Connect with us

Nekategorizirano

DAVIS CUP Komentar Sportskih novosti: "Da je Hrvatska iznad svega željela pobijediti taj meč, onda bi on bio organiziran u Spaladiumu ili na Višnjiku!"

Objavljeno

-


U Sportskim novostima objavljen je komentar glavnog urednika, Marija Zorka, pod naslovom “Davis Cup nisu izgubili Čilić i Karlović, već Bandić i Luković“.
Vjerujući da će biti zanimljiv i zadarskim čitateljima, u nastavku ga u cijelosti prenosimo:
“Finale u Areni nije bilo organizirano kao sportski spektakl, nego kao još jedan ‘sadržaj’ za adventsku turističku ponudu
Na kraju i opet sve se svede na alanfordovsku mudrost Broja Jedan: “Ako želiš pobijediti, ne smiješ izgubiti.” U vrhunskom sportu, na najvišoj razini, gdje su suparnici na najvećoj tehničkoj i psiho-fizičkoj razini, presuđuju detalji. Koliko želiš pobjedu i što si spreman za nju poduzeti, žrtvovati. Sportaši to prevode “jesi li spreman za nju umrijeti”.
Jesmo li mi, cijela Hrvatska, bili spremni “umrijeti” za osvajanje Davis Cupa? Argentinci jesu, doveli su i Maradonu. Shvaćamo li dovoljno što bilo kojem argentinskom sportašu znači kad jedan Maradona luduje i “umire” za njega?
Možda i presudni detalj u vrhunskim pothvatima energija je koju sportaši primaju od onih kojih ih prate, bodre, potiču, strepe i pate s njima. Onih tri tisuće Argentinaca u Areni svojim je tenisačima prenijelo svu energiju i strast pampasa, tanga Buenos Airesa i “srebrne rijeke”. Možda je baš ta silna energija, ljubav usmjerila onu lopticu milimetar od linije, pomaknula putanju, dodala joj ubrzanje od 5 km/h, dodatnu snagu…
Kakvu smo energiju mi prenijeli svojim mušketirima? “Fensi-šmensi oblekicu”, “selebriti frizurice” i “cool” mobitele za okidanje selfieja po tribinama, zijevanje “dokle se još igra…?” I neki “fensi” band za dizanje atmosfere, da uzvanicima ne bude dosadno na tenisu.
Za pobjedu je trebao Split ili Zadar
Finale Davis Cupa u Areni nije bilo organizirano da Hrvatska pobijedi, nego kao još jedan “zanimljiv sadržaj” koji će obogatiti adventsku turističku ponudu. Kao turistički spektakl, a ne borba za svaki poen, svaki bod, u sportskom smislu “borba za goli život”. Pa je tako i završilo, turistički, s naglaskom da će Zagreb Argentincima ostati u nezaboravnoj uspomeni, a nama s utjehom da netko, eto, mora i izgubiti.
Skandal s ulaznicama, kad se danima i tjednima trubilo o rasprodanoj Areni, a nije se mogao uhvatiti kadar bez praznih stolaca, neka objasne u HTS-u. Zbog čega su se preko portala ulaznice “dilale” i u vrijeme odigravanja mečeva, a stalno se, u svakom istupu, službeno ponavljalo da ih odavno nema ni za lijek. Brojne su završile i u džepovima onih koje tenis zanima samo kao usputna stanica između kavica i shoppinga u obližnjem Arena Centru.
Da je Hrvatska iznad svega željela pobijediti taj meč, onda, pošteno rečeno, on ne bi bio organiziran u Areni Zagreb, nego u Spaladiumu ili na Višnjiku. No to je utopija, kao što je utopijski a onda i nemoguće bilo razvrgnuti pakt Bandić – Luković, između gradonačelnika i predsjednika HTS-a, bivšeg bankara, koji su ekspresno za finale ispraznili Arenu Zagreb.
Utopijski je i bilo očekivati da se prihvatljivim cijenama omogući kupnja ulaznica onima koji uistinu žive sa sportom i za sport i kojima su pobjede Hrvatske najdraži životni začin.
Ne, to je “populistički”, tenis nije za njih, tenis je preglamurozan za “obični puk”.
Tennis – Croatia v Argentina – Davis Cup Final – Arena Zagreb, Croatia – 27/11/16 Argentina’s Federico Delbonis, Guido Pella, Daniel Orsanic, Leonardo Mayer and Juan Martin del Potro react during the victory ceremony. REUTERS/Antonio Bronic
Pomanjkanje energije i sinergije
Taj začin, ta kap, taj detalj na kraju je odnio “Salataru” u Buenos Aires. Nisu ga izgubili Čilić i Karlović, izgubili smo ga svi mi, na prvom mjestu oni koji su ga prisvojili i prilagodili sebi, Bandić i Luković.
U tom pomanjkanju zajedničke energije i sinergije onda je “normalno” i da u presudnim trenucima, kad Čilić može izvući break, sudac, naš domaći linijski sudac, ne vikne “out” na sumnjivu loptu, nego radije “odigra” za Del Potra. Čilić baca reket, luduje, ispada iz takta, naknadna snimka pokaže da je bio čisti aut. A našem “linijašu” sve pohvale da je “hladni profesionalac”, čeka ga krasna karijera.
Nikad neću ni prihvatiti da je onaj naš, domaći mjeritelj vremena primjer “profesionalizma” kad je u finalu ABA lige u Areni inzistirao na 0,6 sekundi dok je Cibona već slavila trofej, a Kecmanova parabola onda ga podarila Partizanu. Najviše se dičimo da je sve po pravilima tamo gdje to najmanje treba, u korist vlastite štete.
I još dva detalja koja nisu bila presudna, ali ostaju kao dojam – naš teniski bard Neven Bertičević prvi je u svijetu dobio ITF-ovu nagradu za promicanje tenisa, svoju “malu Salataru”.
Između cirkuskog benda i zumiranja selebritija, nije li i to zaslužilo koju sekundu na razglasu i pod reflektorima Arene, ili u izravnom TV-prijenosu?
Nitko u Arenu nije pozvao niti se sjetio barem spomenuti Zvonimira Magdića Amiga, autora koji je o Argentini napisao najljepše riječi ikada na hrvatskom. I sigurno mu nije krivo što se tango sada pleše na ulicama Buenos Airesa. Drago mu je sigurno i što Davis Cup ipak ima hrvatski pečat, pečat našeg Daniela Oršanića, argentinskog izbornika hrvatske krvi.
Mi luzeri možemo se alanfordovski tješiti: ‘Tko izgubi dobitak, dobija gubitak’.”
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. stokan sitnog zuba

    29. studenoga 2016. at 14:32

    nemam komentara, sve je rečano u tekstu !

     
  2. hurem

    29. studenoga 2016. at 18:43

    BRAVO za članak ! Banderas…fontane….advent…pa opet Banderas..fontane ..pa advent ! dokle ….

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

-

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu