Magazin
Psihologinja savjetuje kako se nositi sa strahom i traumom od potresa
Nataša Jokić Begić, redovita profesorica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, opisala je što se dogodilo četiri milijuna građana Republike Hrvatske u godini u kojoj su se na globalnu traumu zbog covida nadovezali potresi.
“Mi smo evoluirali u daleko okrutnijim uvjetima od ovih. Mi imamo mehanizme za othrvati se, ali mi možemo, čak imamo pravo osjećati se slabo”, kazala je Jokić Begić.
Rekla je da je riječ o pitanju mentalne higijene.
“Stres nas tjera na borbu ili na bijeg. Pa, učinimo to onda!”
Kroz cijeli intervju za TNT provlačilo se pitanje što se sve, kada i kako može učiniti za što bolje kompenzirati traumu nakon najnovijeg potresa, koji je u Hrvatskoj obuhvatio područje s više od milijun ljudi. Što da ljudi čine sa svojim strahom?
“Doživjeli smo veliku traumatsku situaciju. To je u tijelu napravilo doslovno kao veliki potres, reakciju borbe ili bijega”, kazala je psihologinja i objasnila tjelesnu pozadinu toga:
“Naša tijela su prepuna hormona stresa koji nas tjera na borbu ili na bijeg. Tu energiju sada treba kanalizirati. Kako ćemo je kanalizirati? Upravo onako kako priroda želi: bori se ili bježi.”
A kako “bori se ili bježi” znači snažnu fizičku reakciju, dodala je što treba logično činiti:
“Ono što treba činiti je hodati, tjelesna aktivnost, uposliti mišiće… Ono što mi činimo kontraintuitivno je da se stavimo pod dekicu i onda se čudimo što se tresemo. Ta trešnja, taj osjećaj tremora, zapravo je oslobađanje energije.”
“Zato je potrebno silno strukturirati dan. Idem se najesti. Idem piti dovoljno vode. Idem pokušati spavati. Ako spavanje ne ide, jer puno se ljudi žali da ne mogu spavati, uzmite nešto.”
Voditeljicu je zanimalo, ako uzme to nešto za spavanje, a dogodi se potres i onda ne odreagira, što onda?
“To su me svi jučer pitali. To je nemoguće. Vaše tijelo osjeti potres. Mislim da se 90 posto ljudi budi sa svakim potresom koji je 3,8 ili 4. Tijelo zna. Nemojte brinuti da ćete ga prespavati. A ako ga i prespavate, to je sasvim u redu”, odgovorila je psihologinja.
“Upozoravali smo da ljudi to neće moći podnijeti”
Na konstataciju da će netko iz Majskih Poljana teško ići zvati telefon za psihološku pomoć, iz niza razloga, praktičnih, ako ne i pitanja predrasuda, psihologinja je komentirala:
“Psihologe i psihijatre je trebalo uključiti već u baratanje krizom što se tiče pandemije. To je apsolutno ogroman propust koji se napravio.”
Rekla je da nije bilo potrebno uključiti ih u rad Stožera, ali da su svakako trebali biti dijelom znanstvenog savjeta Vlade:
“Tamo nema stručnjaka koji se bave ljudima, a mi o ljudima znamo puno.”
Ustvrdila je da su stručnjaci još na početku godine apelirali da se u vođenje društva kroz krizu pandemije uključe i psiholozi i psihijatri, što vlasti nisu čule.
“Govorili smo da dio stanovništva taj strah više neće moći podnijeti”, kazala je, “Mi smo sada već svi iscpljeni.”
Na tako oslabljeno stanovništvo, došao je potres.
“Mi smo zemlja koja je ne tako davno imala rat. Mi znamo što trauma radi ljudima. Ljudima u Banovini trebali smo reći: ‘Kuće će biti obnovljene. Hajdemo sada optimistično gledati.’ Ljudi sami sebi spontano govore: ‘Kuću ćemo obnoviti. Glavno da smo mi živi’”, kazala je uz opasku da one obitelji kojima je netko u potresu smrtno stradao, to nažalost ne mogu reći.
Rekla je da je sada važno hitno angažirati građevinare, postaviti jasna pravila, odrediti brzinu i dinamiku obnove:
“Da se ne ponovi ovo što se dogodilo u Zagrebu, gdje se čekalo mjesecima da se donesu zakoni, gdje je administracija zapela.”
Volonteri? Mase koje su priskočile u pomoć?
“Puni su osjećaja dobrote da tako kažem: ‘Ovo je dobro što radim, sve što radim ima nekog smisla.’ Možda tu ima i euforije. Ali to neće dugo trajati. Tu treba paziti da ne dođe do burnouta, da ne nastupi umor. Par dana se odmaknite, odmorite da dođete sebi, netko će vas zamijeniti”, savjetovala je.
Za predbacivanje volontera jedni drugima kazala je da je posljedica kaosa koji je nastupio, da je također riječ o normalnoj ljudskoj reakciji i da su državne vlasti te koje bi to trebale urediti, koordinirati:
“Na vlastima je da od sebe naprave one ljude kojima ćemo vjerovati u ovim trenucima.”
