Connect with us

Hrvatska

Spajaju se Znanstvena i Sveučilišna knjižnica!

Objavljeno

-


Znanstvena i Sveučilišna knjižnica uskoro bi se mogle naći ne samo u zajedničkoj zgradi nego i dijeliti zajednički fundus, što bi značilo da postaju jedna knjižnica. Da se pregovori vode već duže vrijeme potvrdio nam je ravnatelj Znanstvene knjižnice Miro Grubić kao i zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić.
Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
-Istina je da su pregovori u tijeku, ali smatram da ne bi bilo dobro da se knjižnice spoje. Stvar je komplicirana zbog građe, kako zbog seljenja iste tako iz zbog činjenice da, kad ta građa dođe u ruke novom vlasniku, dolazi do problema. Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
No Grubić je dodao kako su se ranije pregovori uglavnom vodili na ruku Sveučilištu, a sad su ipak krenuli na ruku Znanstvenoj knjižnici.
Vraničić je potvrdio kako su pregovori u tijeku, no on ne misli kako će, ako dođe do spajanja, građa Znanstvene doći u vlasništvo države:
-Pregovore vodimo na obostrano zadovoljstvo svih. Naime, ako do spajanja dođe Grad kao vlasnik Znanstvene, zatražiti će da njezin fundus ostane u vlasništvu Grada. Ipak je građa Znanstvene knjižnice jedna od najbogatijih u državi i mi ćemo se boriti da to ostane u našem vlasništvu, dodaje Vrančić.
Zajednička knjižnica trebala bi biti smještena u novu i moderno opremljenu zgradu Sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti u Novom kampusu Sveučilišta. Ravnatelj Znanstvene knjižnice Grubić, iako je načelno protiv spajanja, ne negira da im pod hitno treba nova zgrada, što zbog količine građe, što zbog krova koji se urušava.

Iz Sveučilišta ističu kako je sadašnja knjižnica Sveučilišta se nalazi na nekoliko lokacija i ne zadovoljava u potpunosti potrebe korisnika, a zbog nedostatka prostora ne nabavlja dovoljno naslova niti dovoljan broj primjeraka za potrebe studenata. Elija Vrsaljko glasnogovornica Sveučilišta kaže kako u novoj zgradi sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti na Novom kampusu objedinile bi se zbirke Sveučilišne, Znanstvene i knjižnice Nadbiskupije.
-Radni naziv buduće knjižnice je Znanstvena i Sveučilišna knjižnica. Prijedlog za spajanjem proizišao je iz razgovora predstavnika Sveučilišta i predstavnika Grada Zadra u protekle tri godine. Obje knjižnice sada djeluju u neodgovarajućem prostoru i to je osnovni razlog zbog kojeg ne mogu u potpunosti razviti prijeko potrebne nove službe i usluge. Predloženo rješenje je optimalno za studente i znanstvenike Sveučilišta kao i za građane Zadra, istaknula je Vrsaljko.
Izgradnja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru se planira na prostoru bivše vojarne Franka Lisice, između gradskih četvrti Višnjika i Jazina II. Studiju razvoja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru, u okviru projekta Novi svjetionici hrvatskog Jadrana, izradio je Studio de Architekten Cie. Izgradnja  Novog kampusa će teći u tri etape, a kraj izgradnje je predviđen za 2030. god. U novoj knjižnici bi trebalo biti uposleno od 57 do 60 djelatnika, a pitanje upošljavanja novih djelatnika ovisit će o broju uposlenih u obje knjižnice u trenutku spajanja. Do izgradnje knjižnice, Sveučilište će vjerojatno biti financirano na osnovi programskog ugovora s MZOŠ-om te će se njeno financiranje uklopiti u financijski plan Sveučilišta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. znet

    2. prosinca 2010. at 11:06

    bravo

     
  2. patricija

    2. prosinca 2010. at 13:22

    Svakako treba ostaviti autonomnost Znanstvenoj knjižnici, pa neće valjda grad dopustitit toj knjižničarskoj mafiji sa faksa da uništi blago ovog grada.

     
  3. marijana

    2. prosinca 2010. at 13:23

    sentimentalno sam vezana uz Znanstvenu, nekako mi je žao da se utopi

     
  4. ja

    2. prosinca 2010. at 15:26

    o čemu se priča uopće
    a ko će to platiti?

     
  5. Knjižničar

    2. prosinca 2010. at 17:34

    Piše:
    Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
    Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
    Ovo gore govori direktor Grubić! Pa Grubiću u čemu je problem? Valjda ne misliš da je Hrvatska država okupatorska država da bi ti smetalo da knjige budu u njenom vlasništvu ili da bi bio neki problem da se hrvatsko ministarstvo brine za fundus knjiga Znanstvene knjižnice. Kako nešto što radi Hrvatska država za knjige može biti gubitak za Zadar? Ma tko je ovdje lud te za koga i što čuva Grubić? Zna li tko odgovor?

     
    • patricija

      2. prosinca 2010. at 18:21

      Mislim da je čovjek puno rekao, čuva fond od kulturne mafije, a vi sa zneta istražite i napišite.

       
  6. pero

    5. travnja 2011. at 12:58

    e patricija ili tanja kako se već zoveš , ti znaš da nisi u pravu a mi znamo da imaš privatne motive da pišeš gluposti

     
  7. wonderwoman

    5. travnja 2011. at 13:38

    Znančilišna knjižnica ili Svestvena knjižnica ?

     
  8. wonderwoman

    5. travnja 2011. at 13:43

    Kad krenu nestajati naslovi … pogotovo rijetki … koliko će se knjiga koje znanstvena generacijama čuva ko oči u glavi naći kod profesora doma, na regalu, a koliko na e-bayu … Da nema opasnih namjera, ne bi bilo ni interesa. Koliko u Zagrebu ima knjižnica? Kome bi palo na pamet da objedini knjižnicu Filozofskog i NSK? Nikome. Samo zadarskim mutikašama, sveučilišnim masonima. A Nadbiskupija se isto rješava svojih vrijednosti…Izbacite sve, izbacite … Jel tako i u Vatikanu isto, daju knjige državi? Sramota

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu