Connect with us

Tech

Bajke optočene smaragdima

Objavljeno

14 godina prije

-

Što je B2D koji se spominje u podnaslovu, možda se sada pitate? Tipfeler? Ili neka nova kratica koju bi trebalo naučiti? U pitanju je termin kojeg uvodimo ovim tekstom, a koji opisuje hrvatski poslovni specifikum – poslovanje “business to država”. Čuli ste, dakako, za B2B (business to business, firma s firmom), B2C (business to customer, odnosno poslovanje s kupcima), čuli ste za P2P (peer to peer, odnosno veze na istoj razini). Postoji, mada se rijetko sreće, i C2C, a znamo i za još neke kratice, u zadnje je vrijeme popularna M2M (machine to machine, odnosno mrežne ili poslovne veze u kojima uopće izravno ne sudjeluju ljudi već se sve obavlja između strojeva).

Nismo još vidjeli da netko govori o B2D ali taj tip povezivanja je na hrvatskom, nakaradno postavljenom tržištu, sve češći slučaj, pa je očigledno vrijedan kratice. Kako se kod nas već godinama sustavno uništava pravo poduzetništvo i realni sektor gospodarstva, tvrtke se milom ili silom okreću najvećem i najstabilnijem kupcu – državi. U svakoj pravoj kapitalističkoj ili poduzetničkoj zemlji ili društvu ovakva situacija je nakaradna, jer država bi idealno trebala samo biti nevidljivi servis koji pomaže poduzetnicima da posluju u onim famoznim B2B i B2C relacijama. Poput suca u nogometu – najbolja država je nevidljiva država. Kod nas je država nezasitna gargantua, koja ždere malo i srednje poduzetništvo preko poreza i ostalih nameta. Tvrtkama kao što su Microsoft i njemu slične ostaje samo da se prilagode, i što ljepše dodvore državi i održe odnos na odgovarajućoj razini. Otud – B2D. B2D događaja s dolaskom proljeća jamačno će biti još – Microsoft je tek lukavo uletio prvi u “šmajhlanju” novoj vlasti.

Što se tiče te vlasti, na današnjem skupu, nazvanom “Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske” udarni su predstavnici bili ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović te Sani Ljubunčić, načelnik sektora za međunarodnu suradnju, investicije i konkurentnost Ministarstva poduzetništva i obrta. Gledano čisto kroz ono što su izgovorili, ne možemo reći da su im nastupi bili loši, čak dapače. Mrsić i Jovanović nisu mnogo muljali, nisu stvari prikazivali ljepšima nego jesu, i nisu obećavali brda i doline. Realno su se osvrnuli na lošu strukturu hrvatske radne snage, rigidne zakone i regulativu iz sfere zapošljavanja, i ne baš najmoderniji sustav obrazovanja. Nažalost, osim tih uvodnih, točnih opaski, nismo vidjeli mnogo korisnog.

Nakon dvojice ministara nastupio je Sani Ljubunčić, čovjek iz drugog ili možda čak trećeg ešalona svog ministarstva (spiku o “ešalonima dužnosnika” uveo je sam premijer, pa nam je ne smijete zamjeriti). Ljubunčić je nadugo pričao o tome što sve njegovo ministarstvo i odjel rade za “malo i srednje poduzetništvo” – usput se pohvalio i novom zgradom koju si grade i opremaju, no nemojmo mu zamjeriti. Bila je tu hrpa kratica koje počinju s H, niz “projekata potpore” i sličnog. Najveći problem njegovog izlaganja, koji će se kasnije dodatno potencirati, bio je što se obraćao sali u kojoj je od, po našoj procjeni, stopedesetak gostiju, malih i srednjih poduzetnika bilo valjda manje od deset. Gosti su uglavnom bili kravataši iz velikih tvrtki, javnih poduzeća i državnih tijela. Kolega Kovač i ja šalili smo se kako smo mi novinari iz manjih redakcija vjerojatno najautentičniji predstavnici “malog i srednjeg poduzetništva” u cijeloj dvorani, iako to vjerojatno nije bila ideja organizatora.

Ministrima Mrsiću i Jovanoviću su se na okruglom stolu “Kako biti konkurentan u regiji i Europskoj uniji” pridružili i Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave i glavni direktor T-Hrvatskog telekoma i predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Damir Kuštrak, izvršni potpredsjednik Agrokora i Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska. Raspravljalo se, među ostalim, o trenutačnom položaju Hrvatske na tržištu regije i globalno te nužnim promjenama potrebnim za ostvarenje oporavka i ponovnog rasta zapošljavanja.

Ministri su ukratko ponovili ono što su već kazali na zasebnim govorima niti desetak minuta ranije, a opći ton okruglog stola bio je, po nama, posve promašen. Mudrinić ponekad voli odglumiti kritičnost prema vlasti, što zna biti zabavno, no danas nije bio raspoložen niti za najsitniju diverziju. Microsoftov Vidaković, neka nam oprosti, na momente se ponašao kao “salesman” drugog ešalona (opet ti ešaloni, hvala Napoleonu i Milanoviću). Svi skupa, plus Kuštrak, neobično su često spominjali poduzetnike, poduzetništvo, male i srednje privatne tvrtke i tome slično. Jedini je “sitni” problem što svi nabrojani dolaze iz – ne svijeta, ne galaksije, nego čitavog svemira koji s hrvatskim malim i srednjim poduzetništvom nema nikakve veze. Ministri su ministri, nećemo opet o njima, Kuštrakov Agrokor je prava država u državi ili država iznad države, zaštićen kao lički međed, do te točke da izdaje vlastite bonove kao paralelnu valutu, T-Com je komunikacijski div o kojem, nadam se, ne treba trošiti riječi, a Microsoft je lokalna podružnica najveće svjetske softverske kompanije.

I ti ljudi su nam, eto, u raskošnom secesijskom okružju Smaragdne dvorane elitnog hotela pričali o malom poduzetništvu u Hrvata, i kako bi dotično trebalo biti inovativnije…

Za to vrijeme, u paralelnom svemiru iz kojeg dolazimo, na planetu Zemlja, u državi Hrvatska, neke optimistične prognoze govore o gašenju dodatnih nekoliko desetaka tisuća malih tvrtki i obrta do kraja godine, uz otpuštanja stotinjak tisuća ljudi. O tome, danas, nismo ništa čuli. Kako nam država ne da porezne olakšice, a tvrtke kao Microsoft i T-Com najviše brinu o tome da s tom istom državom zadrže što bolji odnos, vjerujem da svim pravim poduzetnicima koji ostanu bez tvrtki i njihovim radnicima koji ostanu bez posla, možemo pjevati mantre o “konkurentnosti kroz inovativnost”. Dok se plaćaju porezi za nakaradni B2D sustav, dobro je.

Mrsić je par puta spomenuo kako problem mirovinskog sustava nije velik broj umirovljenika već premalen broj zaposlenih. Kao željeni cilj nekoliko je puta spomenuo “dva milijuna zaposlenih” u Hrvatskoj. Ali na kojim radnim mjestima kad se ništa ne otvara, domaće se firme gase, a stranih “greenfield” investicija nema? Nije rečeno. Inače, čak i da nas ima “ko pasa” dva milijuna zaposlenih bilo bi teško dostižan cilj. Izdvojen problem, posve van obuhvata današnjeg skupa, katastrofalna je demografska situacija u Hrvatskoj – ako se nešto ne promjeni, za par decenija bit će dva milijuna Hrvata ukupno, a ne samo zaposlenih. (U vezi ovoga savjetujem Googlanje i čitanje tekstova Anđelka Akrapa, vodećeg hrvatskog demografa.)

Nakon okruglog stola, svoje viđenje o obrazovanju i konkurentnosti, kao i tehnologiji koja će to omogućiti dali su i Tomislav Čorak, mlađi partner u AT Kearney, Mislav Balković, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju HUP-a te Andreas Ebert, regionalni stručnjak za tehnologiju Microsofta.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Dolazi pomrčina stoljeća: 15.000 kilometara tame prekrit će Zemlju

Objavljeno

2 dana prije

-

12. prosinca 2025.

By

Ne još dugo — barem u astronomskim razmjerima — i planet Zemlja uronit će u tamu na dugih šest minuta, kada će Mjesec zakloniti Sunce tijekom najdulje pomrčine Sunca stoljeća.

Rekordnih šest minuta i 23 sekunde potpune tame

Odbrojavanje je počelo za 2. kolovoza 2027., kada će Mjesec zakloniti Sunce na više od šest minuta, što je rekord 21. stoljeća. Egipat će pritom biti idealno mjesto za promatranje.

Bit će to, točnije, šest minuta i 23 sekunde potpune tame, gotovo nestvaran vremenski interval — osobito ako se uzme u obzir da većina potpunih pomrčina ne traje dulje od tri, najviše četiri minute. Savršeno poravnanje će oduševiti astronome i zaljubljenike u svemir, a opisuje se kao jedinstven događaj u 21. stoljeću, javlja RAI.

Zašto će trajati tako dugo?

Potpune pomrčine Sunca događaju se kada se mladi Mjesec točno poravna između Zemlje i Sunca. No zašto trajanje potpune tame toliko varira od jednog događaja do drugog?

Prema Kraljevskom astronomskom društvu (Royal Astronomical Society), posebnost pomrčine 2027. godine rezultat je kombinacije povoljnih astronomskih čimbenika.

Blizina Mjeseca Zemlji

Mladi Mjesec mora biti dovoljno blizu Zemlji kako bi omogućio produljeno trajanje potpune pomrčine, navodi ugledna britanska institucija.

NASA, koja s velikom preciznošću izračunava putanje i vremenske okvire, oslanja se na podatke institucija poput Američkog pomorskog opservatorija (US Naval Observatory) i Ureda HM Nautical Almanac. Ti podaci omogućuju točno određivanje položaja Mjeseca na nebu i njegove udaljenosti od Zemlje u svakom trenutku.

Rotacija Zemlje

Presudnu ulogu ima i rotacija Zemlje, koja nije potpuno ujednačena: male varijacije mogu blago promijeniti putanju Mjesečeve sjene. U slučaju pomrčine 2027. godine, astronomi potvrđuju da su položaj, vremena i zone vidljivosti već poznati s vrlo visokom preciznošću.

Nezaboravnih 15.000 kilometara tame

Astronomi procjenjuju da će se pojas u kojem će Sunce biti potpuno zaklonjeno protezati na više od 15.000 kilometara, prelazeći južnu Španjolsku, Maroko, Alžir, Tunis, Libiju, Egipat, Saudijsku Arabiju i Jemen, gdje će se moći svjedočiti doista rijetkom astronomskom spektaklu.


Najdulje će trajati u blizini Luksora u Egiptu — šest minuta i 23 sekunde.

 
Nastavi čitati

Tech

OBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina

Objavljeno

4 dana prije

-

10. prosinca 2025.

By

NASA je objavila kada će se dogoditi najduže potpuno pomračenje Sunca u ovom stoljeću – i nećete morati dugo čekati

Trajanje potpune pomrčine Sunca uvijek varira. U travnju 2024. pomrčina koja je prešla preko Sjeverne Amerike trajala je 4 minute i 28 sekundi. Suprotno tome, pomrčina koja će zahvatiti Španjolsku u kolovozu 2026. trajat će samo minutu i 43 sekunde.

Prema NASA-inom kalendaru pomrčina Sunca, najduža pomrčina u posljednjih 100 godina dogodit će se 2. kolovoza 2027. Njena totalna faza trajat će 6 minuta i 23 sekunde. Tijekom tog vremena dijelovi Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka bit će pod Mjesečevom sjenom.

Prema NASA-inoj karti, pomrčina će započeti u Maroku i južnoj Španjolskoj. Zatim će prijeći preko Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Saudijske Arabije, da bi završila u Jemenu i na obali Somalije. Najduže trajanje bit će zabilježeno u Egiptu, posebno u Luksoru i Asuanu, poznatima po svojim pogrebnim hramovima.

Unatoč čestim teorijama zavjere koje prate gotovo svaku pomrčinu Sunca, ono ne utječe na zdravlje i nema nikakav fizički utjecaj na planet. To je prirodna i predvidljiva astronomska pojava, rezultat poravnanja Sunca, Mjeseca i Zemlje. Štoviše, pomrčina Sunca nije jedinstvena za naš planet – događa se i na Marsu i na Mjesecu, što smo nedavno imali priliku vidjeti.

Postoje i druge potpune pomrčine Sunca koje će imati slično dugo trajanje, ali na njih će trebati čekati desetljećima. Prema izračunima NASA-e, ovo su sljedeće pomrčine s dugim trajanjem:

kolovoz 2045.: 6 minuta i 6 sekundi

travanj 2060.: 5 minuta i 12 sekundi

kolovoz 2063.: 5 minuta i 49 sekundi

svibanj 2078.: 5 minuta i 40 sekundi

rujan 2081.: 5 minuta i 33 sekunde

svibanj 2096.: 6 minuta i 6 sekundi

 
Nastavi čitati

Tech

Uništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea

Objavljeno

5 dana prije

-

9. prosinca 2025.

By

Telefoni nove generacije dovoljno su „pametni“ da prekinu punjenje čim dosegnu 100 posto, pa ostavljanje iPhonea ili Androida na punjaču preko noći neće uništiti bateriju. Ali to što je nešto sigurno ne znači da je ujedno i najbolje za životni vijek telefona.

Tehnički ne možete „prepuniti“ bateriju; stalno držanje litij-ionske ćelije na 100 posto stvara visok napon, a toplina koja se generira dok je uređaj na punjaču pravi je tihi neprijatelj dugovječnosti baterije.

Ne radi se o trenutačnom oštećenju, nego o tome koliko brzo baterija stari. Razumijevanje razlike između onoga što neće pokvariti telefon i onoga što će mu stvarno produljiti život ključno je za ispravne navike punjenja.

Nelson Aguilar za „CNET“ kontaktirao je Apple, Samsung i Google kako bi provjerio je li punjenje telefona tijekom noći dok spavamo zapravo loše za bateriju i telefon, piše Nova.rs.

Znanost iza trošenja baterije
Zdravlje baterije ne ovisi samo o tome koliko je često punite. Važni su i upravljanje naponom, temperatura i način održavanja. Litij-ionske baterije najbrže stare kada su izložene ekstremnim razinama napunjenosti: blizu 0 i blizu 100 posto.

Držanje baterije na visokoj razini napunjenosti kroz dulje razdoblje stvara dodatni napon i opterećenje na katodi i elektrolitu. Zato mnogi uređaji koriste „trickle charging“ ili privremeno pauziraju punjenje na 100 posto, dopunjavajući samo po potrebi.

Ipak, najveća prijetnja nije prepunjavanje, nego toplina. Kada je telefon priključen na punjač i istodobno pokreće zahtjevne aplikacije, stvara toplinu koja ubrzava kemijsko propadanje baterije. Ako igrate igre, streamate video ili punite telefon tijekom vrućih dana, dodatna toplina oštećuje bateriju mnogo više nego samo ostavljanje kabela preko noći.

Što kaže Apple
Apple u svojim smjernicama opisuje litij-ionske baterije kao „potrošne komponente“ koje prirodno gube kapacitet s vremenom. Kako bi usporio taj proces, iPhone koristi funkciju Optimized Battery Charging, koja uči vašu svakodnevnu rutinu i pauzira punjenje na oko 80 posto dok ne dođe trenutak kada obično isključujete punjač, smanjujući vrijeme koje baterija provodi na visokom naponu.

Apple u odgovoru na pitanje Nelsona Aguilara savjetuje da uređaj držite u temperaturnom rasponu od 0 do 35 stupnjeva Celzija te da skinete određene maskice tijekom punjenja kako bi se smanjilo zagrijavanje.

Samsung (i drugi Android brendovi)
Samsung nudi sličnu funkciju pod nazivom Battery Protect u postavkama Battery and Device Care. Kada je uključena, punjenje se ograničava na 85 posto, čime se smanjuje stres tijekom dugih sesija punjenja.

Google, OnePlus, Xiaomi i drugi proizvođači nude slične opcije, često pod nazivima Adaptive Charging, Optimized Charging ili Battery Care, koje dinamički usporavaju punjenje ili ograničavaju maksimalnu razinu napunjenosti na temelju vaših navika. Te funkcije omogućuju da je sigurno ostaviti telefon na punjaču dulje vrijeme bez straha od oštećenja.

Kada stalno punjenje ipak može štetiti
Čak i uz sve ove zaštitne mehanizme, određeni uvjeti mogu ubrzati trošenje baterije. Kao što je već spomenuto, toplina je najčešći krivac. Čak i kratkotrajno punjenje telefona na izravnom suncu, u automobilu ili ispod jastuka može podići temperaturu na opasnu razinu.

Intenzivna uporaba tijekom punjenja, poput igranja igara ili montaže 4K videa, također može izazvati nagli porast temperature i ubrzati propadanje baterije. Jeftini, nekvalitetni kabeli i punjači mogu isporučivati nestabilnu struju, što također šteti bateriji. Ako je baterija već stara nekoliko godina, još je osjetljivija na ovakva opterećenja.

Kako puniti pametnije
Ne morate drastično mijenjati navike, ali nekoliko manjih koraka može produljiti život baterije.

Uključite ugrađene funkcije optimizacije: Optimized Battery Charging na iPhoneu, Battery Protect na Samsungu i Adaptive Charging na Pixel uređajima. Ti sustavi uče vašu rutinu i prilagođavaju brzinu punjenja kako telefon ne bi proveo cijelu noć na 100 posto.

Održavajte telefon hladnim tijekom punjenja. Prema Appleu, baterije najbolje rade na temperaturi između 16 i 22 stupnja Celzija. Ako se telefon zagrije, skinite maskicu ili ga premjestite na bolje prozračeno mjesto. Ne stavljajte ga pod jastuk i izbjegavajte bežične punjače koji zadržavaju toplinu tijekom noći.

Koristite kvalitetne punjače i kabele, po mogućnosti originalne ili od renomiranih proizvođača. Jeftini „brzi punjači“ često isporučuju nestabilan napon i dugoročno stvaraju probleme.

Na kraju, nemojte se previše opterećivati postocima. Sasvim je u redu kratko dopuniti telefon tijekom dana. Litij-ionske baterije zapravo bolje podnose česta, plitka punjenja nego duboke cikluse pražnjenja i punjenja. Nije nužno stalno držati bateriju između 20 i 80 posto, ali izbjegavanje ekstrema svakako pomaže.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu