Hrvatska
"Hrvatska je pred novim ratom, Balkan će eksplodirati"

‘Presuda hrvatskim generalima u Haagu je prevara. Hrvatska je pred novim ratom. Balkan će opet eksplodirati. Samo je pitanje vremena. A takozvana međunarodna zajednica je ta koja potiče etničke sukobe’, piše Jeffrey T. Kuhner, kolumnist The Washington Timesa, marginalnih desničarskih novina bez velikog utjecaja u SAD-u, i predsjednik Instituta Edmund Burke
Nedavno je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) sa sjedištem u Haagu u Nizozemskoj osudio hrvatskog generala Antu Gotovinu na 24 godine zatvora.
‘Presuda Haaga je s pravom izazvala bijesne prosvjede diljem Hrvatske’, smatra Jeffrey T. Kuhner.
‘General Gotovina je bio osuđen zbog ‘zapovjedne odgovornosti’ tijekom vojne akcije Oluja u kolovozu 1995. kojom je okončan hrvatsko-srpski rat. Haag navodi da hrvatski general odgovoran za protjerivanje 100.000 Srba i ubojstva stotina civila. Prema Haškom sudu, radi se o ‘udruženom zločinačkom poduhvatu’, nastavlja Kuhner.
On smatra da je haška presuda ‘apsurdna i pretjerana’.
‘General Ante Gotovina nije ratni zločinac, nego je hrvatski domoljub i heroj čija je kampanja ujedinila hrvatski teritorijalni integritet. Štoviše, on je zadao odlučujući udarac snu srpskog diktatora Slobodana Miloševića o ‘Velikoj Srbiji’ od Dunava do Jadrana. Rezultat Miloševićeve kampanje je okupacija trećine hrvatskog teritorija, više od 180.000 protjeranih Hrvata i gotovo 20.000 ubijenih civila. To se zove izgradnja države na genocidu’, nastavlja Kuhner.
Kuhner piše da je Oluja sve to zaustavila.
‘Vojska generala Gotovine pokrenula je ofenzivu uz pomoć SAD-a koja je postigla zapanjujući uspjeh: civilne žrtve su svedene na minimum, kampanja je trajala samo tri dana, a poraz srpskih pobunjenika je na kraju utro put za potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma 1995’, pojašnjava Kuhner i dodaje da su brojni mediji – Washington Times, Wall Street Journal, Newsweek i Jerusalem Post – analizirali Oluju te su zaključili da je general Gotovina nevin za sve optužbe.
‘Gotovina nikada nije osobno naredio ili tolerirao počinjenje bilo kojeg zločina. Nalog za evakuaciju srpskog stanovništva iz tzv. Krajine došao je iz Beograda nekoliko dana prije početka Oluje. Milošević je to naredio shvativši da je pred vojnim porazom. To je učinjeno prije nego što su hrvatske snage čak i pokrenula svoju kampanju. Dakle, cijela Gotovinina presuda i kazneni progon počiva na divovskoj prijevari. Hrvatske snage nisu mogli počiniti ‘etničko čišćenje’. Haška presuda je prijevara’, zaključuje Kuhner i dodaje kako je Gotovinina presuda ‘veliki trijumf za Beograd te da srpski ‘revanšisti’ predvođeni odvratnim Nikolićem tvrde kako bi se granice Hrvatske mogle mijenjati’.
‘Oni žele obnovu ‘Velike Srbije’. A Haški sud im je otvorio put. ‘Ako je Domovinski rat za nezavisnost bio zajednički zločinački poduhvat, to znači da je hrvatska država utemeljena na ratnim zločinima i etničkom čišćenju’, zaključuje Kuhner.
Kolumnist The Washington Timesa smatra da je to razlog zašto Hrvatska vladajuća stranka nije smjela poslati generala Gotovinu u Haag.
‘To je bio preduvjet za ulazak u Europsku uniju. HDZ tvrdi da će pomoći odvjetničkom timu generala Gotovine oko žalbe za presudu. Prekasno je. Njegova sudbina je zapečaćena, bez obzira što hrvatska Vlada učini – i HDZ-ovi vođe to znaju’, smatra Kuhner.
‘HDZ-ov režim je izdajnički. HDZ je izdao generala Gotovinu, ratne veterane i teško dobivenu neovisnost. Prodao je Hrvatsku kako bi udovoljilo Bruxellesu. HDZ mora biti poražen, ubačen u koš povijesti i zamijenjen novom konzervativnom strankom, onom koja će biračima pružiti prave domoljubno-populističke opcije’, predlaže Kuhner.
‘Hrvati moraju zahtijevati da Zagreb prekine bezuvjetnu suradnju s Haškim sudom, da povuče svoju ponudu da se pridruži EU-u, da oslobodi generala Gotovinu, da sve slučajeve iz Haaga prenese na domaće sudove i da ustraje na tome da Haaški sud prekine s napadima na hrvatski teritorijalni legitimitet. Ukratko, vrijeme je da se Hrvatska postavi na prvo mjesto’, zaključuje Kuhner.
‘Haška presuda je dala ultranacionalističkim Srbima ono što su željeli: još jedan metak u potiljak Hrvatske. Vjetrovi rata pušu. Predaja generala Gotovine Haagu bila je velika pogreška. Zagreb će požaliti zbog tog dana’, zaključio je u svojoj kolumni Jeffrey T. Kuhner.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.





mihailo
21. travnja 2011. at 13:18
BALKAN EKSPRES