Connect with us

Vijesti

JOKIĆ OGORČEN: ‘Drugi razrađuju sve scenarije, a naši političari se brčkaju u moru! Neke škole bi mogle postati epidemiološke bombe’

Objavljeno

-

Ja sam kao otac zabrinut! Brine me da je dijete zdravstveno sigurno, a druga stvar koja me brine je to obrazovno pitanje. Na niti jedno od tih pitanja nemamo odgovor. Odgojno obrazovni sustav je najsloženiji sustav koji zahtjeva izrazito planiranje situacije. Što se dogodi u jednom razredu ukoliko je netko zaražen, što se dogodi ako je nastavnik zaražen? O tome se ne razgovara. Kako reorganizirati školu, nastavu u slučaju zazraženih nastavnika?, pita se Jokić

Hrvatski pedagog i sociolog Boris Jokić za RTL Danas odgovarao je na pitanja koja muče roditelje prije početka školske godine s obzirom na broj oboljelih od koronavirusa te je odgovorio hoće li neke škole postati “epidemiološke bombe”. Samo je 15 radnih dana do početka nastave a još uvijek nema plana kako će djeca ići u školske klupe. Jokić smatra da je to neoozbiljan pristup najneizvjesnijoj godini kada ne znamo ništa o organizaciji nastave i protokolima.

“Ne, to nije ozbiljno. Hrvatske obrazovne vlasti uvelike kasne s pripremama za početak školske godine. Dok druge zemlje već pripremaju za sve scenarije, hrvatski političari su na moru, brčkaju se u plićaku, a roditelji i djeca i obrazovni djelatnici nemaju odgovore”, komentirao je Jokić za RTL.

Objasnio je i što je mislio kada je nedavno rekao da će neke škole postati epidemiološke bombe. “Neke škole bi mogle postati. Ne smije se zaboraviti da osim pandemije covida Zagreb je imao i potres što je uzrokovalo da su neke škole dislocirane. Primjerice MIOC. Naime, 2000 ljudi svakoga dana prolazit će kroz tu zgradu. No i tu se može pronaći rješenje, ali tri tjedna prije početka škole mi tek očekujemo neko birokratsko tijelo koje će odlučivati i možemo se samo nadati da ćemo imati sve odgovore.

Na pitanje koji je njegov osobni stav kao roditelja, trebaju li djeca u klupe ili ne, Jokić kaže kako je njegov stav dobro poznat, tj. da bi najbolje bilo kad bi djeca išla u školu. “Škola je najbolje okruženje za učenje, no moramo se pripremiti za sve situacije, izvjesno je da će doći do određenih epidemioloških situacija i treba razmišljati o hibridnim modelima poučavanja. Ti hibridni modeli znače da bi trebalo predvidjeti što će se dogoditi kad djeca dođu u svoje kućno okruženje, a također treba se pripremiti za online nastavu. Sve to Hrvatska bi mogla napraviti, ali to se neće dogoditi ukoliko ne počne raditi ili se nije počelo raditi.

Posljednjih dana dio roditelja traži mogućnost odabira za svoju djecu, pa se postavlja pitanje trebaju li roditelji imati pravo na odabir. “Država mora jamčiti javno zdravstvenu sigurnost djeci i odgojno obrazovnim radnicima za vrijeme izvođenja nastave. Ukoliko toga nema naravno da su roditelji pod rizikom. Međutim, ukoliko se adekvatno planira, pa nema firme u Hrvatskoj koja ukoliko postoji rizik od pandemije korone ne planira daljnju situaciju.

Je li moguće da jedan ovakav sustav to ne planira. Ja sam kao otac zabrinut! Brine me da je dijete zdravstveno sigurno, a druga stvar koja me brine je to obrazovno pitanje. Na niti jedno od tih pitanja nemamo odgovor. Odgojno obrazovni sustav je najsloženiji sustav koji zahtjeva izrazito planiranje situacije. Što se dogodi u jednom razredu ukoliko je netko zaražen, što se dogodi ako je nastavnik zaražen? O tome se ne razgovara. Kako reorganizirati školu, nastavu u slučaju zazraženih nastavnika?”, pita se Jokić.

Dodaje kako se za sve može pronaći rješenje, ali da se to neće moći ako se 15 dana prije početka nastave najavljuje birokratsko administrativno tijelo. “To zvuči kao neka stara vremena kada ste osnivali komisije samo kako biste imali pokriće za svoj mogući neuspjeh, što nije dobro.”

Prethodna godina je, nastavlja Jokić, za učenike i obrazovne djelatnike bila izuzetno izazovna i to ne samo zbog koronavirusa nego i štrajka. “Neka naša ispitivanja ukazuju na deficit viši od 30 posto od onoga što su djeca trebala usvojiti. I sada ukoliko to znate treba odmjeriti koliki je taj deficit, a to možete na početku školske godine, a nakon toga treba adresirati taj deficit, a i to možete. Treba odrediti što to treba nadoknaditi pa onda odrediti one najvažnije stvari. Hrvatska ima dovoljno pameti, snage i entuzijazma i ne mora slijediti ono što se događa u Austriji, Francuskoj ili Njemačkoj može i ima snage izraditi svoje modele.”

Upitan je li moguće stvoriti neki model koji će biti funkcionalan, kaže: “Svi zajedno možemo raditi na tome i to vrlo intenzivno možemo nešto napraviti, ali osobno ne vjerujem u administrativno birokratsko tijelo od 23 člana da može išta funkcionalno i učinkovito učiti. Zbilja vjerujem da je vrijeme da se ti politčari napokon dokažu i pokažu za ono što su izabrani, a ne da se brčkaju u plićaku i na jahti nego da dođu i rade za sve nas.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu