Hrvatska
Zadrani za prosvjede, protiv nasilja

Za Z NET poznati Zadrani komentiraju svakodnenvne prosvjede po Hrvatskoj kojima smo svjedoci. Pitali smo ih – kako objašnjavaju činjenicu da se Zadar nije priključio prosvjedima, znaju li uopće koji su zahtjevi prosvjednika, te podržavaju li prosvjede i sami. Evo odgovora…

Nikola Bašić, arhitekt: “Prosvjede podržavam, ali destrukciju ne”
– Nemam pojma je li se Zadar priključio prosvjedima ili nije. Totalno sam neupućen, pošto nisam bio u Zadru. Dvije su vrste prosvjednika – braniteljske udruge i Facebookovci. Njihovi su zahtjevi nejednaki. Smatram apsurdnim i neodrživim situaciju koja jest, to da se našim braniteljima sudi u zemlji koja je izvršila agresiju na nas!? Druga grupa prosvjednika izražava nezadovoljstvo sa trenutnim stanjem u zemlji, samo što su metode tog izražavanja neprihvatljive jer se destrukcijom ne može ništa postići. Jesam za konstruktivne prosvjede, to je demokratsko pravo svakog pojedinca, ali sam protiv bilo kakve destrukcije.

Mirko Miočić: “Što traže prosvjednici? To je pitanje za milijun dolara!”
– Mislim da je pitanje trenutka kada će se i Zadar priključiti ostalim gradovima u prosvjedima. Nije se poklopio trenutak da se Zadar nađe u tome i nema organizatora, ali i drugi gradovi su se priključili kasnije od Zagreba. Što traže prosvjednici? To je pitanje za milijun dolara. Jasnije je ono s čime nisu zadovoljni nego njihov glavni zahtjev koji se svodi na ostavku Vlade. Nisu dobro artikulirali svoje zahtjeve. Podržavam naravno svačije pravo na prosvjede, ali ne odobravam nasilne metode tih prosvjeda jer tako nanose štetu svrsi samog prosvjedovanja. Možda bi trebali biti malo artikuliraniji, pa da kažu za što se zalažu jer nasilni prosvjedi mogu vrlo lako izmaknuti kontroli. Čak i onima koji su ih organizirali.

Zvonko Šupe, direktor Turističke zajednice Grada Zadra: “Šačica šarlatana!”
– Nema razloga da se Zadar priključi prosvjedima. Ovo je grad dobrih perspektiva, vjere i nade. Mi idemo dalje. Situacija je svima jasna. Pitanje je u što se troši energija? Mislim da prosvjednici jedini ne znaju što traže. Normalno je i u prirodi čovjeka da hoće bolje. Ne moramo misliti da smo obećani narod jer to nismo. Bilo je takvih, pa znamo kako su završili. Nikada ne bih podržao prosvjede na ovaj način. Imamo šačicu šarlatana koji prosvjeduju protiv stvari koje su svima nama jasne. Mislim da im se pridaje prevelika važnost.

Đani Bunja, dožupan (HSP): “Mirne prosvjede mogu podržati, ali sukobi sa policijom su neprihvatljivi”
– Obzirom na to da su prosvjedi bili nasilni, meni je drago da su u Zadru nisu dogodili. Mislim da se nasiljem ne može ništa riješiti. Braniteljski prosvjedi se mogu podržati jer su bili dostojanstveni. Osim promjene Vlade ne traže ništa. Ili ono što traže ne znaju reći. Meni je jasno da traže smjenu Vlade i ništa mi više nije jasno. Braniteljske prosvjede sam podržao, neke i pomogao. Ove prosvjede facebookovaca ne mogu podržati. To da se ide namjerno izazvati sukob sa policijom – to je neprihvatljivo. Mogu razumjeti uvrede, parole, pa i transparente, ali izazivanje sukoba sa policijom je neprihvatljivo. Nadam se da su se, kako se kod nas kaže, dozvali pameti.

Ingrid Antičević Marinović, SDP: “Prosvjede podržavam, ali nasilje žestoko osuđujem”
– Bili su prosvjedi u svim većim gradovima. Ne mogu prognozirati hoće li se prosvjedi dogoditi u Zadru, ali činjenica je da prosječan građanin vrlo teško živi. Pitanje je organizacije, ali jednako misle i oni koji su prosvjedovali i oni koji nisu. Njihov najjasniji zahtjev je ostavka Vlade. Očito je da su građani opravdano nezadovoljni. Kada je SDP bio na vlasti, HDZ je bio organizator prosvjeda, a sada je uzrok. Prosvjede kao elementarno ljudsko pravo podržavam. Potrebno je da se građani nauče da javno manifestiraju s čime se ne slažu, ali žestoko osuđujem nasilje jer to nasilje onda iskorištavaju treći koji su gori nego nasilnici.

Ivo Grbić, saborski zastupnik (HDZ): Vozi!
– Ne mogu pričati, vozim. Evo sam točno prije tunela, vitar je veliki. Drugi put.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA







trener
1. ožujka 2011. at 16:28
pitali ste one građane koji žive kao bubreg u loju i koji su sigurno izgubili suosjećaj sa ovim našim narodom. Sramota je to da gospodin Šupe tvrdi da smo grad perspektive…sigurno jesmo ako pod tim smatra da se može zardit 10-15 tisuća kuna mjesečno, u 15.30 bit doma i svaki vikend slobodno…ali tko nam je kriv kad nismo kao oni i neznamo se snaći…Ako smo mi grad perspektive kako li je tek onima u drugim gradovima???
U remetinec s njima
1. ožujka 2011. at 22:58
a kako se to prosvjeduje hdz-.kenjare, naučite nas još to kada nas već niste naučili krasti da imamo malo i mi, razbojnici besšćutni
bezsšutno, nečujno, na prstima, da vas ne ometamo u vašim projektima kako sve prodati, izdati, uništiti ….
huligani ste vi a ne narod, huligani da ne možete biti huliganastiji a ne demokrati za koje se prodajete
demokrati ha ha sve lipo demokratski popljačkali, demoralizirali , isfrustrirali…
sudit će vam narod vi ološi hypo.kradeze partije