Početkom listopada ove godine Hrvatskoj znanosti pružena je velika šansa. Europska komisija je u sklopu svog Sedmog okvirnog projekta neuroznanstvenicima s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga odobrila sredstva od 3,7 milijuna eura za projekt koji se popularno naziva GlowBrain – Mozak koji svijetliJedan od uvjeta dodjele ovog znatnog iznosa bio je postojanje dobrog temelja za razvitak inovativnog istraživanja, a hrvatska je neuroznanost izabrana kao grana s velikim potencijalom za razvoj.

GlowBrain će, naime, uspostaviti potpuno novo područje istraživanja u Hrvatskoj, istraživanje matičnih stanica. Matične stanice ubrzano se istražuju već cijelo desetljeće, a ovo područje je vrlo zanimljivo jer obećava velike terapijske mogućnosti. Matične stanice su posebna vrsta stanica s velikom sposobnošću transformacije u različite stanica. U teoriji one bi se mogle koristiti za nadomještanje bilo kojeg tkiva u tijelu, a time i njegovu regeneraciju, odnosno liječenje. Projekt GlowBrain će se, između ostaloga, baviti istraživanjem regeneracije oštećenja mozga matičnim stanicama na modelu miša.

Znanost s pesrpektivom razvoja

Velika posebnost kojom je GlowBrain uspio privući pozornost europske znanstvene zajednice jest razvoj novih tehnologija u istraživanju matičnih stanica. Naime, novoosnovani tim stručnjaka planira nabaviti naprednu opremu kojom će ispitivane stanice moći obilježavati magnetnim nanočesticama i tako pratiti njihovo kretanje i rast u živim životinjama! Stanice će također biti obilježene i fluorescentnim markerima tako da će doslovno svijetliti. Pomoću ove svjetlosti, ili stručnije bioluminiscencije, novi će aparati moći bilježiti točan položaj i stadij diferencijacije pojedinačnih stanica.

Sve ovo će, znanstvenici se nadaju, pružiti nova znanja koja će omogućiti primjenu matičnih stanica u liječenju pacijenata oboljelih od moždanog udara i drugih kompleksnih bolesti mozga.

Poticaj za ostanak i povratak u Hrvatsku

Voditelj projekta je profesor Srećko Gajović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na projektu će uz njegov tim sudjelovati stručnjaci iz sedam drugih zemalja Europske unije, koji će svojim znanjem pomoći našim znanstvenicima u realizaciji ovog ambicioznog projekta. U planu je opsežna edukacija mlađeg znanstvenog kadra na partnerskim institucijama. Na taj način će se mladi stručnjaci obrazovati kako bi se u Hrvatskoj ovaj tip istraživanja mogao proširiti izvan područja neuroznanosti. Projekt kao jedan od ciljeva ima i motivaciju hrvatskih znanstvenika za povratak iz inozemstva.

Važnost ulaganja u znanost

Veliki dio projekta orijentirat će se na proširenje društvene svijesti o značaju ulaganja u znanost i važnosti znanstvenih rješenja u modernoj medicini. Naime, većina bolesti mozga trenutno se ne može uspješno liječiti. Moždani udar, drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, iziskuje veliku količinu novčanih i društvenih sredstava s ograničenim terapijskim mogućnostima, dok za mnoge druge izrazito teške i dugotrajne bolesti mozga uopće ne postoji mogućnost liječenja. Projekt GlowBrain, kao i slični projekti u budućnosti, skupljanjem znanja pomoći će da se razviju nove terapijske metode za ovu važnu kategoriju bolesti.