Pacijenti zbog nekih lijekova i dalje odlaze u ordinaciju samo po papir. Ministarstvo zdravstva sada otkriva kada bi se to moglo promijeniti.

Isti liječnik u Hrvatskoj može jednim klikom poslati e-recept putem CEZIH-a za lijek s liste HZZO-a, dok za one lijekovi koji nisu na popisu pacijenti i dalje moraju fizički dolaziti u ordinaciju po papirnatu tiskanicu -“bijeli recept” koji još uvijek nije digitaliziran.

Iz Ministarstva zdravstva za Dnevnik.hr poručuju da kontinuirano rade na unaprjeđenju sustava i najavljuju da je rješenje na vidiku.

Nove funkcije sustava, navode, zahtijevaju određeno vrijeme, strojne resurse i financijska sredstva za realizaciju.

“U pravilu se najprije implementiraju funkcionalnosti koje pokrivaju veći broj korisnika, a ‘bijeli’ recept koristi znatno manji broj osoba nego prethodno uvedene funkcionalnosti poput ePomagala, eUputnice, eNalaza, eKartona, Portala zdravlja i niza drugih”, poručili su.

Ministarstvo je, navode, prepoznalo potrebu informatizacije procesa propisivanja i izdavanja lijekova temeljem ‘bijelog’ recepta, ali i čitav niz drugih potrebnih funkcionalnosti.

Najavili su nadogradnju sustava CEZIH s 11 novih funkcija. Jedna od njih je i “Usluga razvoja i implementacije ‘bijelog recepta'”.

“Prema planu realizacije očekuje se da bi početkom 2027. godine središnji dio sustava CEZIH bio uspješno nadograđen s funkcionalnošću propisivanja i izdavanja lijekova temeljem ‘bijelog’ recepta. To konkretno znači da građani, ukoliko njihov izabrani liječnik to ocijeni opravdanim, ne bi trebali osobno dolaziti po tiskanicu ‘bijelog’ recepta u ordinaciju liječnika, već bi takav lijek bio propisan putem ‘bijelog’ eRecepta”, poručili su iz Ministarstva za Dnevnik.hr.

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Iako se razvedrilo u dijelu zemlje, ima još povećane naoblake na istoku Hrvatske, u Gorskoj Hrvatskoj, na dijelu obale, pada mjestimice i slabija kiša.

U nastavku srijede kiše i pljuskova će još biti malo uglavnom u kopnenim krajevima, iako su pljuskovi još mogući i u Dalmaciji poslijepodne. Na moru puše jaka bura, olujni su udari vjetra pod Velebitom, ima ograničenja u prometu.  

Četvrtak također donosi vjetrovite prilike, osobito u prvom dijelu dana. Prevladavat će sunčano, tek prolazno s umjerenom naoblakom. Jutro će biti hladno, osobito u kopnenim krajevima, no danju toplije. 

U petak će biti uglavnom sunčano i razmjerno toplo. 

Stabilno vrijeme nastavit će se i za vikend.

Nova promjena vremena izgledna je s početkom novog radnog tjedna. 

Koji je najgori mogući posao – težak, stresan i pritom potplaćen? Upravo to pitanje pokrenulo je burnu raspravu na hrvatskom dijelu Reddita, gdje su korisnici bez zadrške nabrajali zanimanja za koja smatraju da nose golemu odgovornost, fizički napor ili psihičko iscrpljivanje, a za uzvrat nude premalo.

Raspravu je otvorio korisnik koji je kao primjer naveo vozače autobusa. “Doslovno si satima odgovoran za živote 50 ljudi”, napisao je, dodajući da ga je uvijek fasciniralo koliko je taj posao zahtjevan.

U kratkom roku tema je privukla velik interes i otvorila staro pitanje – tko u društvu radi najteže, a ostaje najmanje cijenjen? Mnogi su se složili da su upravo vozači autobusa među najpodcjenjenijima. Svakodnevno voze kroz gužve, rade u smjenama, suočavaju se s nervoznim putnicima i prometnim kaosom, a pritom moraju ostati koncentrirani jer jedna pogreška može imati ozbiljne posljedice. Posebno se ističe odgovornost za desetke putnika koji im svakodnevno povjeravaju sigurnost, prenosi Večernji list.

Uz vozače, u sličnim raspravama redovito se spominju medicinske sestre i tehničari, njegovatelji u domovima za starije, radnici na građevini, komunalni djelatnici, blagajnice, dostavljači i konobari. To su poslovi koji traže stalni rad s ljudima, fizički napor ili rad pod pritiskom, a nerijetko su plaćeni ispod očekivanja. Psihološki teret posebno se često veže uz zanimanja u zdravstvu i skrbi. Rad s bolesnima, starijima ili osobama u teškim životnim situacijama zahtijeva emocionalnu snagu koju je teško mjeriti novcem. Istodobno, riječ je o sektorima koji se godinama suočavaju s manjkom radne snage i odlaskom zaposlenih u inozemstvo.

Medicinska sestra
“Posao medicinske sestre – radiš u smjenama po 12 sati, vikendima, noćne, prekovremene, i nagledaš se svega. Fizički je to vrlo naporan posao, pogotovo kada radiš na odjelima s nepokretnim pacijentima. Uz sve to, još si i čistačica – pereš krevete, ambulantu, daješ svu terapiju, postavljaš braunile, vadiš krv, a često radiš i poneki liječnički posao koji po zakonu ne bi smjela raditi, jer ga doktori ne žele odraditi pa to prepuste medicinskoj sestri. Stresa imaš napretek, osobito kada vas je malo u smjeni i kada se dogode hitne, stresne situacije. Tu je i gomila papirologije – piši, provjeravaj čega nedostaje na odjelu, od pelena do lijekova i svega ostalog, slaži kada dođu bočice infuzije, lijekovi i ostali materijal. Da ne nabrajam dalje – odgovornost ti je život i zdravlje pacijenata, a za sve to budeš plaćena oko 1400 do 1800 eura, ovisno o broju prekovremenih sati”, navodi jedna komentatorica.

Konobar
I drugi su dijelili svoja iskustva. “Konobar u sezoni. To sam radila cijelo ljeto, svako ljeto dok sam studirala – pakao. Doduše, tada su radni uvjeti bili puno gori nego danas. Radila sam po 13 sati dnevno, bez ijednog slobodnog dana cijelo ljeto, za 4500 kuna. Popodnevna smjena trajala bi do 3 ujutro, a već iduće jutro otvaraš kafić u pola osam. Sretan si jer ta jutarnja smjena traje samo do 15 sati pa se taj dan stigneš okupati. Bila sam kao štap i svejedno sam svako ljeto smršavjela po osam kilograma, jer nema pauze, nema jela, nema odlaska na WC tijekom posla – samo letanje otkad dođeš pa dok ne odeš kući”, navodi korisnica Reddita.

Inače, prema analizi portala MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj tijekom 2025. godine iznosila je 1538 eura, dok je medijalna plaća bila 1430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima manje od prosjeka. Najplaćenija zanimanja predvode anesteziolozi s prosječnom plaćom od 3657 eura, zatim piloti s 3246 eura, IT arhitekti s 2823 eura te liječnici s 2729 eura. Po djelatnostima, najviše se i dalje zarađuje u IT sektoru, financijama i energetici.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se slabije plaćena zanimanja poput šivača, koji u prosjeku primaju 864 eura, frizera s 962 eura te čistača i spremačica s manje od 1000 eura. Najviše prosječne plaće imaju radnici u Zagreb, gdje iznose 1662 eura, dok su najniže plaće i dalje na istoku zemlje. Najveći rast primanja zabilježen je u javnoj upravi i državnim tvrtkama, no najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu.