Najmanje još dvije godine neće doći do porasta standarda građana u Hrvatskoj. Doznajemo to u razgovoru s ekonomistom Antom Babićem koji uzroke tome vidi u rastu cijena nafte uzrokovanog sukobima u Libiji, ali i stavljanju trošarina na ugljen, drvo, plin i slično prije ulaska u Europsku uniju, a što će proizvesti povećanje cijena za vrtoglavih 20 ili 30 posto.
“Porast cijena nafte zbog nereda u Libiji puno je veći nego što je trebao biti. To je trenutna reakcija tržišta koje se boji da bi se to moglo proširiti na Saudijsku Arabiju i ostale bliskoistočne zemlje pa bi to mogao biti veći problem. Ako se zadrži samo u Libiji, onda će se cijene brzo vratiti na nekih 90 i nešto dolara, jer će Libija biti izvan stroja neko vrijeme”, objašnjava nam Babić.
Ako dođe to “crnog scenarija”, Ina, koja više nije državna, iskoristit će svaku priliku da digne cijene za krajnje potrošače, nastavlja Babić, a zbog čega će cijene benzina narasti na 10 ili 11 kuna po litri. Vožnje osobnim automobilima, mnogi će se pri tom morati odreći, no u cijeloj priči to je najmanji problem.
“Važno je to da se povećanje cijena nafte prebacuje i na druge proizvode. To će biti udar na standard građana, no ne vjerujem da će rast biti veći od 10 posto”, kaže nam Babić koji veći problem vidi u prilagodbi cijena prije ulaska u EU.
“Nepobitna je činjenica da se standard u zadnje tri godine jako spustio, a do tada je rastao zbog socijalnih davanja i raznih drugih varijanti. Građani ne mogu očekivati da će im biti bolje u periodu od sljedeće dvije godine jer ekonomski rast neće biti dovoljan za stvaranje novih radnih mjesta i dizanje plaća”, upozorava ovaj ekonomist.
Redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, stručnjak za energetiku Igor Dekanić također upozorava na prisutnu bojazan od prelijevanja krize u Saudijsku Arabiju i Kuvajt. “Očigledno da će ovi događaji koji su počeli u Tunisu, a pretvorili se u širu nestabilnost u regiji na Bliskom istoku i sjeveru Afrike dodatno povećati rast cijena nafte koje su već skočile. Širenje nestabilnosti na Kuvajt i Saudijsku Arabiju sigurno bi lansirao novi rast cijena, međutim koliko, teško je predvidjeti, sve ovisi od političke situacije”, objasnio je za Index.
Nije važno, dodaje Dekanić, kupujete li naftu iz Rusije ili od negdje drugdje, jer cijene su ujednačene, pa se u skladu s tim nivelira i cijena nafte iz Sjevernog mora prema kojoj se nivelira mediteransko tržište nafte. “Cijene nafte na našem tržištu imaju dinamiku utvrđenu pravilnikom i cijene se utvrđuju svaka dva tjedna. Stoga možemo očekivati povećanje cijena za dva tjedna. Koliko? To ćemo tek vidjeti”, kaže Dekanić.
Ako bi cijene nafte krenule dalje gore i ako bi došlo do još većeg poskupljenja, na globalnoj je razini vjerojatno ugrožen gospodarski oporavak. “Ako bi došlo do skoka cijena od 20 posto, dakle 120, 130 dolara po barelu, onda bi vjerojatno bio ugrožen svjetski gospodarski oporavak.
Poskupljenje nafte sigurno će naći odraza i u ostalim cijenama, ali kada su naši proizvođači počeli dizati cijene unaprijed, radi se o anticipiranju inflatornih očekivanja. Ako na globalnoj razini dođe do poskupljenja nafte od 20 posto, a projiciran je globalni rast od 4 posto, onda će se isti smanjiti na 3 posto”, prognozira Dekanić.