Rekla je da je njena struka još proljetos poručivala: “Vodite računa o psihičkom zdravlju ljudi.”
“Pandemija nas je zarobila u kuće, a onda nam ih je priroda zdrobila”
“Već tada smo osjetili da oko trećine ljudi imaju neke nevolje”, objasnila je i dodala da je tada, doduše, stanje bilo takvo da je od slučaja do slučaja mogla biti riječ o posljedicama koje su mogle biti i od pandemije, ne samo od potresa.
“Rat nas je pripremio, ali nas je učinio i ranjivima”, objašnjavala je dalje, “Znamo da traumatska situacija povećava rizik od kasnijih trauma.
Ono što nas je rat naučio je, kazal je, kako da preveniramo trajnje posljedice nakon traumatizacije. Primijetila je jednu ironičnu relaciju:
“Pandemija nas je zarobila u kuće, a onda nam je priroda zdrobila te iste kuće. Kao da nam priroda želi nešto poručiti.”
“Naravno da se trebamo nadati boljoj budućnosti. Ne da je to zdravo i normalno, nego je i prirodno da to činimo. Mislim da smo svi (za Novu godinu) primili toliko poruka: ‘Želim ti dosadnu 2021.’ Da nam se barem vrate one brige koje su nas morile, koje, kada ih sad pogledamo, čine nam se kao male, beznačajne brige oko toga kako ćemo, ne znam, s koliko će mi dijete proći u školi. Takve stvari. Sad se čine beznačajne. Tada su se činile velike, naravno”, ilustrirala je stanje danas.
“Zadnjih godinu dana to je doslovno epska priča, epska anksioznost koju doživljavamo”, tako je opisala 2020.
Pandemija, pa potres u ožujku, pa sada katatrofalan potres…:
“To je takav napad na ljudsku psihu da je sasvim normalno da se sada osjećam i na rubu i da imamo doživljaj da nam je dosta svega, da stalno treperimo, da nam je cijelo tijelo na rubu. Sve što sada doživljavamo potpuno je normalno.”
“Vjerujem da ćemo zadržati entuzijazam pomaganja unesrećenima”
“Imamo stalno sjećanje na to da smo vidjeli da je smrt tu, da smo krhki, da je moguće da u sekundi nestanemo. Kroz nekoliko dana to će se polako početi smirivati, ako se ponovno ne dogodi”, objašnjavala je, misleći na potres, “A nadamo se da se neće ponovno dogoditi. I polako ćemo pojam smrti početi gurati negdje tako da ga ne vidimo, da ga povremeno zaboravimo. To će dati osjećaj psihičkog mira, polako ćemo se smiriti. Kao što se sada Zemljina kora smiruje, tako se i tijelo sada smiruje.”
Rekla je da tu silnu energiju uslijed stresa koja se u nama nakupila posljednjih dana, sada treba kanalizirati:
“Građani Hrvatske odmah su pokazali koliko brinu o njima (stradalima), koliko im je stalo da im bude dobro. Ja vjerujem da ćemo zadržati taj entuzijazam da im se pomaže.”
“Život je patnja, život je tegoba i borba. To je također nešto što nas je 2020. naučila… Patnja nije raspoređena jednako. Iako će se svi ljudi na svijetu susresti s nekim tegobama i velikim životnim tragedijama, ali na Banovini imamo situaciju da se u siromašnom kraju dogodi ovako nešto”, kazala je dalje.
Rekla je da se na terenu sada tek zadovoljavaju elementarne životne potrebe, da trenutak za psihološku moć još nije došao, ali da će doći vrlo brzo:
“To će biti za pet ili deset dana i psiholozi i psihijatri se organiziraju već kako bi počeli pružati pomoć. Ono što mi imamo, Hrvatska psihološka komora je organizirala već niz telefona… Slobodono zovite, to su telefoni posebno za ovu situaciju.”
Rekla je da ih na te telefone zbog pomoći uslijed straha, tjeskobe, depresije građani zovu stalno i da se ne sjeća da je ikada bilo toliko poziva kao posljednja tri dana.
“Slobodno zovite”, apelirala je više puta i posebno istaknula zdravstvene radnike kojima je psihološka pomoć u prosjeku najpotrebnija.
Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.
Crveno grožđe
Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.
Jabuke
Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.
Borovnice
Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.
Limun
Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.
Ananas
Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.
Maline
Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.
Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.
Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.
Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.
No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.
Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.
Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.
Kretanje svaki dan
Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.
Početak dana kavom
Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”
Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.
- Izbjegavanje visoko prerađene hrane
Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”
“Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.
UZ BLAGDAN SV. ZOILA / Nadbiskup Zgrablić: “Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav”
KOORA započela s radom: snažnija zaštita životinja u Zadarskoj županiji
Novi turistički sadržaj na Pagu: Planira se zip line kod Dinjiške
U Centru za mlade pripremili bogat blagdanski program
OVOG ČETVRTKA / Javna tribina o gospodarenju otpadom
ŠPICA!
STIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
PROGNOZA / Na kopnu česta magla, Jadran sunčaniji, evo kad je moguća promjena
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VIDEO / Otkriveno potopljeno neolitičko nalazište kod Neviđana
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSTIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
-
Svijet4 dana prijeALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…