Hrvatska
10.000 ljudi izašlo na ulice

Trend rasta broja prosvjednika ipak se nije nastavio. Prema procjenama s terena, u trenutku kad je prosvjedna povorka bila najduža, na ulicama je bilo između 8 i 10 tisuća ljudi. U petak ih je marširalo više od 10 tisuća. No, to vjerojatno ne znači da su prosvjedi dosegli svoj vrhunac nego da nedjelja ipak i nije najbolji dan za prosvjedovanje. Hoće li broj prosvjednika i dalje rasti, vidjet ćemo već u utorak, u 18 sati na Cvjetnom trgu. Nastavlja se ritam prosvjedovanja svaka dva dana.
Prosvjed je zbog neradnog dana počeo nešto ranije nego dosad, u 16 sati, a govorancije na Cvjetnom trgu trajale su nešto manje od sat vremena. Ivan Pernar najavio je da ostaje u funkciji organizatora prosvjeda, nakon što je zaključio da ima podršku većine prosvjednika. Međutim, glavnina prosvjednika je samoprozvanog vođu revolucije ipak ignorirala, a što najveći broj prosvjednika misli o Pernaru i njegovim drugovima najbolje pokazuje podatak da se većina ljudi prosvjedima pridružuje tek nakon napuštanja Cvjetnog trga.
Prosvjednici ne žele slušati floskule na Cvjetnom trgu
Nije teško shvatiti zbog čega; pod kipom Petra Preradovića i ovoga puta smo čuli niz floskula, a Pernar se “proslavio” lamentacijama o komunističkoj prijetnji. Oni koji ga žele ukloniti, smatra Pernar, žele se vratiti u doba komunizma i jednopartijskog sustava. Govor na Cvjetnom trgu održao je i lider seljačkih prosvjeda Tomislav Pokrovac, koji je najavio novu “seljačku bunu”. “Seljaci će sutra izaći na ulice i blokirati sve pristupe Markovom trgu”, obećao je Pokrovac. Pero Kovačević, koji je zbog sudjelovanja u prosvjedu izbačen iz HSP-a Ante Starčević, toliko je izviždan da se uopće nije čulo što govori.
Ljudi su se, naime, vrlo brzo zasitili govorancije i počeli pozivati na pokret. To se dogodilo u 16:58. Prvo odredište prosvjedne šetnje bio je Markov trg. Policija je barikadu i ovoga puta postavila iznad Kamenitih vrata pa su se prosvjednici vrlo brzo spustili prema Trgu bana Jelačića i krenuli do središnjice HDZ-a. Zgradu vladajuće stranke čuvalo je 20-ak interventnih policajaca.
Hebrang: Ovo je najgore što mi se dogodilo još od rata
Nakon što su HDZ-ovcima poručili da su lopovi, policajcima da štite mafiju, a Jadranki Kosor da žele njenu ostavku, prosvjednici su krenuli Zvonimirovom ulicom. U koloni se pronio glas da se ide prema stanu premijerke Kosor, ali bila je to jedna od mnogih dezinformacija. Prosvjednici su čitavog dana gotovo nasumično mijenjali smjer u sklopu svoje igre mačke i miša s policijom. Umjesto premijerku, posjetili su njenog stranačkog kolegu, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru, Andriju Hebranga.
Hebrang je često bio na meti prosvjednika tijekom prošlog tjedna. Niti jedno okupljanje pred HDZ-om nije moglo proći bez skandiranja “Dajte barem Hebranga”, a njegova reputacija političkog lažova bila je inspiracija za mnoge transparente. Pred stanom su ga nazvali lažovom i lopovom, te skandirali “Javi se Pinokio”, prizivajući popularnog lutka iz bajke kojem nos raste svaki puta kad izusti laž. Hebrang u trenutku prosvjeda nije bio kod kuće. Da su mu prosvjednici pred stanom, saznao je od novinara Novog lista, kojem je najavio da se odmah vraća kući jer neće napustiti svoju obitelj. Kasnije je rekao da je to najgora stvar koja mu se dogodila još od rata jer se on uvijek borio za Hrvatsku, a sada ga nazivaju lopovom. “Zašto nisu išli do Sanaderovog stana?”, zapitao se Hebrang.
“Hloverka odlazi!” i “Stankoviću majstore!”
Hebrangove susjede Gordana Jandrokovića i Luku Bebića koji također žive u luksuznoj Babonićevoj ulici, popularnoj lokaciji među zagrebačkom elitom, prosvjednici nisu došli “pozdraviti”. Konstantno pozivajući “Svi na ulice”, prosvjednici su se zaputili prema Radničkom domu. Sindikate su upitali gdje su, poslavši jasnu poruku da bi sindikalni vođe trebali biti na ulici, s narodom. Marš je nastavljen do Vukovarske ulice, odakle su skrenuli u Aveniju Većeslava Holjevca, prema HRT-u.
Na Prisavlju su prosvjedovali i zadnji put, nezadovoljni jer njihov broj u Dnevniku višestruko umanjen. Ovoga puta nije bilo razloga za takve prigovore; pod uredničkom palicom Zorana Šprajca ekipa Dnevnika nije ni pokušala sakriti simpatije prema prosvjednicima. Broj nisu umanjivali, možda su ga čak i preuveličali: rečeno je da ih ima i do 10.000. Prosvjednici su svejedno pozivali na ostavku Hloverke Novak Srzić, a tražili su i da ih uživo puste u Dnevnik. Podršku manjeg broja prosvjednika dobili su Denis Latin i Aleksandar Stanković.
“Todoriću vrati pare i žito”
Nakon napuštanja HRT-a, prosvjedna se povorka počela osipati. U tom je trenutku šetnja trajala već više od tri sata, a s obzirom da prosvjednici marširaju zavidnim tempom, mnogi su se ljudi (posebno stariji) umorili i počeli razilaziti. Ipak, do zgrade MUP-a u Savskoj došlo je između četiri i pet tisuća ljudi, te su gromoglasnim skandiranjem tražili ostavku Tomislava Karamarka, te izvikivali ime Ivana Mamića, mladića kojeg je na Jarunu ubio policajac.
Marš je nastavljen prema Ilici i Trgu bana Jelačića, a u prolazu su “okrznuli” i Nadana Vidoševića. Pred prostorijama Hrvatske gospodarske komore, prosvjednici su skandirali “Nadane lopove”. Manji broj prosvjednika kod Agrokorove zgrade sjetio se i Ivice Todorića, kojem su poručili da “vrati pare i žito”. Prosvjed je završen na Trgu bana Jelačića, nekoliko minuta prije devet sati. Jedan od vođa prosvjeda kroz megafon je poručio da su “za večeras gotovi” i najavio novo okupljanje u utorak u 18 sati na Cvjetnom trgu.
Hrvatska
DHMZ upozorava na veliku promjenu vremena. Stiže olujno nevrijeme i drastično zahlađenje
Ljetnim vrućinama bliži se kraj uz izraženu promjenu vremena koja će zahvatiti naše krajeve u drugom dijelu tjedna. Temperatura će se u nekim krajevima osjetno sniziti, osobito u unutrašnjosti, a kiša će zahvatiti cijelu zemlju, mjestimice i u obliku izraženih pljuskova s grmljavinom.
Promjenu vremena donosi hladna fronta koja se približava sa zapada, zajedno s većom količinom vlažnog i nestabilnog zraka.
U srijedu će se u zavjetrini Alpa na fronti formirati plitka ciklona koja će se iz područja sjeverne Italije premještati prema jugoistoku, dok će se frontalni sustav idućih dana polako premještati na istok, objavio je DHMZ.

Prvi val nestabilnog zraka očekuje se već u drugom dijelu srijede, ponajprije na sjevernom Jadranu, te u prvom dijelu četvrtka.
Lokalno su moguća grmljavinska nevremena praćena jakim i olujnim udarima vjetra te tučom, a na moru nije isključena ni pojava pijavica. Jači pljuskovi i grmljavina praćeni olujnim udarima vjetra mjestimice su mogući i u unutrašnjosti zemlje.
Drugi val stiže s četvrtka na petak, kada će se ciklona premještati dalje prema jugoistoku. Tada raste vjerojatnost za izraženije pljuskove i grmljavinska nevremena i u Dalmaciji. Do subote će pasti obilna kiša, posebice na zapadu zemlje lokalno može biti i više od 100 mm.
Prognozirane oborine neće bitno utjecati na vodostaje rijeka, ali lokalno obilnije oborine u kratkom vremenu, osobito na vrlo suhom tlu nakon dugotrajnih vrućina te posebice na opožarenim površinama, mogu zbog smanjene mogućnosti upijanja vode dovesti do pojave izraženijeg površinskog otjecanja i pojave bujičnih i urbanih poplava.

S prolaskom hladne fronte stiže i osjetno zahladnjenje. U unutrašnjosti će dnevna temperatura ponegdje biti i za 10 do 15 °C niža nego proteklih dana. Na Jadranu će promjena biti manje izražena, ali će donijeti kraj vrućinama i ugodnije temperaturne prilike.
Pratiti upozorenja i prognoze te postupati prema preporukama nadležnih službi
Na snazi su upozorenja za grmljavinsko nevrijeme.

“Građane pozivamo na oprez i podsjećamo da se nijedna razina upozorenja ne smije podcijeniti. Preporučujemo redovito praćenje prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr, gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima”, kazali su iz DHMZ-a.
Hrvatska
U pripremi novost za vozače: Stižu novi radari, evo što će sve “hvatati”
Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte.
Natječaj procijenjene vrijednosti 2,725 milijuna eura bez PDV-a objavljen je u utorak na Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan.
Mjesta ugradnje odredit će ministarstvo, i to postupno tijekom dvogodišnjeg sporazuma, a podatke o lokacijama dobit će samo odabrani dobavljač. Sustav je predviđen za ugradnju na najviše 120 lokacija u županijama koje odredi MUP, a te se lokacije smatraju podacima ograničenog pristupa, stoji u natječajnoj dokumentaciji.
Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i „hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju.
Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija.
Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije.
Uz same uređaje, dobavljač će morati provesti i obuku za najmanje 70 policijskih službenika i 20 tehničkih djelatnika, o svom trošku, kao dio isporuke po načelu ključ u ruke. Za isporučeni sustav mora dati jamstvo od najmanje 24 mjeseca, a rok za dostavu ponuda je 9. listopada.
Riječ je o okvirnom sporazumu na dvije godine s jednim dobavljačem, što znači da će MUP s odabranom tvrtkom sklapati pojedinačne ugovore po potrebi, umjesto da za svaku isporuku raspisuje novi natječaj. Dobavljač će robu morati isporučiti u roku od 120 dana od sklapanja ugovora te je u dodatnih 60 dana instalirati.
Hrvatska
Počinje nova školska godina: U prve razrede upisano manje učenika nego prošle godine
U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.
Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.
Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.
Nastavlja se program cjelodnevne škole
Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.
Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.
Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.
Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.
Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.
Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena
Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.
U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.
Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.
Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.
Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.
U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.
Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.
Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.
Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.
Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.
Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.
Vraća se drugi dio zimskih praznika
Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.
Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.
Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.
-
magazin2 tjedna prijeLjubavni horoskop za rujan 2026.: Bikovima počinje ozbiljna romansa, Vage moraju donijeti odluku
-
Sport2 tjedna prijeFOTO / Mario Mlinarić poveo Zadrane u formu
-
Hrvatska2 tjedna prijeZbog virusa Zapadnog Nila kreću hitne protuepidemijske mjere u Zagrebu: Evo što se sve provodi
-
Svijet2 tjedna prijeKada stiže prvi snijeg? Evo koja su predviđanja stogodišnjeg kalendara




