Connect with us

Hrvatska

Piršić: "Njemačka tvrtka htjela je sanirati Obrovac za 56 mil. kuna"

Objavljeno

-


– Takozvana “sanacija” bivše tvornice glinice u Obrovcu do sada je koštala Hrvatsku preko 240 milijuna kuna! Prvih 90 milijuna uplaćeno je na početku posla, a ostalo na način “vozi, Miško!”, rekao nam je nova saznanja Vjeran Piršić, predsjednik udruge zelenih Eko Kvarner.
– Pritom se sve svodi na obično zatrpavanje bazena, a lužina svako malo izbija na površinu. Prije dodjeljivanja posla tvrtki Sirovina odlagalište iz Zadra, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobio je ponudu jedne njemačke tvrtke, koja je nudila kompletnu sanaciju za 56 milijuna kuna, u što je bio uključen pročišćivač koji bi nakon sanacije ostao Obrovcu, uz malo prerade, za otpadne vode, kaže Piršić i dodaje da su navedene informacije provjerene.
Dakle, Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 2006. godine, prema Piršićevim riječima, odbio navedenu ponudu i za izvođača radova odabrao zadarsku tvrtku Sirovina odlagalište u vlasništvu Mihe Zrnića Marinovića, koja je i inače pobjeđivala na natječajima spomenutog fonda. Radovi su u konačnici ispali puno skuplji nego što je planirano, a sanacija još nije gotova.
Tražili smo detalje iz natječaja za izvođača radova, na koji se prijavilo pet poduzeća, no iz Fonda nam nikada nisu poslali nikakve podatke o provedenom natječaju. Zeleni tvrde da imaju mnogo razloga vjerovati da su natječaji za poslove, u pravilu teške preko 100 milijuna kuna, bili namješteni i “rezervirani” za određene tvrtke.
Mladineo je otprije dva dana pod istragom USKOK-a zbog poslova s marketinškom agencijom Fimi-medijom, no čini se da bi nepravilnosti u poslovima oko sanacija po Dalmaciji mogle biti još zanimljivije istražiteljima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Matko

    24. studenoga 2010. at 12:51

    To znači da mala Silva, kćer spomenutog u tekstu, kupuje krpice po Londonu i Parizu nauštrb zdravlja Zadrana, a pod tim mislim na razne karcinome sa kojima je Zadar na visokoj poziciji u Hrvatskoj, rame uz rame sa industrijskim Siskom, a te iste krpice napuhano “prezentira” paradirajući gradom i gledanjem s visoka normalne ljude, koji piju tu istu vodu i udišu taj isti zrak za koji njezin otac uzima 240 mil. kuna, a zna da je zagađen, odnosno da nije ništa poduzeo već samo zatrpao rupu… ja neznam kako to naši ljudi mogu tolerirati…?!?!

     
  2. fuseli

    24. studenoga 2010. at 14:00

    ja bi volio viditi neke dokaze umjesto rekla kazala … mogu i ja reći da ću sanirati to za 39 miljuna kuna ili dumpati ponudu i što onda? Svaki drugi dan nešto o toj i drugim sanacijama, a još nitko konkretno nije napisao u čemu je problem i gdje su ti propusti osim da su poslovi navodno namještani. Pa koji to poslovi nisu “namještani” u ovoj državi, a pogotovo gdje se radi o stotinama miljuna kuna??? Pa hvala bogu da je to politika imala riječ u odluci tko će i kako raditi. I kakve veze ima nečja klinka sa ičim ovdje. Netko je frustriran iz krivog razloga. Ako su lovu bacali na krpice umjesto na sanaciju dabogda svi umjesto u zatvor išli raditi za račun države na bazene lužine, al dajte više neki dokaz, konkretan zapis, snimku, fotku nepravilnosti … bilo što osim tračeva. Ovo nije novinarstvo.

     
  3. Porezni Obveznik

    24. studenoga 2010. at 20:03

    fuseli, ako je tebi normalno da se natječaji namještaju i da poslovi koštaju više nego što trebaju, i još ne budu obavljeni, onda ih ti plaćaj iz svog džepa i sve 5!
    ja neću. i nemoj govorit da je to normalno, u svakoj bi demokratskoj zemlji to bio skandal jer ljudi ne vole kada se za*ebava s javnim poslovima i javnim novcem. a slažem se s onim da klinka nema veze s tim.

     
  4. oggy porezni obveznik

    25. studenoga 2010. at 2:17

    http://www.necenzurirano.hr objavljuje skenirane dokumente o aferi HAC koja je bila jedna o većih afera ove vlade pa nikom ništa. Čisto sumnjam da i ovaj portal ima slične dokumente o spomenutim likovima da bi se išta poduzelo, tako da dajem za pravo da ljudi barem “seru” kad nemogu ništa drugo napraviti…… dajte nam barem da stenjemo dok nas j.ebu,..!!

     
  5. fuseli

    25. studenoga 2010. at 14:47

    Ne kažem ja da je normalno da se višemiljunski poslovi namještaju, nego da je to normalno za ovu državu i teško bi bilo naći i jedan jedini posao koji je potpisivala politička stranka ( u ovom slučaju i 90% ostalih HDZ ) a da nije na neki način pogodovan ili namješten. Misim da to ne postoji.
    Ono što je bitnije u ovoj temi je jel ta firma koja je dobila posao, naravno sa više ili manje lobiranja i veza odradila taj posao po pravilima struke, korektno i u roku ili po ugovoru ili je riječ o pranju novca što barem ne bi trebalo biti preteško dokazati … treba samo izaći na teren, pregledati stanje, viditi što je i kako urađeno … o svemu postoji zapis u zemlji i u papirima, samo ga treba znati pročitati … a ako eko kvarner zna neka izvoli dokazati. U interesu svih je da to bude što prije.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljen novi Crobarometar: Mnoga poznata lica ne prelaze izborni prag na europskim izborima

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV objavio je istraživanje o ozračju među hrvatskim građanima uoči izbora za Europski parlament. Rezultati pokazuju da je interes građana za izlazak na ove izbore niži nego za izbore za Sabor, što je u skladu s dosadašnjom izlaznošću na Europske izbore.

Prema istraživanju koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, na izbore za Europski parlament 9. lipnja izaći će nešto više od 33 posto građana. Vjerojatno će glasovati njih 37,5 posto, vjerojatno neće glasovati 12,4 posto, sigurno neće glasovati 12,1 posto, a ne zna ili nije sigurno gotovo 5 posto ispitanih.

Dnevnik Nove TV

Zasad izborni prag od 5 posto prelaze sljedeće liste: HDZ s 28,5 posto podrške, SDP i partneri sa 17,8 posto, politička platforma Možemo! s gotovo 10 posto, Domovinski pokret sa 7,4 te Most s partnerima s 5,4 posto glasova.

Dnevnik Nove TV

Blizu izbornog praga su IDS i partneri s 3,8 posto, lista predvođena influencericom Ninom Skočak je na 1,9 posto, a Pravo i pravda, stranka trenutačnih europarlamentarca Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Sinčića ima potporu svega 1,8 posto birača.

Potporu ispod 1 posto ima Odlučnost i pravednost Karoline Vidović-Krišto, kao i Javno dobro, politička platforma koja okuplja volontere i ljubitelje životinja.

Među strankama s manje od pola posto podrške je lista predvođena još jednim hrvatskim europarlamentarcem Ladislavom Ilčićem, kojega podržava svega 0,2 posto ispitanih. Neodlučno je gotovo 15 posto ispitanika.

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Treba napomenuti i kako je istraživanje provedeno u prvim tjednima svibnja pa rejtinzi pokazuju snagu stranaka iz tog razdoblja.

Istraživanje o europskim izborima za Novu TV provela je agencija Ipsos u okviru svibanjskog Crobarometra, na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,6 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CROBAROMETAR: HDZ je i dalje vodeći – ima najveću podršku u posljednjih godinu dana

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV objavio je rezultate istraživanja Crobarometar za svibanj.

Istraživanje je provedeno u prvoj polovici svibnja, a to su razdoblje prvenstveno obilježili pregovori stranaka nakon izbora s ciljem formiranja parlamentarne većine i dogovora oko sastava buduće Vlade. Tijekom provedbe istraživanja potvrđen je dogovor HDZ-a i partnera s DP-om te je konstituiran 11. saziv Hrvatskog sabora, navodi Dnevnik Nove TV.

HDZ je i dalje vodeći te ima podršku 30,5 posto zainteresiranih birača, što im je istovremeno i najveća podrška u posljednjih godinu dana. SDP je i dalje drugi s podrškom od 20,2 posto, točno dva posto manje nego mjesec ranije, Možemo! podržava 11,1 posto ispitanih i u blagom je padu, a Most ovaj mjesec može računati na podršku 8,6 posto ispitanih. Što se tiče rejtinga Domovinskog pokreta, od ulaska u vladajuću koaliciju, mogu se uočiti zanimljive promjene – u odnosu na prethodni mjesec su u padu i to za gotovo tri postotna poena. Sada ih podržava 7,4 posto ispitanih, što pokazuje kako je dio glasača razočaran smjerom pregovora i dogovora.

S druge strane, raste broj neodlučnih, sada je na 10,6 posto, dok je za jedan posto (11,6) više onih koji su za neke druge opcije, ali od njih sve stranke imaju manje od dva posto potpore, piše Dnevnik.hr.

Najpozitivniji i najnegativniji političari

Zoran Milanović, kojem popularnost posljednjih mjeseci blago pada, pa i ovaj mjesec, od svih promatranih političara ima najbolji dojam. Za 47 posto ispitanih on je pozitivac. Slijedi ga Božo Petrov o kojem pozitivno mišljenje ima 41 posto ispitanih. Premijer Andrej Plenković na trećem je mjestu. 39 posto ispitanih o njemu ima pozitivan dojam. Sa samo jedan posto manje, na četvrtom mjestu je Tomislav Tomašević, a top 5 zatvara Dalija Orešković. Ovaj put spomenut ćemo i šesto mjesto jer tu se smjestio čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je još prošli mjesec bio na drugom mjestu. Bilježi velik pad. Tada je o njemu pozitivan dojam imao svaki drugi, a sad tek svaki treći ispitanik, objavio je Dnevnik Nove TV.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu