Svijet
INDUSTRIJA BESMRTNOSTI Uskoro ćemo živjeti daleko dulje od 120 godina?!
Od početka 20. stoljeća do danas očekivani životni vijek u razvijenim zemljama gotovo se udvostručio s 47 godina na 80, a samo u Japanu 2010. bilo je čak 44.000 stogodišnjaka
Većina znanstvenika smatra da smo se time približili nekoj gornjoj granici mogućnosti ljudskog tijela, što znači da će ubuduće produljenje života ići znatno sporije (službeno dokumentiran najdugovječniji čovjek živio je 122 godine). No ima i mnogo ozbiljnih stručnjaka, liječnika, genetičara, informatičara i bogatih poduzetnika koji smatraju da je napredak znanosti u tom području tek u povojima.
Jedan od najoptimističnijih, britanski teoretičar gerontolog Aubrey de Grey, vodeći znanstvenik zaklade SENS Research Foundation, vjeruje da se prvi čovjek koji će doživjeti 150 godina već rodio, a da bi se prvi koji će doživjeti 1000 mogao roditi za 20-ak godina. Ruski multimilijarder, internetski mogul Dmitry Itskov, utemeljitelj internetske medijske kompanije New Media stars, baš kao i suosnivač Googlea, futurist Ray Kurzweil, smatraju da nam za vječni život tijelo uopće neće biti neophodno. Trebat će samo pronaći način da se naša svjesnost i osobnost prebace u nebiološki spremnik. S tom svrhom Itskov je osnovao kompaniju koja se zove 2045 Initiative, prema godini u kojoj bi trebala ostvariti ovaj cilj.
U srcu Silicijske doline Joon Yun, korejsko-američki liječnik, vodi zakladu Palo Alto Longevity Prize, a ona financijski nagrađuje i podupire sve znanstvenike koji ostvare neke važnije proboje u ovom području.
Yun kaže kako je danas vjerojatnost da će neki američki 25-godišnjak umrijeti prije 26. rođendana samo 0,1 posto. Kada bismo tu vjerojatnost mogli održavati i kasnijih godina života umjesto da se ona rapidno smanjuje zbog bolesti povezanih sa starenjem, prosječan čovjek mogao bi živjeti 1000 godina.
Yun je prošle godine pokrenuo nagradu od milijun dolara što će se dodijeliti znanstvenicima koji uspiju produljiti ljudski vijek preko 120 godina. Njegovom izazovu do sada se odazvalo 15 znanstvenih timova. Prvi koji će biti nagrađeni znanstvenici su koji su uspjeli produljiti život miševa za 50 posto. Yun se može pohvaliti velikim popisom od 50-ak savjetnika i suradnika, među kojima su i brojni profesori s vodećih američkih sveučilišta.
Google, X Prize, Venter…
Nešto manje optimistični sudionici utrke za vječnim životom ne idu tako daleko, no vjeruju da će ljudi već vrlo skoro dostići i prijeći magičnu granicu od 120 godina.
U trku se 2013. uključio i Google stvaranjem kompanije Calico, što je skraćenica za California Life Company. Njezina misija je okretanje procesa starenja i otkrivanje tehnika koje bi ljudima omogućile da žive dulje i zdravije. Aktivnosti Calica za sada su prilično tajnovite, međutim čini se da njegovi čelnici nastoje razviti lijekove koji bi usporili starenje. Tome u prilog govori činjenica da je kompanija 2014. zaposlila Cynthiju Kenyon, a ona je istražujući djelovanje gena daf-2 povezanih sa starenjem uspjela stvoriti genetski modificirane obliće koji žive i do šest puta dulje od običnih.
Na ovom popisu kompanija, zaklada i znanstvenika koji tragaju za tajnom dugovječnosti također se ističe američki biolog, genetičar i poduzetnik Craig Venter koji je prvi dešifrirao ljudski genom. Zajedno s Peterom Diamandisom, utemeljiteljem nagradnog fonda X Prize za velike proboje u znanosti i tehnologiji, Venter je prošle godine najavio osnivanje kompanije Human Longevity Inc. Ona se neće izravno baviti potragom za lijekovima koji će produljiti život, no trebala bi imati važnu ulogu središnje baze podataka za sve znanstvenike koji će istraživati uloge gena u dugovječnosti. Do 2020. trebala bi prikupiti genetske kodove milijun ljudi, među kojima i brojnih stogodišnjaka. Venter ne smatra da je svijet spreman za vječne ljude, niti misli da bi mogao doživjeti 1000, no kaže da bi osobno bio zadovoljan kada bi zdrav, bez bolova, Alzheimera i drugih tipičnih staračkih tegoba mogao doživjeti stotu.
De Grey, čije ideje neki medicinski stručnjaci smatraju kontroverznim i pretjeranim, kaže da je problem u tome što je svijet zaglavio u svojevrsnom ‘transu starenja’, odnosno u tome što su ljudi jednostavno prihvatili da su starenje i smrt neizbježni. Uvjeren je da je starenje ‘medicinski problem’ koji se može znanstveno riješiti baš kao što se životni vijek automobila oldtimera održavanjem i zamjenom dijelova može produljiti unedogled. ‘Na kraju krajeva, i mi smo strojevi, samo biološki’, ističe De Grey.
‘Sve je više ljudi koji shvaćaju da će lijekovi protiv starenja postati daleko najvećom industrijom svih vremena te da je tako nešto posve moguće’, kaže britanski gerontolog.
Jesmo li spremni za vječnost?
Većina znanstvenika danas još uvijek vjeruje da nam biologija neće dozvoliti neograničeno, pa čak ni značajnije produljenje života. No ako se to ipak pokaže ostvarivim, prirodno će se nametnuti pitanja o mogućim utjecajima dugovječnosti na društvo: hoće li dugovječni starci biti teret mladima, zdravstvenom i mirovinskom sustavu, hoće li živjeti zdrave i ugodne živote, hoće li produljenje života smanjiti njegovu vrijednost i uživanje u svakom pojedinom danu i trenutku, hoće li smanjiti ambicije ljudi i nastojanja da ostvare što više u što manje vremena, kako će izgledati demografska slika svijeta dugovječnih itd.
Lovci na eliksire života kažu da ne bježe od ovih pitanja, no smatraju da su nastojanja da se život produlji, sve dok je tako nešto moguće, etički imperativ.
Nije teško uočiti da se problemima dugovječnosti posebno entuzijastično i s velikim ulozima bave milijunaši i milijarderi (njihova je lista mnogo duža od gore navedene). To je prirodno jer nema još puno drugih stvari koje su tim ljudima ostale izvan dosega. Osim toga, logično je da bogati žele produljiti mogućnost svojeg uživanja u blagodatima koje im pruža bogatstvo. Konačno postoje dobri argumenti u prilog uvjerenja da bi se pametna ulaganja u industriju dugovječnosti mogla itekako isplatiti.
Iako investicije u dugovječnost još uvijek nisu tako velike kako bi se moglo očekivati kada se u obzir uzmu svi bogataši koji žive na Zemlji, posljednjih godina, vjerojatno zahvaljujući znanstvenim probojima, osniva se sve više kompanija i zaklada koje pokazuju veliku spremnost da pokušaju ostvariti najveći ljudski san – besmrtnost. A kada se velike ruke slože, zasigurno se mnogo toga može, možda čak i doživjeti bum 150-godišnjaka.
Svijet
Čeka nas snažna globalna promjena vremena: Prognozira se manji utjecaj La Niñe i brzi prijelaz u El Niño
Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.
Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.
ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.
La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.
No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.
Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.
El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.
Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.
Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.
United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.
U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.
Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.
Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.
Svijet
KLIMATSKE PROMJENE / Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća
Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.
Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.
Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.
Nestanak blage europske klime
Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.
Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.
Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.
Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.
“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”
Francuska
Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.
Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.
Rusija
Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.
Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.
Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.
Istočna Europa
Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.
Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.
Mediteranske zemlje
S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.
Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.
Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.
Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.
Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
300. OBLJETNICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / U sljedećem tjednu niz događanja. Donosimo program…
ŠPICA!
FIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
FOTO / Na Ražovljevoj glavici odana počast Draganu Gulanu i Denisu Špiki
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
PROGNOZA / Meteoalarm upozorava na nevrijeme, dijelu zemlje prijete poplave
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
