Connect with us

Hrvatska

"Viši asistenti ne bi se smjeli čuti, nego čitati!"

Objavljeno

16 godina prije

-


Zadarski dožupan, sveučilišni profesor i prvi čovjek HSP-a u Zadru, Đani Bunja, još jednom je uznemirio duhove izjavom da “sa Srbijom ne trebamo imati nikakve odnose”, odnosno da bi “izbacio njihovog veleposlanika iz naše države i na Dunavu ga nogom u stražnjicu, da ga lakše prijeđe“.
Takvo što, kao i analize koje su uslijedile sa svih strana, ali i aktualni politički trenutak u zemlji, za Z NET komentira prof. dr. Ivo Banac, jedan od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca, redoviti profesor povijesti na američkom sveučilištu Yale…
– Gospodin Bunja je viši sveučilišni asistent, a ne profesor, a viši asistenti, da citiram jednog mog pokojnog kolegu, ne bi se smjeli čuti, nego čitati; dodao bih – makar bili i dožupani. Nek’ napiše nešto suvislo što bi ga hijerarhijski unaprijedilo u akademskom svijetu, jer njegov talent očito nije u diplomaciji. Ja sam inače oguglao na ovu vrstu kočijaške retorike, jer nju kod nas prečesto koriste ne samo viši asistenti i dožupani nego i predsjednici republike. Frustracije sa politikom ili mišljenjima koje očito ne možete promijeniti često vode u ekcesne izjave. U ovom slučaju, riječ je o frustraciji sa zloporabom kaznenog postupka vezanog uz ratne zločine, što je postala praksa „proeuropske“ Srbije pod našim „regionalnim partnerom“ Borisom Tadićem. Traje to već neko vrijeme od slučaja Ilije Jurišića i Ejupa Ganića do trenutno u Hrvatskoj najeksponiranijeg slučaja Tihomira Purde. Bilo bi bolje učiniti nešto da se takva praksa promijeni, jer ona zasigurno vodi u loše međudržavne odnose. Može srbijansko tužilaštvo pričati što hoće o tomu kako su im ruke vezane dogovorima o ustupanju dokaza Hrvatskoj i BiH, ali percepcija o korištenju pravosuđa za prekrajanju povijesti ostaje dominantna, kazao je prof. dr. Ivo Banac na početku razgovora za Z NET.
* Obzirom na posljednja događanja vezana uz optužbe iz Srbije na račun hrvatskih branitelja, kako komentirate prilično mlaki stav vodećih hrvatskih parlamentarnih stranaka?
– Ne postoji razlika između vladina bloka i glavnine opozicije glede taktike u intenzivnoj fazi pridruživanja EU. Želi se zatomiti i privid „neeuropskog“ ponašanja što zapravo vodi u širenje protueuropskih raspoloženja među običnim svijetom. Naša je politička elita gluha na glas koji dopire s ulice. Ne razumije da građani žele konzumirati državnost. Jer ako država ne brani ni one koji su je stvorili, što se o njezinim perspektivama općenito može zaključiti? Zato je čudno da medijski moguli toliko rade na masovnom ostrašćivanju u smislu zavjere. Ako je Sanader kupio Thompsona da ne pjeva za izborne kampanje, tko nam jamči da uopće postoji neka čvrsta točka u našem sustavu? Tako se destruira država i izazivaju veliki interni sukobi.
* Mislite li da bi sada, kada je HDZ više lijevi od SDP-a, a SDP više desni od HDZ-a, moglo doći do ekspanzije radikalnih stranaka u Hrvatskoj?
– Ne slažem se da je HDZ više lijevi od SDP-a. Prije će biti da postoje stranačke kulture koje su postojane i koje ne ovise o stvarnoj politici. Tako se dogodilo da viši slojevi svog šampiona vide u SDP-u, a niži u HDZ-u. Veže ih stanoviti etatizam i vjera u državna rješenja, te skepsa prema slobodi. To je nasljeđe zajedničke totalitarne povijesti. Ipak, i HDZ i SDP su umjerene stranke. Umjerenost im često ne ide, ali pokušavaju se ponašati „kak’ se šika“. Takva malograđanska raspoloženja prevladavaju u Hrvatskoj. Uostalom, zato je Josipović i izabran predsjednikom. Ovo nije sredina koja u neposrednoj budućnosti može iznjedriti radikalna rješenja. Zato kod nas nema stranaka poput mađarskog Jobbika, da ne govorimo da je lijevi „ekstremizam“ svodi na lupetanja raznih Kulića.
* Zašto su radikalne stranke nestale sa hrvatske političke scene?
– Mislim da ih od neovisnosti nikad u pravom smislu i nije bilo. Kod nas nema utjecajnih, pa ni marginalnih, stranaka koje bi zagovarale diktaturu, ukidanje pluralizma, parlamentarizma ili privatnog vlasništva, klasnu politiku, pa i nacionalšovinizam. Zapravo, najgore što kod nas postoji u političkom smislu je nostalgija za ustaštvom ili komunizmom, ali čak ni to nije stranački operativno. U praksi, najgore je nacionalno obojeno nasilje, posebno prema Srbima. Kad takošto uporedite sa rastom niza uspješnih radikalnih stranaka u nizu tranzicijskih zemalja (posebno Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj), ali i starih europskih demokracija (Nizozemska, Švedska), onda je posve jasno da Hrvatska po ničemu nije radikalna sredina, bez obzira što ima onih kojima bi bilo lakše da tako nije.
* Gdje je Hrvatska pogriješila u svom odnosu prema braniteljima?
– Grešaka je mnogo. Dopustilo se da se među braniteljima broje ljudi koji to nikad nisu bili. Išlo se za kupovanjem braniteljskog tijela putem raznih povlastica. Braniteljske su organizacije, poput stranaka, postale konjukturne, stranački i lobistički obojene. Sve je to u tradiciji solunaštva i subnorovstva. Treba obnoviti dignitet ratnih veterana, te obilježiti sve ono što je bilo iznad prosjeka u stradanju i odricanju, požrtvovanosti i junaštvu. No, nisam za to da se, po komunističkom obrascu, stvaraju „narodni heroji“ i da se svake obljetnice štancaju nova odličja. Netko bi se morao ozbiljno pozabaviti veteranskom politikom u zapadnim demokracijama. Ima tu mnogo toga što se itekako može primijeniti.
* Gdje je Hrvatska pogriješila u svome odnosu prema Europskoj uniji?
– Glavni je problem u tomu što se na EU gleda kao na rješenje, a ne kao sredstvo. Integracija je postala zamjena za vlastita demokratska, gospodarska, znanstveno-kulturna i gotovo sva druga promišljanja. Tako smo postali transmisija. Ne mora se misliti, nego primjenjivati direktive, kao u dobra stara vremena kad smo bili ovisni. To je pogubno, jer zanemaruje sve moguće izvanredne situacija, u prvom redu promjenjivu narav EU.
* Što ova izborna godina donosi hrvatskoj politici?
– Teško je reći. Prije svega zato što ne možemo biti sigurni da je ovo izborna godina. No, sigurno je – dan se prepoznaje po zori – da će nam stranačko nadmetanje uskoro izlaziti iz ušiju. Nadam se da će pametniji stranački stratezi ipak shvatiti da je meka propaganda učinkovitija od velike galame.
* Obzirom da vodeće hrvatske stranke funkcioniraju po principu „sve za vlast, vlast nizašto“, jesu li one glavni krivci za lošu ekonomsku i gospodarsku situaciju u zemlji?
– Naravno, ali u smislu da nisu uspjeli podržati jasnu gospodarsku politiku. Mi smo se kolebali između tržišnog i dirigiranog gospodarstva. Potonja orijentacija još uvijek ima mnoštvo sljedbenika, u prvom redu u Mesićevoj sekti. Zato je važno da SDP zagovara liberalnu gospodarsku politiku, a HDZ pokazuje znakove povratka na Škegrinu liniju. Krajnje je negativno da je kriza dala povoda mnoštvu etatista, gospodarskih nacionalista, državnih ovisnika i paleokomunista da napadaju tržišno gospodarstvo pod firmom „neoliberalizma“. Kamo sreće da smo tako što uopće okusili. Mi smo još uvijek predkapitalističko društvo.
* Trebamo li se bojati mogućeg „događanja Grčke“ u Hrvatskoj?
– Toga se uvijek trebamo bojati, jer predstavlja krah parlamentarnih rješenja. Usput, naši su sindikati postali previše utjecajni, jer su organizacije srednjeg obrazovanog sloja, ovisnog o proračunu. A tamo gdje su doista potrebni – među neorganiziranim radništvom, tamo sindikata gotovo da i nema.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

1 dan prije

-

17. rujna 2026.

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

4 dana prije

-

14. rujna 2026.

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

5 dana prije

-

13. rujna 2026.

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu