Tech
Bajke optočene smaragdima

Što je B2D koji se spominje u podnaslovu, možda se sada pitate? Tipfeler? Ili neka nova kratica koju bi trebalo naučiti? U pitanju je termin kojeg uvodimo ovim tekstom, a koji opisuje hrvatski poslovni specifikum – poslovanje “business to država”. Čuli ste, dakako, za B2B (business to business, firma s firmom), B2C (business to customer, odnosno poslovanje s kupcima), čuli ste za P2P (peer to peer, odnosno veze na istoj razini). Postoji, mada se rijetko sreće, i C2C, a znamo i za još neke kratice, u zadnje je vrijeme popularna M2M (machine to machine, odnosno mrežne ili poslovne veze u kojima uopće izravno ne sudjeluju ljudi već se sve obavlja između strojeva).
Nismo još vidjeli da netko govori o B2D ali taj tip povezivanja je na hrvatskom, nakaradno postavljenom tržištu, sve češći slučaj, pa je očigledno vrijedan kratice. Kako se kod nas već godinama sustavno uništava pravo poduzetništvo i realni sektor gospodarstva, tvrtke se milom ili silom okreću najvećem i najstabilnijem kupcu – državi. U svakoj pravoj kapitalističkoj ili poduzetničkoj zemlji ili društvu ovakva situacija je nakaradna, jer država bi idealno trebala samo biti nevidljivi servis koji pomaže poduzetnicima da posluju u onim famoznim B2B i B2C relacijama. Poput suca u nogometu – najbolja država je nevidljiva država. Kod nas je država nezasitna gargantua, koja ždere malo i srednje poduzetništvo preko poreza i ostalih nameta. Tvrtkama kao što su Microsoft i njemu slične ostaje samo da se prilagode, i što ljepše dodvore državi i održe odnos na odgovarajućoj razini. Otud – B2D. B2D događaja s dolaskom proljeća jamačno će biti još – Microsoft je tek lukavo uletio prvi u “šmajhlanju” novoj vlasti.
Što se tiče te vlasti, na današnjem skupu, nazvanom “Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske” udarni su predstavnici bili ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović te Sani Ljubunčić, načelnik sektora za međunarodnu suradnju, investicije i konkurentnost Ministarstva poduzetništva i obrta. Gledano čisto kroz ono što su izgovorili, ne možemo reći da su im nastupi bili loši, čak dapače. Mrsić i Jovanović nisu mnogo muljali, nisu stvari prikazivali ljepšima nego jesu, i nisu obećavali brda i doline. Realno su se osvrnuli na lošu strukturu hrvatske radne snage, rigidne zakone i regulativu iz sfere zapošljavanja, i ne baš najmoderniji sustav obrazovanja. Nažalost, osim tih uvodnih, točnih opaski, nismo vidjeli mnogo korisnog.
Nakon dvojice ministara nastupio je Sani Ljubunčić, čovjek iz drugog ili možda čak trećeg ešalona svog ministarstva (spiku o “ešalonima dužnosnika” uveo je sam premijer, pa nam je ne smijete zamjeriti). Ljubunčić je nadugo pričao o tome što sve njegovo ministarstvo i odjel rade za “malo i srednje poduzetništvo” – usput se pohvalio i novom zgradom koju si grade i opremaju, no nemojmo mu zamjeriti. Bila je tu hrpa kratica koje počinju s H, niz “projekata potpore” i sličnog. Najveći problem njegovog izlaganja, koji će se kasnije dodatno potencirati, bio je što se obraćao sali u kojoj je od, po našoj procjeni, stopedesetak gostiju, malih i srednjih poduzetnika bilo valjda manje od deset. Gosti su uglavnom bili kravataši iz velikih tvrtki, javnih poduzeća i državnih tijela. Kolega Kovač i ja šalili smo se kako smo mi novinari iz manjih redakcija vjerojatno najautentičniji predstavnici “malog i srednjeg poduzetništva” u cijeloj dvorani, iako to vjerojatno nije bila ideja organizatora.
Ministrima Mrsiću i Jovanoviću su se na okruglom stolu “Kako biti konkurentan u regiji i Europskoj uniji” pridružili i Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave i glavni direktor T-Hrvatskog telekoma i predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Damir Kuštrak, izvršni potpredsjednik Agrokora i Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska. Raspravljalo se, među ostalim, o trenutačnom položaju Hrvatske na tržištu regije i globalno te nužnim promjenama potrebnim za ostvarenje oporavka i ponovnog rasta zapošljavanja.
Ministri su ukratko ponovili ono što su već kazali na zasebnim govorima niti desetak minuta ranije, a opći ton okruglog stola bio je, po nama, posve promašen. Mudrinić ponekad voli odglumiti kritičnost prema vlasti, što zna biti zabavno, no danas nije bio raspoložen niti za najsitniju diverziju. Microsoftov Vidaković, neka nam oprosti, na momente se ponašao kao “salesman” drugog ešalona (opet ti ešaloni, hvala Napoleonu i Milanoviću). Svi skupa, plus Kuštrak, neobično su često spominjali poduzetnike, poduzetništvo, male i srednje privatne tvrtke i tome slično. Jedini je “sitni” problem što svi nabrojani dolaze iz – ne svijeta, ne galaksije, nego čitavog svemira koji s hrvatskim malim i srednjim poduzetništvom nema nikakve veze. Ministri su ministri, nećemo opet o njima, Kuštrakov Agrokor je prava država u državi ili država iznad države, zaštićen kao lički međed, do te točke da izdaje vlastite bonove kao paralelnu valutu, T-Com je komunikacijski div o kojem, nadam se, ne treba trošiti riječi, a Microsoft je lokalna podružnica najveće svjetske softverske kompanije.
I ti ljudi su nam, eto, u raskošnom secesijskom okružju Smaragdne dvorane elitnog hotela pričali o malom poduzetništvu u Hrvata, i kako bi dotično trebalo biti inovativnije…
Za to vrijeme, u paralelnom svemiru iz kojeg dolazimo, na planetu Zemlja, u državi Hrvatska, neke optimistične prognoze govore o gašenju dodatnih nekoliko desetaka tisuća malih tvrtki i obrta do kraja godine, uz otpuštanja stotinjak tisuća ljudi. O tome, danas, nismo ništa čuli. Kako nam država ne da porezne olakšice, a tvrtke kao Microsoft i T-Com najviše brinu o tome da s tom istom državom zadrže što bolji odnos, vjerujem da svim pravim poduzetnicima koji ostanu bez tvrtki i njihovim radnicima koji ostanu bez posla, možemo pjevati mantre o “konkurentnosti kroz inovativnost”. Dok se plaćaju porezi za nakaradni B2D sustav, dobro je.
Mrsić je par puta spomenuo kako problem mirovinskog sustava nije velik broj umirovljenika već premalen broj zaposlenih. Kao željeni cilj nekoliko je puta spomenuo “dva milijuna zaposlenih” u Hrvatskoj. Ali na kojim radnim mjestima kad se ništa ne otvara, domaće se firme gase, a stranih “greenfield” investicija nema? Nije rečeno. Inače, čak i da nas ima “ko pasa” dva milijuna zaposlenih bilo bi teško dostižan cilj. Izdvojen problem, posve van obuhvata današnjeg skupa, katastrofalna je demografska situacija u Hrvatskoj – ako se nešto ne promjeni, za par decenija bit će dva milijuna Hrvata ukupno, a ne samo zaposlenih. (U vezi ovoga savjetujem Googlanje i čitanje tekstova Anđelka Akrapa, vodećeg hrvatskog demografa.)
Nakon okruglog stola, svoje viđenje o obrazovanju i konkurentnosti, kao i tehnologiji koja će to omogućiti dali su i Tomislav Čorak, mlađi partner u AT Kearney, Mislav Balković, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju HUP-a te Andreas Ebert, regionalni stručnjak za tehnologiju Microsofta.
Tech
GOOGLE IDE KORAK DALJE / “Osobna inteligencija”: AI sada „zna“ vaše navike, putovanja i stil života
Google koristi svoju tehnologiju umjetne inteligencije kako bi svojoj dominantnoj tražilici omogućio novi uvid u interese, navike, planove putovanja i fotografije korisnika s ciljem pružanja prilagođenih odgovora
Nova opcija, koja se uvela jučer, milijunima će ljudi dati mogućnost uključivanja nedavno predstavljenog alata nazvanog “Osobna inteligencija” unutar AI načina rada dostupnog na Googleovoj tražilici od prošle godine, piše AP News.
Kako funkcionira nova opcija
Ako se uključi, novi alat povezat će Googleov AI način rada s aplikacijama Gmail i Google Photos kako bi tehnologija mogla naučiti više o životu svakog korisnika i pružiti relevantnije odgovore prilagođene osobnim ukusima.
Na primjer, netko bi mogao zatražiti prijedloge za vikend putovanje i dobiti brzu preporuku temeljenu na prethodnim putovanjima i iskustvima. U AI načinu rada, tražilica bi također mogla automatski znati omiljene restorane osobe ili prepoznati preferirane stilove odijevanja pregledavanjem starih slika pohranjenih u Google Photosu.
Izjava iz Googlea i povjerenje korisnika
“Osobna inteligencija pretvara pretraživanje u iskustvo koje se čini jedinstveno vašim povezivanjem informacija iz različitih Google aplikacija”, napisao je u blogu Robby Stein, potpredsjednik u Google Searchu. Stein je također upozorio da “Osobna inteligencija” neće uvijek davati najbolje odgovore, što je nedostatak koji korisnici mogu pomoći ispraviti povratnim informacijama.
U početku će tehnologija biti ponuđena u SAD-u pretplatnicima na Google AI Pro i Ultra, kao i opcija unutar eksperimentalnog odjela Labs za sve s osobnim Google računom.
Uključivanje opcije zahtijevat će od korisnika da vjeruju Googleovoj tražilici da će zaštititi detalje o njihovim životima. Međutim, milijuni ljudi to već implicitno čine desetljećima unoseći ponekad intimne upite u tražilicu ili dijeleći osobne podatke unutar Gmaila i aplikacije Photos.
Dio šire AI strategije
Uvođenje “Osobne inteligencije” u Google pretraživanje najnoviji je znak ambicija tvrtke da svoj arsenal digitalnih usluga učini još moćnijim uz pomoć najnovijeg AI modela, Gemini 3i, koji je izašao u studenom. Ranije ovog mjeseca, Google je poduzeo prve korake prema pretvaranju Gmaila u osobnog asistenta pokretanog umjetnom inteligencijom.
Utjecaj Geminija proširit će se i na iPhone, iPad i Mac nakon što je Apple prošlog tjedna odlučio udružiti se s Googleom kako bi donio više AI alata na te proizvode. Partnerstvo će se usredotočiti na dugogodišnji napor da se Appleov često nespretni digitalni asistent, Siri, pretvori u svestranijeg pomoćnika sposobnog za razgovor.
Konkurencija i pravni status
Iako je američki savezni sudac 2024. godine Googleovu tražilicu proglasio ilegalnim monopolom, ona i dalje ostaje glavni internetski pristupnik, istovremeno se pokušavajući obraniti od konkurentskih prijetnji AI pokretanih alata za odgovore, kao što su ChatGPT i Perplexity.
Potencijalno revolucionarne promjene koje donosi umjetna inteligencija pomogle su uvjeriti suca koji je Google proglasio monopolom da odbije prijedlog američkog Ministarstva pravosuđa koji bi tvrtku prisilio na prodaju svog web preglednika Chrome kako bi se suzbile buduće zlouporabe na tržištu.
Tech
Popis uređaja koji u 2026. postaju nesigurni za korištenje
Korisnici brojnih Xiaomi pametnih telefona trebali bi pravovremeno reagirati kako bi izbjegli sigurnosne rizike. Kineski proizvođač konkretizirao je planove za 2026. godinu, prema kojima brojni modeli dostižu takozvani „End-of-Life“ status, što znači da više neće primati sigurnosna ažuriranja niti sustavne nadogradnje.
Ovi uređaji gube podršku u 2026. godini:
Pogođeni su modeli iz 2022. godine, uključujući glavnu marku Xiaomi te podbrandove Redmi i Poco:
- Poco X5 Pro 5G: 6. veljače 2026.
- Redmi 12C: 10. ožujka 2026.
- Xiaomi 12 i Xiaomi 12 Pro: 17. ožujka 2026.
- Redmi Note 12 5G: 23. ožujka 2026.
- Redmi Note 12 Pro: 20. travnja 2026.
- Poco F5 i Poco F5 Pro: 9. svibnja 2026.
- Xiaomi 12 Lite: 1. srpnja 2026.
- Xiaomi 12T i Xiaomi 12T Pro: 13. listopada 2026.
- Poco C65: 6. studenog 2026.
Zašto je nedostatak ažuriranja problematičan?
Iako će telefoni i dalje raditi, bez sigurnosnih zakrpa novootkriveni propusti ostaju otvoreni za napadače koji ih mogu iskoristiti za instalaciju zlonamjernog softvera ili krađu podataka. Poseban problem predstavljaju aplikacije za bankarstvo, koje bi nakon nekog vremena mogle blokirati pristup uređajima bez aktualnih ažuriranja zbog sigurnosnih zahtjeva.
Xiaomi za ove uređaje nudi maksimalno četiri godine podrške, što je znatno kraće u usporedbi sa Samsungom, Googleom ili Fairphoneom, koji za svoje top modele obećavaju sedam godina ažuriranja. Od lipnja 2025. nova uredba EU o ekodizajnu propisivat će najmanje pet godina ažuriranja za nove uređaje, no modeli iz 2022. ne potpadaju pod tu regulaciju, piše Fenix Magazin.
Tech
POSEBNO TIJEKOM BLAGDANA / FBI upozorava korisnike iPhonea i Androida: Odmah prekinite poziv ako ovo čujete!
Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete.
Korisnici iPhonea i Androida trebali bi biti posebno oprezni – FBI je izdao jasno upozorenje o telefonskim prijevarama koje se sve češće pojavljuju, osobito u blagdansko vrijeme, piše UNILAD.
Ako primite određenu vrstu poziva, savjet je jasan: odmah prekinite vezu. Nekada su telefonski pozivi bili glavni oblik komunikacije, no danas se navike mijenjaju. Istraživanja pokazuju da se pripadnici generacije Z često osjećaju nelagodno razgovarajući telefonom, posebno s nepoznatim osobama. Ipak, upravo takvi pozivi mogu predstavljati ozbiljan sigurnosni rizik, jer su telefonske prijevare u stalnom porastu.
FBI upozorava da su se metode prevaranata znatno usavršile. Posebno su aktivni tijekom blagdana, kada mnogi dobivaju nove pametne telefone i manje su oprezni. Najčešći scenarij uključuje lažno predstavljanje kao tehnička podrška, banka ili financijska institucija, carinska i granična služba ili lokalna policija, prenosi City Magazine.
Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete. Nakon toga vas pokušavaju navesti da hitno prebacite novac, podijelite osobne podatke ili instalirate zlonamjerni softver na svoj uređaj.
Osjećaj hitnosti kao alat manipulacije
Klasična taktika je stvaranje panike. Prevaranti će vas uvjeravati da je vaš bankovni račun ugrožen, da vam prijeti uhićenje ili da morate odmah reagirati kako biste izbjegli ozbiljne posljedice. Upravo taj pritisak smanjuje sposobnost racionalnog razmišljanja.
Jednom kada se zlonamjerni softver instalira na uređaj, posljedice mogu biti ozbiljne – od krađe podataka o kreditnim karticama i internetskom bankarstvu, do pristupa fotografijama, kontaktima i privatnim porukama.
Opasnost vreba i iza QR kodova
Stručnjaci upozoravaju i na sve češće zloupotrebe QR kodova. Jedno skeniranje naizgled bezazlenog koda može omogućiti potpun pristup vašem telefonu, uključujući financijske i osobne podatke. Zato je važno skenirati isključivo QR kodove iz pouzdanih izvora.
Što savjetuje FBI?
Ako primite neželjeni poziv, a niste vi prvi kontaktirali instituciju – odmah prekinite vezu. Čak i ako se poziv čini legitimnim, FBI ističe da je vjerojatnost da je riječ o prijevari dovoljno velika da ne vrijedi riskirati. Ako sumnjate u autentičnost poziva, sami nazovite službeni broj banke, policije ili institucije s njihove službene internetske stranice – nikada ne koristite broj koji vam je dao pozivatelj.
Zaključak je jasan: nijedna legitimna institucija neće od vas telefonom tražiti novac, lozinke ili instalaciju softvera. Ako dobijete takav poziv – prekinite vezu i zaštitite svoje podatke.
-
magazin16 sati prijeŠPICA!
-
Sport4 dana prijeFIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / Na Ražovljevoj glavici odana počast Draganu Gulanu i Denisu Špiki
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm upozorava na nevrijeme, dijelu zemlje prijete poplave






