Kada fizička bliskost nadomješta emocionalnu, odnos često ostaje bez stabilnog temelja.
Niste na istoj stranici kada je riječ o budućnosti
Jedna strana želi ozbiljnu i trajnu vezu, dok druga pokazuje neodlučnost ili traži prostor. Različita očekivanja stvaraju trajnu napetost. Kada vizije budućnosti nisu usklađene, odnos teško napreduje.
Osjećate da vas partner koristi
Komunikacija se svodi na situacije u kojima je partneru nešto potrebno, bilo pomoć, pažnja ili potvrda. Terapeutkinja dr. Marian Stansbury ističe da nesklad između riječi i ponašanja, kao i zanemarivanje potreba druge strane, upućuje na neravnopravan odnos.
Dobivate miješane signale
Ponašanje varira između topline i distance. Daju se obećanja i nagovještaji zajedničke budućnosti, ali bez konkretnih postupaka koji to potvrđuju. Studije pokazuju da takvi miješani signali održavaju nadu, ali istodobno produbljuju nesigurnost.
Veza je stalno na prekidima i pomirenjima
Odnos se kreće između intenzivne bliskosti i dugih razdoblja tišine ili sukoba. Nestabilnost postaje obrazac. Ponavljajući ciklusi prekida i pomirenja često ukazuju na temeljnu neusklađenost, a ne na privremenu krizu.
Svi smo čuli mit da je nemoguće zatrudnjeti odmah nakon menstruacije, no stvari nisu tako jednostavne. Specijalistica za plodnost dr. Erika Munch kaže da, iako mnoge žene ovuliraju otprilike dva tjedna prije sljedeće mjesečnice, neke mogu ovulirati i ranije, što znači da dani nakon menstruacije nisu “sigurna zona”.
Zbog toga, dani neposredno nakon menstruacije i dalje mogu biti dio vašeg plodnog razdoblja, ističe Munch, dodajući: “Spermiji u tijelu mogu preživjeti do pet dana, pa ako imate nezaštićen spolni odnos odmah nakon mjesečnice, trudnoća je i dalje moguća”. Ovaj mit nije bezazlen jer može dovesti do neželjenih trudnoća ili otežati začeće onima koji to pokušavaju, piše Today’s Parent.
Osnove menstrualnog ciklusa
“Zamislite menstrualni ciklus kao mjesečnu pripremu vašeg tijela za moguću trudnoću”, kaže Elisabeth van der Wilt, doula i savjetnica za žensko zdravlje. “Počinje zadebljanjem sluznice maternice dok se jajna stanica priprema za oslobađanje iz jajnika. Iza kulisa, cijeli tim hormona radi zajedno kako bi sve bilo usklađeno”.
Četiri faze ciklusa
Menstrualni ciklus ima četiri glavne faze. “Menstruacija je obično polazna točka”, objašnjava van der Wilt. To je faza u kojoj maternica odbacuje svoju sluznicu, što dovodi do krvarenja koje može trajati od jednog do šest dana, no svaka je osoba drugačija.
Slijedi folikularna faza, kada jajnici počinju pripremati jajnu stanicu za oslobađanje, a sluznica maternice ponovno se zadebljava. Nakon toga slijedi ovulacija, treća faza u kojoj se jajna stanica oslobađa iz dominantnog folikula u jajniku. “Ovulacija je kratka, obično traje samo 24 sata, ali je ključan trenutak u ciklusu”, dodaje van der Wilt.
Nakon ovulacije slijedi lutealna faza, u kojoj se formira žuto tijelo, privremena struktura koja oslobađa hormone poput progesterona i priprema maternicu za moguću trudnoću. Ako jajna stanica nije oplođena, žuto tijelo se razgrađuje, sluznica se odbacuje i ciklus počinje ispočetka.
Hormoni koji upravljaju ciklusom
Nekoliko je ključnih hormona koji kontroliraju menstrualni ciklus, napominje van der Wilt, a to su FSH (folikulostimulirajući hormon), LH (luteinizirajući hormon), progesteron i estrogen.
FSH, kojeg oslobađa hipofiza, potiče rast jajnih stanica u jajnicima i porast razine estrogena, pripremajući teren za sljedeću fazu.
LH, također iz hipofize, hormon je koji pokreće ovulaciju, signalizirajući jajnoj stanici da je vrijeme za oslobađanje. Pomaže i u pretvaranju preostale jajne vrećice u žuto tijelo.
Nakon ovulacije, žuto tijelo oslobađa progesteron, hormon koji zadebljava sluznicu maternice i priprema je za oplođenu jajnu stanicu. Ako do trudnoće ne dođe, razina progesterona pada, što uzrokuje odbacivanje sluznice maternice, odnosno menstruaciju.
Estrogen je posljednji ključni hormon, a proizvode ga jajne stanice u razvoju. Pomaže u izgradnji sluznice maternice, a njegove razine rastu i padaju tijekom ciklusa, dosežući vrhunac neposredno prije ovulacije.
Tijelo svake osobe je drugačije, pa se i menstrualni ciklusi mogu razlikovati. “U prosjeku, ciklus obično traje između 25 i 35 dana”, objašnjava
“Većina žena ima menstruaciju koja traje između dva i sedam dana”. Ipak, ako primijetite da vam menstruacija dolazi svaka dva tjedna ili tek svakih nekoliko mjeseci, to je znak na koji treba obratiti pozornost. “Dobro je provjeriti sve promjene u tijelu, načinu života ili razinama hormona koje bi mogle utjecati na vaš ciklus”, savjetuje van der Wilt.
Što je plodni prozor?
Dr. Eve Feinberg, ginekologinja i specijalistica za reproduktivnu endokrinologiju, kaže da je “plodni prozor” vrijeme u ciklusu kada je trudnoća moguća. “Obično traje šest dana – pet dana prije ovulacije i sam dan ovulacije”, pojašnjava. Budući da spermiji mogu preživjeti u tijelu do pet dana, nije potrebno savršeno tempirati spolni odnos.
“Ako se spolni odnos dogodi do pet dana prije ovulacije, spermiji mogu ostati živi dovoljno dugo da oplode jajnu stanicu. No, jednom kad se jajna stanica oslobodi, ima samo 24 sata da bude oplođena”, objašnjava Feinberg.
Je li trudnoća moguća odmah nakon menstruacije?
Dr. Ruchi Amin, reproduktivna endokrinologinja, kaže da je to moguće, ali uvelike ovisi o duljini ciklusa. “Ako netko ima kraći ciklus, može imati samo nekoliko dana između kraja menstruacije i početka plodnog razdoblja, što može povećati izglede za trudnoću”, napominje.
“Kako žene stare, njihovo tijelo počinje ranije pripremati jajne stanice, ponekad tijekom posljednjeg dijela prethodnog ciklusa, što može uzrokovati ovulaciju ubrzo nakon menstruacije”.
Svečano obilježen Dan grada Obrovca i blagdan svetog Josipa
24. OŽUJKA / Susret s književnikom i prevoditeljem Silvijem Ferrarijem
STIPE NOGALO NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Predavanje “Javna sociologija: Kriza muškosti, rod i feminizmi”
POZIV SA SVEUČILIŠTA / Radionice izrade poslovnih planova za učenike srednjih škola
(FOTO) Donacija Rotary kluba Zadar udruzi Boccia klub Zadar
(FOTO) Gastro priča Evolution Next Levela: „Pijat na pijaci” oživio zadarsku tržnicu, a Panel o hrani pokazao zašto je lokalno nezamjenjivo
PROGNOZA / Drastična promjena vremena: Temperature padaju, vraćaju se kiša i snijeg
TK ULTIMA/TKOI DONAT: Mateo Škara osvojio naslov prvaka Hrvatske u parataekwondou
FOTO / Evolution Next Level u Zadru okupio lokalnu izvrsnost i svjetsko iskustvo
VELIKI USPJESI AK ALOJZIJE STEPINAC / Troje atletičara na dva natjecanja osvojilo 10 medalja!
RECEPTI / Žena iz Turske pokazala kako se priprema burek u tavi za 15 minuta: Kaže da je bolji od onog iz pekarnice
(VIDEO) “SAČEKAJ ME” / Klapa Munita objavila novu pjesmu i glazbeni spot
(VIDEO) PROVIDUROVA / Ovaj četvrtak: Jazz u Palačama uz Kozmodrum
VIDEO / Grupa LELEK predstavljat će Hrvatsku na Euroviziji!
(VIDEO) “BROD SA 4 KAPETANA” / Teo Brajčić izvodi najnoviju pjesmu Gorana Kovačevića- Gorna. Poslušajte…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / Evolution Next Level u Zadru okupio lokalnu izvrsnost i svjetsko iskustvo
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(FOTO) ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO U SREDNJOŠKOLSKOM ĐAČKOM DOMU ZADAR: Stanje ne zadovoljava suvremene pedagoške ni infrastrukturne standarde
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Zemlju zahvatila jača promjena vremena: Evo gdje danas stižu kiša, snijeg, olujni vjetar…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeIZ ŽUPANIJE: Objavljen Javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu