Nekategorizirano
Kurba od godine
Nad maleno selo Dugobabe, smješteno u Dalmatinskoj Zagori, sjeverno od ekvatora, a istočno od početnog meridijana, nadvio se proteklih par tjedana sumoran zastor tišine. Duh ponosa koji se godinama, kao najraskošniji jarbol na vjetru kočoperio ustajalim cestama i svim neznanim stazama Dugobaba, pao je isparan vjetrovima tuge, razočarenja i poraza. Najveći sin Dugobaba, Ivo Sanader, danas čami u nekom zatvoru u Mozartovom rodnog gradu, miljama daleko od prašine i asfalta svog sela u Dalmatinskoj Zagori.
Zaškripala su vrata crkve Blaženog Ivana Trogirskog u Dugobabama. Stari Jozo, škiljeći na lijevo oko izlazio je iz crkve zatvaravši vrata za sobom. Pogleda upućenog prema nebu, promuklim je glasom govorio:
– Jesi baš mora’ dozvolit’ da našeg Ivu sad, prid rođenje Tvoga sina, strpaju u prdekanu? Pa moga si isto pričekat’ koji misec, jesi li Bog oli nisi? – mrštija se stari Jozo dobro natežući kapu na svoju vlašku glavu.
– Ja san izmolija sve svece koje poznan za njigovo zdravlje. Ne znan ji doduše baš puno, jer nije tako davno da san iz partije uteka, ali one koje znan, ja san molija. A moga bi i ti. – škiljio je Jozo prema nebu, reć’ koju lipu rič za našeg Ivu, da nan ga vrag ne odnese.
– Eto! Ja to tebi ki čov’k, čov’ku, pa ti sad kako znaš.
A život u Dugobabama nije lak. Naprotiv, od kamena na kamenu treba stvarati temelje za modernu i napredniju budućnost. A ni ova godina koja izmiče pod prstima kao voda, nije se baš pretrgla ni udostojila da ovo maleno mjesto zaobiđe sa svojim nestašlucima. Dugo vremena buka i prašina kamenoloma žiteljima Dugogbaba nisu dali mira. Dugo se nije moglo živjeti kako treba. I kada su radovi u kamenolomu prestali, kada je vjetar odnio prašinu, a buka zamukla negdje daleko pod oblacima, opet se Božji gnjev spustio na ovo malo, slatko mjestašce.
Istom onom Jozi, sa početka priče, na dan uhićenja Ive Sanadera zazvonio je telefon.
– Aaaaaaa? Molin?
– E, Jozo ovdi, Jozo, a da koće drugi bit’ ako si nazvala mene, isusati.
– Ma što to govoriš nesritnice nesritna!? Uvatili koga?! Ivu?! Našeg Ivu?! Jel’ pricidnik?
– A đava in sve lipo odnija. A sićan ga se kad je ka’ malecko dite za tovaron trča i učija ga pismice. Ivu našeg uvatili u Alzburgu. A di je to, bogati?
– U Austriji. Rodni grad, čiji? Ma đava njima odnija i Mocarta i Cezara, kad moran tako reć. Oni će našu ljudinu ić’ zatvarat! – bijesno je poklopio Jozo slušalicu. Gotovo da je isčupao žicu iz zida. Okrenu se, tražeći pogledom svoju suprugu Jaku:
– Jaaakkkoooo, đava ti šest odnija! Jaaakkkkoooo! Di si nesrićo?!
Iz jedne omanje prostorije u velikom dvorištu Jaka pomoli glavu.
– Štos’ dereš ki da te kolju?
– Jako, ovo je bogami gore neg’ da me kolju. Gore neg’ svi ratovi u kojin san bija, a bija san u sva tri bogami.
– Šta je crni Jozo da ne more čekat’?
– Sad me zvala ‘ćer od naše Stoje iz Splita. Govori da su Ivu uvatili i zatvorili.
– Ma kojeg Ivu?
– Našeg Ivu! Pricidnika bogati. Koliko ti pricidnika znaš iz Dugobaba?!
– Aaaa! Našeg Ivu, đava ji zatvorija i pritvorija da bog da. A šta je učinija?
– Govoru da je šolde ukra.
– Pa i da je, šta unda? Kra je za sebe!
– E, Jako moja, ova godina je bila ka’ kurba. Ma baš ka’ kurba.
– Je, dobro govoriš, promumlja žena. A Jozo se samo nadoveže:
-Sve što je moglo poć’ krivo pošlo je. A sve što je tribalo poć’ pravo, opet je pošlo krivo. I kad sam mislija da san je se konačno rišija i mislija je poslat u pizdu materinu, onda me opali ka’ tukca. Ma teže mi je palo ovo s našin Ivon nego da su mi svi pršuti propali. Po ničen lipon je se neću sićat i jedva čekan da ode svragon i ona i ‘ko ju je vaku namirija na me. Iden ja Jako do naše Crkve pomolit se za pricidnika Ivu, da ga Bog sačuva.
– Ajde, ajde, moj Jozo. Ja ću ovo malo nesriće od ovih naših kokoša pozatvarat’, pa ću narizat’ sira i pršuta da moremo štagod izist.
Polako, vukući nogu za nogom, Jozo je koračao prema mjesnoj crkvi blaženog Ivana Trogiranina razmišljajući kako bi sada trebalo i crkvu preimenovat u crkvu Blaženog Ive našeg Alzburškog. Bogati, veći je on mučenik od tog Trogiranina.
Ušavši u crkvu, kleknuo je pred oltar, skinuo kapu i stao govoriti svoju tiradu…
– E, lipo si me zajeba’. A ja san kad san biža iz partije mislija da si ti svemoguć. A ti puštija da nam pricidinika Ivu uvate. Ma znaš li ti kad će jopet Dugobabe imat čovika na takvo misto? Znaš li ti kad ćemo jopet imat pricidnika? Nikad više! Nikad! I ti si mi neki Bog. Pa kako si to moga dopustit? Moran ti reć da si me strašno razočara, ogorčija. Neda više popu ni lipe. Ne dan! Kad Ivu oslobodiš, onda moremo opet proljudikat i prodivanit, a dotad, ni ja tebi, ni ti meni, završio je svoj rafal Jozo, podigao se i, krenuvši prema vratima, sebi u brk promumljao:
– I unda će me don Marinko sutra pitat kakva mi je bila ova godina? A kaka mi more bit? Ki magarcu toljaga.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti