U posljednje tri godine hrvatski turistički sektor bilježi značajan rast troškova, pa se Hrvatska tako prometnula u jednu od najskupljih mediteranskih destinacija.

Cijene u turističkom sektoru porasle su oko 50 posto i po tome je Hrvatska nadmašila mediteranske konkurente gdje su cijene rasle između 15 i 20 posto. Upravo zbog tih poskupljenja, turisti s ključnih tržišta – Njemačka, Češka, Austrija i Italija, potražili su pristupačnije destinacije, što je rezultiralo blagim padom prihoda od turizma u vrhuncu sezone, piše Travel and tour world.

No, unatoč ovim financijskim pritiscima Hrvatska je zabilježila ukupni porast turističkih dolazaka u 2024. Prema podacima Ministarstva turizma i sporta, zemlju je posjetilo više od 21,3 milijuna posjetitelja, što predstavlja rast od 4% u odnosu na prethodnu godinu. Noćenja su također zabilježila porast od 1% te su premašila 108,7 milijuna. Međutim, prihod od inozemnog turizma pao je za 0,7% tijekom vrhunca u ljetnim mjesecima u usporedbi s prethodnom godinom, što naglašava ekonomski pritisak na posjetitelje i domaću ugostiteljsku industriju.

Posljedice poskupljenja

Čelnici hotelske industrije tvrde da su inflacija i povećanje plaća povećali operativne troškove, te da je stoga moralo doći do prilagodbe cijena smještaja i usluga. Iako su hotelske cijene u Hrvatskoj porasle za samo 1,9% u 2023., one su i dalje znatno više nego u razdoblju prije pandemije. Nasuprot tome, u drugim mediteranskim odredištima cijene hotela su prošle godine porasle oko 4,5%, što ih čini relativno konkurentnijima.

Veljko Ostojić, čelnik Hrvatske udruge turizma, priznao je da rastući troškovi nadmašuju rast prihoda, što dovodi do pada profitabilnosti hotela. Stručnjaci iz industrije upozoravaju da nastavak poskupljenja može oslabiti konkurentnost Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu jer susjedne zemlje privlače putnike koji paze na budžet.

Visoke cijene, stambena kriza…

Utjecaj inflacije nije ograničen samo na sektor turizma. Sve veći troškovi utjecali su na sve stanovnike Hrvatske, zbog čega su građani i podržali bojkote trgovina diljem zemlje. Taj se pokret potom prelio i na druge države u blizini, uključujući BiH, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

No to nije jedini problem. Hrvatsku muči i stambena kriza. Iako je udio vlasnika kuća i dalje visok – 92% stanovništva posjeduje nekretninu – iznajmljivači se bore s naglo rastućim troškovima najma. Visoka potražnja povećala je cijene stanova, zbog čega je kućanstvima s nižim primanjima teško osigurati pristupačan smještaj. Problem je posebno izražen u obalnim turističkim središtima, gdje je potražnja za kratkoročnim najmom napuhala troškove.

Istovremeno, Hrvatska udruga obiteljskog smještaja izrazila je zabrinutost zbog visokih provizija koje nameću globalne booking platforme. Ove naknade, koje često prelaze 15% do 20% po transakciji, smanjuju zaradu lokalnih tvrtki dok povećavaju potrošačke cijene. Kao rezultat toga, čelnici industrije zagovaraju uspostavu nacionalnog sustava rezervacija kako bi se smanjila ovisnost o međunarodnim platformama.

Stvaranjem alternative koju podupire vlada, Hrvatska nastoji putnicima pružiti izravne mogućnosti rezervacije po nižim troškovima, istovremeno osiguravajući pravednu raspodjelu prihoda za lokalne pružatelje usluge.

Buduća perspektiva hrvatske turističke industrije

Dok se Hrvatska suočava s gospodarskim izazovima i sve većim troškovima turizma,turistička industrija traži načine za postizanje ravnoteže između profitabilnosti i pristupačnosti. Iako je zemlja i dalje popularno odredište, održavanje konkurentnih cijena bit će ključno za održavanje rasta.

Hotelijeri, kreatori politike i dionici u turizmu nastavljaju procjenjivati ​​strategije za privlačenje posjetitelja bez ugrožavanja dugoročne ekonomske stabilnosti.

S obzirom na to da inflatorni pritisci ne popuštaju još uvijek, a globalni trendovi putovanja se razvijaju, hrvatski se turistički sektor mora prilagoditi promjenjivoj dinamici tržišta. To može biti kroz inovativna rješenja za rezervacije, poboljšano upravljanje troškovima ili poboljšanu ponudu usluga. Sposobnost turističke industrije da ostane konkurentna odredit će njezin budući uspjeh u izrazito konkurentnom mediteranskom turističkom krajoliku, zaključuje Travel and tour world.

Vedro je diljem zemlje, temperature su vrlo niske u unutrašnjosti, 10.2 stupnjeva ispod nule izmjereno je u Bednji. Minusa ima i duž obale, gdje i dalje puše snažna bura, udari su olujni pod Velebitom, u prometu ima ograničenja.

Vjetrovito će biti i u nastavku srijede, uz obilje sunca i na kopnu i na moru.

Stabilno će biti i u drugom dijelu tjedna. I tijekom četvrtka i petka na snazi će biti upozorenje na hladni val diljem zemlje. Danju će uz obilje sunca temperature postupno rasti.

Krajem tjedna manje hladno, uz porast naoblake, u skladu s tim i porast vjerojatnosti za slabu oborinu. Sve dominantniji će biti vjetra južnog smjera.

Čini se da će novi tjedan biti u znaku južine i osjetno toplijeg vremena, no i česte kiše.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da organizatori bojkota polaze od pogrešnih pretpostavki o funkcioniranju nacionalne ekonomije i ponašanju potrošača.

U petom tjednu bojkota trgovina i usluga, organizatori s potrošačke platforme “Halo, inspektore” najavili su širenje akcije na banke i teleoperatere.

Savjetnik te potrošačke platforme i organizator bojkota Josip Kelemen najavio je okupljanje pred sjedištem Hrvatske narodne banke u Zagrebu ovoga četvrtka, 20. veljače, na Svjetski dan socijalne pravednosti. Među ostalim i da građani iskažu nezadovoljstvo rastom bankarskih naknada.

“Cijene rastu iz drugih razloga”

Osim općenitog spominjanja bojkota banaka, Kelemen i društvo s platforme “Halo inspektore” nisu konkretnije naveli kako bi izgledao bojkot banaka. Bi li to, kao u slučaju trgovina, podrazumijevalo neodlazak određenog dana ili tjedna u poslovnice banaka, izbjegavanje korištenja bankarskih usluga uključujući podizanje gotovine na bankomatima, odustajanje od planiranog ili već dogovorenog podizanja kredita u banci, demonstrativno rezanje kreditnih kartica…?

Ekonomski analitičar Damir Novotny skeptičan je spram ovog bojkota.

“Ideje koje dolaze u javnost iz udruge koja organizira bojkot postaju sve apsurdnije. Ako im je osnovna ideja da utječu na inflaciju, dakako da ne mogu kroz taj kanal snižavati cijene koje rastu zbog nekih drugih razloga, a ne onih o kojima govore organizatori bojkota. Oni polaze od potpuno pogrešnih pretpostavki o tome kako funckionira nacionalna ekonomija i kako se ponašaju potrošači”, smatra.

“Bojkot je otišao u krivom smjeru”

Ističe da se u suvremenoj nacionalnoj ekonomiji ne može živjeti bez banaka ili osiguravajućih društava.

“Ne možete bez police osiguranja i bez potrošačkih kredita. I telekomunikacije i bankarski sektor i opskrba tržišta u cjelini su nužni. A usluge tih institucija razvijene su do te razine da iziskuju određene troškove”, kaže.

Novotny ističe da korisnici tih usluga nisu samo hrvatski građani, nego i turisti koji dolaze u Hrvatsku i da na toj točki dolazimo do apsurdne situacije.

“Dio građana i javnosti želio bi uživati u blagodatima turizma i svega što on donosi i njihovim kućanstvima, a s druge strane spremni su podržati ukidanje onih usluga koje turisti traže, žele i trebaju. Ovaj bojkot je otišao u posve apsurdnom smjeru”, uvjeren je.

Mogu li kvalitetne usluge biti jeftine?

Napominje kako organizatori bojkota spominju rast bankarskih naknada kao motiv za bojkot, a ne spominju da domaći bankarski sektor ima visokorazvijene usluge.

“Hrvatski bankarski sektor ima najrazvijenije usluge u istočnoj Europi. Navikli smo da su nam one dostupne putem mobilnih komunikacijskih uređaja i da imamo potrošačke kredite kroz kreditne kartice. Hrvati su među narodima s najvećim brojem kreditnih kartica po glavi stanovnika u Europi. Očito je da vole te usluge pa je apsurdno ako ih žele bojkotirati. To je neizvedivo.”

Novotny ističe da podaci govore kako cijene usluga hrvatskih banaka nisu najviše u odnosu na usporedive zemlje.

“Nisu ni previsoke ni preniske, negdje su u sredini. A u odnosu na kvalitetu tih usluga, cijene naknada su umjerene. Mi nikada nismo imali situaciju da banke dva ili tri dana ne pružaju usluge bankomata ili mobilnog bankarstva, što se u istočnoeuropskim zemljama često događa. Iza toga stoje velika ulaganja u tehnologije i ljude, a mi bi htjeli kvalitetne usluge, ali da su jeftine”, kaže.