Svijet
VJEČNI ŽIVOT JE MOGUĆ: Mozak sisavca po prvi puta uspješno krionički zaleđen pa odmrznut

Prvi su puta znanstvenici uspješno krionički zaledili kompletan mozak sisavca (zeca) te ga zatim odledili u gotovo savršenom stanju, gdje su stanične membrane, sinapse i međustanične strukture sve ostale netaknute.
To znači da bi se sve komponente za koje mislimo da su potrebne kako bi se oblikovao osobni identitet, uključujući pamćenje i osobnost, potencijalno mogle sačuvati na duže vremenske periode, prije nego što ih prebacimo na računalo kako bi ih sačuvali za vječnost, ili ih reanimiramo u budućnosti. Upravo ono o čemu je Walt Disney cijelo vrijeme sanjao (ali nikada nije u stvari i napravio).
“Ovo je stvarno velika stvar”, rekao je Jon Smart, suosnivač neprofitne Fundacije za očuvanje mozga. “Ovo je prvi put da imamo proceduru koja može zaštititi sve za što neuroznanstvenici misle da je povezano s učenjem i pamćenjem. S obzirom na danas najavljene rezultate, rekao bih kako je ovom tehnikom uspješno sačuvano dugoročno pamćenje.”
Fundacija za očuvanje mozga dodijelila je svoju pet godina staru ‘Nagradu za očuvanje mozga malih sisavaca’ nezavisnoj istraživačkoj grupi 21st Century Medicine, pod vodstvom MiT-ovog diplomca Roberta McIntyrea, za smišljanje najbolje tehnike vraćanja u život zaleđenog mozga sisavca, u ovom konkretnom slučaju zeca. Znanstvenici su dobili 26.735 dolara (181,486 kuna) za svoj trud.
A ovako su to napravili.
Tim je ubacio kemijski sastojak glutaraldehid u unutrašnju strukturu mozga zeca kako bi ga stabilizirao i spriječio raspadanje. Zatim, dok se hladio, polako su dodavali kriozaštitnu tekućinu kako bi osigurali da konektomi, kompleksna mapa veza koje održavaju nekih 86 milijardi neurona, i sinaptička struktura ne budu ostećeni. Unutrašnja oštećenja bila su glavni razlog neuspijeha prijašnjih pokušaja kriozaleđivanja mozga.
Tekući dušik
Cijeli je organ pretvoren u praktički staklenu strukturu tako što ga se tijekom 4 sata ohladilo na temteraturu od -130 stupnjeva Celzijusa, a što ga je pripremilo za dugoročnu pohranu. Kada ga je tim htio rastopiti, samo su trebali nježno zagrijati mozak i isprati kriozaštitne kemikalije.
“Glutaraldehid nam je dao tjedne, a kriozaštita nam je dala stoljeća”, rekao je McIntyre.
Suci Fundacije za očuvanje mozga morali su provjeriti koliko je točno mozak ostao očuvan tijekom procedure, te su koristili elektronički mikroskop kako bi napravili i uspoređivali slike prije i poslije postupka.
“Svaki neuron i sinapsa po cijelome mozgu dijeluju prekrasno očuvani”, izjavio je Kenneth Hayworth, predsjednik i sudac Fundacije.
Aldehidno-stabilizirana krioprezervacija
Nova tehnika nazvana je ‘aldehidno-stabilizirana krioprezervacija’. Tu je tehniku originalno predložio inžinjer Eric Drexler još 1986., ali nije isprobana sve do 2010. kada je Greg Fahy njome uspješno zaledio bubrege. A sada kada ju je fahyev tim uspješno primijenio i na zečji mozak, početi će raditi i na nečemu većem – svinjskom mozgu.
Tim 21st Century Medicine želi usavršiti ‘sintetičko oživljavanje’ – moderan oblik krioočuvanja koji se fokusira na očuvanje moždane strukture kako bi ju se mogao unijeti u računalo ili robotsko tijelo u budućnosti, umjesto da se pokušavaju sačuvati pravi biološi sastojci mozga kako bi se kasnije mogli transplantirati u drugo tijelo.
“Oživljeni digitalni mozak, znan i kao emulacija cijelog mozga, mogao bi se učitati na kompjutersku simulaciju ili robotsko tijelo. Ali s obzirom da takav način uključuje i destruktivno skeniranje, biološki sastojci originalnog mozga biti će uništeni toksičnom kupkom kemikalija tijekom samog postupka očuvanja”, objašnjava George Dvorsky.
“Nakon očuvanja i stabilizacije, ti bi se mozgovi narezali na jako sitne kriške koje bi zatim bile individualno skenirane. Zajedno, skup dikitaliziranih moždanih dijelova pretstavljao bi cijelu osobu.”
Sve je to lijepo i krasno, ali postoji li u biću osobe ili životinje nešto više od izuzetno kompleksne mape sinapsi i neurona koji izbacuju električne signale jedno drugome? Gotovo je nemoguće znati bez da stvarno isprobamo, a svima je jasno koliko bi to etički bilo teško za izvesti.
Ali znanstvenici su odlučni shvatiti što se točno događa unutar mozga, biološki govoreći, kako bi nastale misli i osjećaji.
Da li ove tehnike uspijevaju ‘snimiti’ cijelu osobu, uključujući svijest i osobnost, tek se treba vidjeti. Do odgovora će se sigurno doći, ali sporije. Niti sama neuroznanost još dovoljno ne razumije svijest, iako neuroznanstvenici počinju nuditi obečavajuće materijalističke modele.
Očito smo još dosta udaljeni od primjene takve tehnologije na ljudima, ali nas to ne spriječava da sanjamo kako ćemo se probuditi za 100 godina u robotskom tijelu.
Svijet
Čeka nas snažna globalna promjena vremena: Prognozira se manji utjecaj La Niñe i brzi prijelaz u El Niño
Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.
Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.
ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.
La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.
No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.
Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.
El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.
Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.
Svijet
Niz međunarodnih zrakoplovnih kompanija otkazalo letove prema odredištima na Bliskom istoku
Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.
United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.
U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.
Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.
Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.
Svijet
KLIMATSKE PROMJENE / Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća
Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.
Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.
Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.
Nestanak blage europske klime
Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.
Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.
Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.
Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.
“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”
Francuska
Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.
Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.
Rusija
Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.
Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.
Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.
Istočna Europa
Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.
Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.
Mediteranske zemlje
S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.
Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.
Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.
Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.
Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.






