Connect with us

Svijet

Hrvati napravili čip koji otkriva uzroke autizma, epilepsije…

Objavljeno

-

Tim hrvatskih znanstvenika na čelu s prof. dr. sc. Franom Borovečkim s Medicinskog fakulteta u Zagrebu razvio je poseban čip kojim se iz kapljice krvi mogu dijagnosticirati genski uzroci različitih poremećaja središnjeg živčanog sustava poput autizma, mentalne retardacije, odnosno razvojnog intelektualnog poremećaja i nekih vrsta epilepsije

Čipovi bi trebali omogućiti bolju dijagnostiku genetskih uzroka bolesti, a na temelju njih i kvalitetnije organiziranje terapije i skrbi te otkrivanje mogućnosti nasljeđivanja bolesti. Prema riječima Borovečkog, pacijentima će se uzeti malo krvi, iz nje će se izolirati DNK, a uzorak će se staviti na čip. Rezultati analize, koja će trajati nekoliko dana, otkrit će mogući genetski uzrok neurorazvojne bolesti te može li se ona prenijeti na pacijentovo potomstvo.

Tim već planira osnivanje spin-off kompanije u vlasništvu fakulteta koja bi komercijalizirala rezultate istraživanja. Prijedlog je da se zove Genoma-teh, a trebala bi zaživjeti do kraja godine ili početkom sljedeće. Patentiranje za Hrvatsku, SAD i Europu je u tijeku. Prema prvim procjenama jedan bi test koštao oko 3.000 kuna.

‘Konačna cijena ovisit će o tome koliko će se masovno čipovi proizvoditi’, rekao je za tportal Borovečki.

Dosadašnja, eksperimentalna testiranja bila su besplatna. Provedena su na ljudima koji su bili u obradi zbog neurorazvojnih poremećaja kojima se postojećim metodama nije mogao utvrditi točan uzrok.

‘Rezultati koje smo dobili su izvrsni, što je u nekim slučajevima pacijentima omogućilo bolju zdravstvenu skrb. Postoji zanimanje stručnjaka za njegovo korištenje kako u regiji tako i u Europi i SAD-u. Ponudit ćemo HZZO-u da u Hrvatskoj bude dostupan besplatno’, rekao je Borovečki.

Kako čip funkcionira?

‘Na ovom projektu radimo već tri godine. Tehnologija se temelji na mogućnosti da se vidi u kojem dijelu genoma postoji manjak ili višak kopija DNK, odnosno prisutnost genomskih aberacija. Mi smo razvili ciljani čip koji prepoznaje poznate regije u DNK povezane s neurorazvojnim bolestima, ali također i neke nove regije koje smo mi otkrili. To je dodana vrijednost, jer ne koristimo samo tuđa otkrića, već i vlastita. Osim toga, napravili smo vlastiti dizajn koji se temelji na tehnologiji američke tvrtke Agilent’, objasnio je naš znanstvenik.

Tehnologija, nazvana komparativna genomska hibridizacija na genskom čipu (aCGH) metoda je koja omogućava otkrivanje ne samo malih promjena genoma, već pruža i vrlo preciznu informaciju o veličini i mogućim posljedicama nađene promjene.

Temelji se na principu da se kratki odsječci DNK imobiliziraju robotikom na predmetnom staklu kako bi se odredio suvišak ili manjak kopija DNK u pojedinim dijelovima genoma. Preporuka struke je ta da se aCGH primjenjuje kao novi prvi standard u analizi genoma u pacijenata kod kojih postoji sumnja na neravnotežu u broju kopija DNK.

U razvoju projekta, uz Borovečkog, sudjelovali su i prof. dr. sc. Lukrecija Brečević, prof. dr. sc. Sanja Hajnšek te neki njihovi mlađi kolege.

Ulaganje u znanost vraća se mnogostruko

Borovečki smatra da je za hrvatsko gospodarstvo izuzetno važno da ulaže u znanost i nove tehnologije.

‘Mogućnosti razvoja genomskih tehnologija i njihove komercijalne primjene su ogromne. Mi na Odjelu za funkcionalnu genomiku trenutačno radimo i na sekvenciranju sljedeće generacije. S time smo prvi počeli u Jugoistočnoj Europi, a još uvijek smo jedini koji imamo takav aparat kojim se može sekvencirati cjelokupni genom. Prednost sekvenciranja sljedeće generacije je u tome da se u jednoj analizi može pregledati sve baze koje se nalaze u ljudskom genomu. Dakle, cjelokupni slijed nukleotida. Kada ćemo to moći šire primjenjivati, a za sada je tu ograničavajući faktor financiranje, moći ćemo dobiti još bolje spoznaje o tome koje varijacije u genomu utječu na nastanak bolesti. Genski čipovi ne daju ukupnu informaciju. Mislim da je za Hrvatsku ključno da ulaže u područja u znanosti u kojima se pokaže nekakav potencijal za daljnji razvoj. To se u znanosti i medicini može odrediti tako da se vidi kakav je međunarodni odjek grupa koje na tome rade. Takva investicija u nove tehnologije i spoznaje koje su primjenjive u industriji može se višestruko vratiti. To su pokazala iskustva brojnih zemalja, od Kine, preko Finske do Izraela. Što su veća ulaganja u znanost, to je uspješnije gospodarstvo’, napomenuo je Borovečki.

Projekt je financirala Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske. U njega je do sada uloženo 1,5 milijuna kuna, a osigurana su i dodatna sredstva za proces patentiranja rezultata.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Trgovina s Kinom nije Gazpromu nadoknadila Europu

Objavljeno

-

By

Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom.

Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.

Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na ruskoj plinskog industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom.

Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe.

Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo EU da smanji Gazpromov uvoz plina.

Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara (bcm) plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 bcm.

Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 bcm.

Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom.

Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine.

Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog otoka Sahalina.

Rusija najveću nadu može polagati u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 bcm godišnje. No, i iz toga su proizišli neki problemi uglavnom zbog nedostatnog dogovora oko cijena i drugih pitanja.

Prema ruskoj konzultantskoj kući BCS, prihod Gazrpoma od prodaje plina Europi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3,3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15,5 bcm.

Uzimajući u obzir cijenu od 286,9 dolara za tisuću kubičnih metara i Gazpromov izvoz plina od 22,7 bcm prošle godine, ukupna vrijednost plina prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6,5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva gospodarstva.

Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.

Nije istaknuto što bi moglo utjecati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača plina plinovodom koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-a koji se prevozi morem.

Gazpromova financijska izvješća, koja također uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim plinom više nego prepolovili.

Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje.

Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ukrajina priznala taktičke uspjehe Rusije u regiji Harkiv

Objavljeno

-

By

Ukrajinska vojska u ponedjeljak je priznala da ruske snage napreduju u svojoj ofenzivi na sjeveroistoku regije Harkiv.

Ruske snage pokušavaju proboj u toj regiji, što je podiglo uzbunu u Kijevu i među zapadnim saveznicima zbog potencijalne velike ofenzive na grad Harkiv, drugi najveći u Ukrajini, smješten samo tridesetak kilometara od ruske granice.

“Neprijatelj trenutno postiže taktičke uspjehe”, objavio je ukrajinski glavni stožer u ponedjeljak ujutro.

Nakon osvajanja nekoliko sela u regiji Harkiv borbe se trenutno vode kod grada Vovčanska, smještenog samo pet kilometara od ruske granice, piše agencija dpa.

Ukrajina tvrdi da Rusija bilježi velike gubitke, no da usprkos tome šalje brojne snage kod Vovčanska, prema kojem se kreće pet bataljuna.

Rusija je već okupirala Vovčansk na početku rata. Povukla se nakon ukrajinske ofenzive u jesen 2022. godine.

U to vrijeme u gradu je još živjelo oko 3,5 tisuća ljudi, objavila je Ukrajina tada.

Rusija je ponovni proboj prema regiji Harkiv pokrenula 10. svibnja. U zadnja dva dana osvojila je devet sela, tvrdi rusko ministarstvo obrane.

 
Nastavi čitati

Svijet

Kod Sheinovih dobavljača u Kini i dalje se radi 75 sati tjedno

Objavljeno

-

Radnici nekih dobavljača kineskog giganta brze mode Sheina i dalje rade 75 sati tjedno unatoč obećanju kompanije da će poboljšati uvjete. Nova istraga švicarske aktivističke skupine Public Eye nadovezala se na njezino izvješće iz 2021. godine, u kojem je utvrđeno da brojni zaposlenici na šest lokacija u Guangzhouu rade prekovremeno.

Prema ovoj organizaciji, koja je intervjuirala 13 zaposlenica u šest tvornica u Kini koje opskrbljuju Shein, prekomjerni prekovremeni rad i dalje je uobičajen za mnoge radnike.

Shein je za BBC rekao da naporno radi na rješavanju pitanja koja je pokrenulo izvješće Public Eyea i da je napravio značajan napredak u poboljšanju uvjeta.

Shein je brzo rastao otkako je osnovan 2008. i bio je jedna od mnogih internetskih kompanija koje su procvjetale tijekom karantene zbog pandemije covida. Njegova formula širokog asortimana jeftine odjeće – uz kampanje na Instagramu, TikToku i drugim društvenim medijima – pretvorila ga je u jednu od najvećih modnih kuća na svijetu.

Oslanja se na tisuće dobavljača, kao i ugovornih proizvođača, u blizini svog sjedišta u Guangzhouu te je u mogućnosti proizvesti novu odjeću u roku od nekoliko tjedana, a ne mjeseci.

U prosjeku rade 12 sati dnevno

Međutim, zaposlenica koja je 20 godina radila za šivaćim strojevima rekla je za Public Eye: “Radim svaki dan od 8 ujutro do 22.30 navečer i svaki mjesec uzimam jedan slobodan dan. Ne mogu si priuštiti više slobodnih dana jer to previše košta.”

Spomenutih 13 zaposlenica tvornice intervjuirano je u ljeto 2023. Ispitanici su radili na proizvodnim mjestima zapadno od sela Nancun u području Guangzhoua u južnoj Kini.

Public Eye se nije vratio u sam Nancun, koji je bio mjesto izvornih intervjua, tvrdeći da je atmosfera bila previše rizična zbog medijske pozornosti početnog izvješća.

Ispitanice u dobi između 23 i 60 godina rekle su da u prosjeku rade 12 sati dnevno, što ne uključuje pauze za ručak i večeru. Rekle su da obično rade šest do sedam dana u tjednu.

Sheinov Kodeks ponašanja za dobavljače kaže da radnici ne bi smjeli raditi duže od 60 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. Brend je priznao da je ovo dugoročni problem kada ga je Public Eye prvi put osvijestio 2021. godine.

U svom odgovoru na posljednje izvješće, Shein je rekao da je dugo radno vrijeme u sektoru zajednički izazov na čijem rješavanju brendovi, proizvođači i drugi faktori ekosustava moraju raditi zajedno. U odgovoru još stoji da to nije problem jedinstven za Shein, koji je predan odigrati svoju ulogu u poboljšanju situacije u vlastitom opskrbnom lancu.

Radnice su također tvrdile da se njihove plaće gotovo nisu promijenile od prve istrage i da variraju između 6000 i 10.000 juana mjesečno (663 do 1104 funte). Public Eye kaže da je osnovna plaća za radnice prije dodatka za prekovremeni rad 2400 juana (265 funti). Prema Asia Floor Wage Allianceu, plaća koja u Kini jamči normalan život iznosi oko 6512 juana (719 funti).

Ispitanice su tvrdile da u slučaju pogreške moraju napraviti izmjene na odjeći i da za to nisu plaćene.

“Tko god pogriješi, odgovoran je da to ispravi. Morate riješiti problem u svom radnom vremenu”, rekao je 50-godišnji nadzornik.

Mala djeca se čuvaju u tvornicama, tinejdžeri pakiraju stvari 

Radnice su također rekle da su primijetile porast broja nadzornih kamera u tvornicama i da vjeruju kako se snimke šalju Sheinu u stvarnom vremenu kako bi se mogli provoditi propisi.

Public Eye je također primijetio da se mala djeca čuvaju u tvornicama, da tinejdžeri pakiraju stvari i da se zabrana pušenja ne provodi.

U odgovoru za BBC, Shein je napisao da ulaže desetke milijuna dolara u jačanje upravljanja i usklađenosti u svom opskrbnom lancu.

“Aktivno radimo na poboljšanju prakse naših dobavljača, među ostalim da su radni sati dobrovoljni i da su radnici pravedno nagrađeni za ono što rade, a također prepoznajemo važnost suradnje u industriji kako bismo osigurali kontinuirano poboljšanje i napredak u ovom području. Kao rezultat naših napora, istraživanje koje smo proveli s našim revizorima otkrilo je da radnici u pogonima dobavljača Sheina u Kini zarađuju osnovne plaće koje su znatno više od prosječne lokalne minimalne plaće”, stoji u odgovoru Sheina.

Shein je za Public Eye rekao da su njegovi dobavljači dužni poštivati lokalne zakone i propise koji reguliraju plaće i radno vrijeme: “Tamo gdje se otkriju kršenja naše politike upravljanja poduzimamo čvrste mjere, uključujući prekid poslovnog odnosa.”

Što se tiče nadzornih kamera, Shein je za Public Eye rekao da su dobavljači sami donosili odluke o postavljanju kamera u svoje objekte te da kompanija nije imala pristup izvorima sigurnosnih kamera ili snimkama dobavljača.

Što se tiče djece u tvornicama, kompanija je za Public Eye odgovorila: “Strogo sprječavamo dječji rad. Sva kršenja tretiramo s najvećom ozbiljnošću.”

Priznaje se da tvorničko osoblje ponekad ima problema s usklađivanjem radnog vremena i brige o djeci, što može rezultirati time da radnici dovode svoju djecu na radno mjesto: “Svjesni toga, pružamo financijsku potporu dobavljačima za stvaranje centara za brigu o djeci unutar ili u blizini njihovih prostorija.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu