Svijet
Digitalna seksualna revolucija: Čuda koja će napaliti Hrvatsku

Miris svježe skuhane kave te izvukao iz kreveta i polako silaziš do kuhinje. Na stolu te čeka topli doručak koji si sinoć naručio e-mailom. Omlet i sok od svježe cijeđene naranče. Dok čitaš dnevne novine i pališ prvu jutarnju cigaretu tvoja te prekrasna žena, nasmijana i vesela, dočekuje poljupcem i popravlja kravatu koju si nemarno stavio oko vrata. Odlaziš na posao i s veseljem iščekuješ povratak kući jer znaš da te čeka savršena večera, savršeno mekani ručnik nakon tuširanja, tvoja savršena žena i savršeno uzbudljiva noć.
Opisana scena mogla bi se lako pronaći u knjizi ili filmu “Stepfordske supruge”, koji opisuju grad u kojem su sve žene pretvorene u robote i reprogramirane da uvijek budu lijepe, drage, nasmiješene i na usluzi svojim muževima.
Doc. Goran Arbanas, voditelj prve Ambulante za seksualne smetnje u Hrvatskoj, kaže da je lako moguće da ljudi i stvarno razviju neku emotivnu povezanost s robotima te da to nije samo znanstvena fantastika. Možda se roman “Stepfordske supruge”, kad je napisan (1972.), činio kao znanstvena fantastika, no izgleda da se svijet nedavno primaknuo jedan korak bliže mašti.
Upoznajte Harmony. Harmony predstavlja vrhunac tehnologije u svijetu seks-robota. Osim što je napravljena od silikona, ručno obojena te samom pojavom iznimno realistična, ona je opremljena umjetnom inteligencijom koja joj omogućuje brzo pamćenje i učenje. Njezin um je rezultat petogodišnjeg kontinuiranog istraživanja područja robotike i kruna dvadesetogodišnjeg rada u području proizvodnje seks-lutaka tvrtke Abyss Creations.
Vlasnik tvrtke, a ujedno i glavni kreator lutke Harmony, Matt McMullen, vjeruje da će Harmony uskoro biti sposobna razviti snažnu emocionalnu povezanost sa svojim vlasnikom, zapamtiti datum njegova rođendana, njegovu omiljenu hranu, filmove i glazbu, nasmijati ga i razveseliti te, naravno, pružiti mu nezaboravan seksualni užitak. No tu nije kraj njezinih mogućnosti, “umjetna inteligencija uči putem interakcije, i to ne samo činjenice o tebi, nego o svijetu općenito”, tvrdi McMullen.
Harmony će nastojati saznati što više informacija o svojem vlasniku i njegovim interesima te kasnije svoje znanje iskoristiti u razgovoru i time stvoriti dojam da joj je doista stalo, pa makar se radilo samo o simulaciji. Prema McMullenovim riječima, Harmony je stvorena da bi usrećila ljude. Njezina jedina svrha je postojati za svojeg vlasnika i biti djevojka o kojoj je oduvijek maštao. Upravo s tim ciljem, za samo 15.000 dolara moći ćete odabrati savršenu Harmony za sebe. Osim brojnih varijacija u izgledu, svaki kupac na raspolaganju ima i dvadesetak različitih osobnosti, kao što su sramežljiva, senzualna, ljubomorna ili pričljiva, koje može kombinirati te na taj način obojiti reakcije i navike koje će ona razviti u budućnosti. Harmony također može mijenjati raspoloženje koje je pod indirektnim utjecajem korisnika – ako je vlasnik danima ignorira, postat će loše raspoložena, a ako je vrijeđa, može postati depresivna. I dok mnogi s nestrpljenjem čekaju kraj godine, kad će se na policama naći prvi primjerci najnovije revolucije u svijetu seks-industrije, postoji i vrlo raširena bojazan da će takva vrsta robota dovesti do sve veće alijenacije čovjeka, odnosno otuđenosti od društva i povlačenja ljudi u svijet koji su sami kreirali.
https://youtu.be/4omjEVfc9mk
Svijet u kojem ne postoji prostor za stvaran međuljudski kontakt.
Spomenimo samo briljantnu seriju “Black Mirror” i epizodu “Be Right Back” u kojoj djevojka Martha, nakon tragične smrti dečka Asha, kupi robota dizajniranog i programiranog da mu što više nalikuje. Između Marthe i robota razvije se određena emotivna povezanost, no možda bi točnije bilo reći da Martha razvije emotivnu privrženost robotu, što za sobom povlači brojne etičke dileme. Robot izgleda kao Ash, priča kao on, ponaša se kao on. Ali ipak je to samo robot koji je programiran da oponaša čovjeka.
Da ne otkrivamo previše, serija razmatra jesmo li kao društvo spremni naše najintimnije trenutke dijeliti s predmetima i voljeti ih baš kao i bilo koje drugo ljudsko biće.
Iako McMullen naglašava drugu stranu priče, odnosno Harmony vidi kao dobru alternativu za one kojima kontakt s drugim ljudima izaziva nelagodu ili za one koji su anksiozni ili društveno neprilagođeni, mnogi se pitaju potiču li ovakve lutke ljude na samoću i izbjegavanje kontakta s drugima.
Doc. Arbanas slaže se da postoje određene pozitivne strane uključivanja lutaka u seksualni život parova, no isto tako upozorava i na potencijalne opasnosti: “Kao i svaka tehnologija, moramo razlikovati načine korištenja te onda možemo pričati o eventualnim negativnim i pozitivnim stvarima. Razna seksualna pomagala mogu pomagati parovima u zdravom seksualnom odnosu i onda možemo reći da imaju pozitivan utjecaj. S druge strane, lutke, ako potiču ljude na još veću alijenaciju, a čini mi se da to rade, onda pričamo o negativnim stranama”.
Pojam individualizacije i alijenacije društva u današnjem svijetu nije stran. Tradicionalne obiteljske i društvene vrijednosti sve više slabe, unatoč povremenim pokretima koji ih nastoje oživjeti i učvrstiti. Prošla su vremena kad smo poznavali sve svoje susjede i veselo ih pozdravljali na ulici, kad se obitelj nedjeljom okupljala za ručkom, kad smo prijatelje zvali na večeru… Tko, uostalom, još zove prijatelje na večeru? Glasni su, naporni i za sobom ostavljaju nered. Najbolje je pojesti pizzu pred TV-om ili računalom, uz neku dobru glazbu ili film, u društvu svoje bolje polovice. Žive ili silikonske, to uskoro neće biti važno.
Možda ovakva slika djeluje pomalo zastrašujuće, kao scena nekog distopijskog filma, no ona i nije tako daleko od društva u kojem danas živimo. U svijetu u kojem se vrijednost čovjeka nastoji što više kvantificirati, bilo da se to odnosi na plaću, društveni položaj ili utjecaj, lako je postati opsjednut ispunjavanjem samo vlastitih ciljeva i koristiti druge samo kao alat za zadovoljavanje vlastitih potreba. S druge strane, često se zaboravlja napomenuti jedna vrlo važna činjenica.
Umjetna inteligencija, u smislu razvoja softvera koji omogućuje komunikaciju s korisnicima, izražavanje osjećaja i simulaciju bliskosti, nije dovela do otuđenja ljudi.
Upravo suprotno, ona je posljedica okretanja pojedinaca prema sebi i društvene izolacije. Ako se svi međusobno tretiramo kao sredstvo za postizanje cilja te odnose ostvarujemo samo na temelju koristi koje bismo mogli imati, bilo da se radilo o dobivanju posla, jeftinije cijene smještaja na moru, pa čak i ostvarivanja nekih društvenih normi, kao što je brak ili osnivanje obitelji, izgradit ćemo svijet u kojem će neke temeljne ljudske potrebe, poput onih emocionalnih, u većoj mjeri ostati nezadovoljene. Različiti chatbotovi, odnosno programi koji simuliraju razgovor s ljudima i funkcioniraju kao sugovornici, pa čak i seks-roboti, kao što je Harmony, predstavljaju dovitljivo rješenje ovoga problema.
Zašto se povjeravati drugim ljudima te im otkriti svoje najskrivenije tajne i osjećaje te potencijalno riskirati da oni u nekom trenutku te informacije iskoriste za ostvarivanje vlastite dobrobiti ako možeš razgovarati s Harmony koja je tu samo za tebe i nikad te neće iznevjeriti?
No nije samo potencijalna otuđenost izvor kontroverzi unutar industrije seks-robota.
McMullen vjeruju da bi se ovakva vrsta robota mogla uspješno implementirati u terapiju seksualnih prijestupnika kao što su silovatelji ili pedofili. U teoriji, ovi strojevi mogli bi ponuditi siguran ispušni ventil za ispoljavanje njihovih seksualnih nagona, drugim riječima, seks s djecom u kojem djeca ne sudjeluju. Japanska tvrtka pod nazivom Trottla, koja je u vlasništvu Shina Takagija, već se bacila na posao i proizvodi seks-lutke namijenjene vrlo specifičnoj klijenteli – pedofilima. Prema njegovim riječima, lutke modelirane prema djeci pomažu takvim osobama usmjeravanje svojih nagona prema lutkama i tako ih sprečava u aktivnom zlostavljanju stvarne djece. “Kako bi kontrolirali svoje impulse, koriste lutke koje ja izrađujem.” Većina znanstvene i društvene zajednice ne samo da se ne slaže s ovakvim pristupom, nego ga smatra monstruoznim i odbojnim.
Najveća opasnost ovakvog pristupa leži u normalizaciji seksualnog zlostavljanja djece, upozoravali su stručnjaci otkako su se pojavile informacije da netko proizvodi lutke namijenjene pedofilima. Najžešću osudu takvih predmeta izrekao je sudac u Velikoj Britaniji kad je Andrewa Dobsona, kupca jedne takve lutke, osudio na gotovo tri godine zatvora. “Pokazali su mi lutku. Odvratno je da i postoji nešto takvo te da ljudi diljem svijeta to mogu kupiti i uvesti”, rekao je sudac Simon Berkson te dodao: “Ovo nije bilo kakva pogreška s Vaše strane. Ovo je bilo pokazivanje Vaše perverzne seksualne privlačnosti prema djeci. Policija je potvrdila postojanje želje kad su pregledali Vaša računala te pronašli fotografije i snimke zlostavljanja djece”.
Kathleen Richardson, ugledna feministica sa Sveučilišta De Montfort, nedavno je pokrenula kampanju protiv seks-robota te posjedovanje seks-robota uspoređuje s robovlasničkim odnosom. “Seks s robotom nije interpersonalno iskustvo”, navodi Richardson, “to je dio kulture silovanja”. Pritom odbacuje ideju da bi roboti mogli dovesti do smanjenja seksualne eksploatacije i nasilja prema ženama, navodeći kako je veća vjerojatnost da će se dogoditi upravo suprotno, da će korištenje seks-robota normalizirati seksualno neprihvatljivo i agresivno ponašanje te će samo dodatno ohrabriti silovatelje i pedofile.
S time se slaže i Meghan Murphy, feministica i osnivačica feminističkog portala Feminist Current: “Rješenje za muško nasilje nije dati im još ženskih tijela koje mogu tretirati kao da nisu ljudska bića. Cilj nije napraviti replike žena koje ne prigovaraju, nemaju potrebe, ne osjećaju bol prilikom zlostavljanja i koje postoje samo kako bi zadovoljile muški ego. Da je objektifikacija rješenje za muško nasilje, dosad bi već sve žene bile slobodne”.
Govoreći o mogućnostima primjene tehnologije u seksualnoj industriji, mnogo se toga svodi samo na teoriju zato što su, čak i u najslobodnijim društvima, neke seksualne teme jednostavno tabu.
Za potrebe ovoga članka razgovarali smo s nekoliko djelatnika seks-shopova koji su ipak zamolili da ostanu anonimni, što sasvim dovoljno govori o seksualnoj slobodi u Hrvatskoj. “Gledajte, hrvatski potrošači nisu spremni izdvojiti toliko novca. Za lutku 15.000 dolara neće nitko dati. Za te novce čovjek nabavi nekoliko prostitutki, a ne samo jednu lutku koju treba održavati, da oprostite na vulgarnosti”, govori nam taj zaposlenik.
Prema njegovom, kako sam priznaje, laičkom viđenju hrvatskih posjetitelja seks-shopova, postoje dvije vrste ljudi koji se odlučuju na kupovinu lutke, i to znatno jeftinijih i lošijih varijanti. Prva su ljudi koji često putuju i ne žele riskirati s prostitucijom u stranoj zemlji. “Što ti znaš kakve sve boleštine čovjek može pokupiti. Ili murija koja može čovjeka pokupiti”, ispričao nam je taj zaposlenik.
Takvim ljudima su lutke ili neka druga pomagala idealni suputnici. “Imaš i stvarno usamljene ljude, pa i ljude s problemima s društvom ili sklapanjem novih poznanstava. Ali da ti budem iskren, dalo bi se nabrojati na prste jedne ruke ljude koji su mi došli i otvoreno pitali za neku lutku da je oni koriste. Radio sam pet, šest godina u nekoliko seks-shopova i stvarno ljudi ne dolaze da bi kupili neku lutku za korištenje. Većinom dolaze radi sprdačine i kupovine lutke za nečiju momačku zabavu ili rođendansku proslavu”, kaže nam.
Svijet
Plaće u Europi: Gdje se zarađuje najviše?
Početak nove godine idealno je vrijeme za promjenu posla – a visina plaće pritom ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenika. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi?
Siječanj je popularan mjesec za promjene posla jer zaposlenici provode novogodišnje odluke u djelo, a tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.
Za mnoge radnike plaća je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o sljedećem karijernom koraku. Osim očitih razlika među sektorima, plaće se znatno razlikuju i među europskim državama – kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći, piše Euronews.
Razmišljate o promjeni mjesta boravka, a ne samo poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, ovako se plaće razlikuju diljem Europe.
Prosjek blizu 40.000 eura u EU-u
Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosječna plaća viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.
Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.

U mnogim državama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plaća kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.
Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Razlozi razlika u plaćama
Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istaknula je da su gospodarska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u plaćama među zemljama.
“Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plaća“, rekla je za Euronews.
De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju više plaće od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrirano u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. U potonje spadaju, primjerice, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.
“Snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plaće također značajno utječu na visinu plaća“, dodala je.
Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalne organiziranosti i viša nezaposlenost vjerojatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.
„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, rekla je.
Prosječne plaće prema kupovnoj moći
Razlike su manje kada se plaće promatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućuje kupnju iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Plaće prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.
Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.
Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.

De Lazzari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i razine cijena utječu na plaće, a posljedično i na visinu zarada. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plaće“, rekla je.
Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.
Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU-u u 2025. godini dosegnuti 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.
Svijet
INDEKS SUKOBA 2025. / Ovo su najopasnija mjesta na svijetu
Svijet je i dalje obilježen visokim stupnjem nasilja, a najopasnija žarišta sukoba ostaju Palestina, Ukrajina i Meksiko, pokazuje najnoviji Indeks sukoba organizacije ACLED.
ACLED-ov Indeks sukoba globalna je procjena toga kako se i gdje sukobi u svim državama i teritorijima svijeta razlikuju prema četiri pokazatelja: smrtonosnosti, ugroženosti civila, geografskoj rasprostranjenosti i broju oružanih skupina.
Palestina, Meksiko i Ukrajina
Palestina ima i geografski najrašireniji sukob: ACLED bilježi visoku razinu nasilja na gotovo 70% teritorija Gaze i Zapadne obale.
Mjanmar je najfragmentiraniji sukob na svijetu – više od 1.200 različitih oružanih skupina sudjelovalo je u barem jednom nasilnom incidentu.
Pakistan je u posljednjih 12 mjeseci postao opasniji za civile, a broj smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem porastao je zbog jačanja regionalnih pobuna i kratkotrajne, ali intenzivne eskalacije sukoba s Indijom.
Haiti je postao smrtonosniji i opasniji za civile: više od 4.500 Haićana ubijeno je u političkom nasilju, dok je porastao i broj ciljanih napada na civile.
Ekvador je također postao smrtonosniji, s više od 1.000 dodatnih smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem u odnosu na 2024. godinu.
Gdje se događaju sukobi?
ACLED-ov Indeks sukoba rangira 50 najtežih sukoba u svijetu te ih svrstava u kategorije ekstremnih, visokih ili nestabilnih.

Koliko je sukoba prisutno u svijetu?
Razina sukoba ostala je stabilna tijekom proteklih 12 mjeseci. ACLED je zabilježio 204.605 sukobnih događaja od 1. prosinca 2024. do 28. studenoga 2025., u usporedbi s 208.219 događaja u prethodnih 12 mjeseci.
Ti nasilni događaji rezultirali su – prema konzervativnim procjenama – s više od 240.000 smrtnih slučajeva.
Ratovi u Ukrajini i Palestinii dalje su glavni pokretači nasilja te čine više od 40% svih sukobnih događaja u proteklih godinu dana. Građanski ratovi u Mjanmaru i Sudanu ostali su na visokoj razini, a nasilje bandi i dalje potiče sukobe: Brazil, Ekvador, Haiti i Meksiko svrstavaju se među deset zemalja s najtežim oblicima nasilja u svijetu.

Borbe u Siriji nastavile su se unatoč padu Bašara al-Asada, dok u Nigeriji nije bilo predaha od složene mreže regionalnih sukoba. U Pakistanu su pogoršane islamističke i separatističke pobune na periferiji zemlje – dodatno potaknute povremeno eksplozivnim odnosima sa susjedima – dovele do daljnjeg pogoršanja ionako nestabilne sigurnosne situacije.
Kako su se sukobi promijenili?
Iako je pet vodećih zemalja na Indeksu zadržalo svoje pozicije, neki sukobi unutar tih država znatno su se promijenili. Palestina je treće najsmrtonosnije područje na svijetu, unatoč padu broja smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima zbog primirja u Gazi. Po smrtonosnosti je nadmašuju samo Ukrajina i Sudan.

Suprotno tome, u Siriji je broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima – potaknut kombinacijom političkog nadmetanja, sektaškog nasilja i stranog upletanja – porastao s nešto više od 6.000 na više od 9.000 u proteklih 12 mjeseci.
Mjanmar, Meksiko, Brazil i Nigerija ostali su stalno visoko rangirani prema sva četiri pokazatelja Indeksa. Posebno se ističe porast nasilja bandi u Ekvadoru i Haitiju, što je dovelo do njihovog uspona na ljestvici.
Ekvador je porastao na 6. mjesto jer je u proteklih godinu dana više od 50 oružanih skupina aktivno sudjelovalo u nasilju, uključujući gotovo 40 bandi. Više od polovice tih bandi sudjelovalo je u više od 2.500 događaja usmjerenih protiv civila.
Na Haitiju je gotovo udvostručenje broja poginulih i porast napada na civile dovelo do skoka na ljestvici – s 11. mjesta 2024. godine na 8. mjesto ove godine.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.







