Nekategorizirano
Prof. dr. Miliša: "Koga je Sakoman skinuo s droge metadonom?!"

“Žalosno je i etički nedopustivo da dr. Sakoman naziva i proziva ‘frustrirane žene’ iz Udruge Nada, i to samo zato jer traže da se stavi pod nazor uzimanje metadona i uopće supstitutske terapije. Dakle, manipulira se činjenicom da civilni sektor traži ukidanje metadonske terapije! Oni koji favoriziraju metadonsku (nekontroliranu) terapiju su bliski famraceutskom lobiju koji imaju dobre razloge za to! Mora se znati da ‘iza’ te Udruge stoji drugih dvadeset udruga u Zadru i isto toliko diljem Hrvatske iz Splita, Zagreba, Osijeka. Dakle, netočna je njegova tvrdnja da je to skup žena iz Zadra. Iste su prikupile 15.000 potpisa o strožem nadziranju metadonske terapije i otvaranjem detox jedinice u Zadru. O ovome je upoznat dr. Sakoman, pa ipak insinuira da se radi tek o manjem skupu zadranki. One su vidjele izvor novca. Da strah nije uzrokovan jer se netko boji da se istope honorari onima kojima je metadon jedini i pravi lijek. Proziva majke čija djeca prolaze agoniju umiranja pod metadonskom terapijom. Koga je on skinuo s droge metadonom? Koliko je umrlih od metadona? Više ili manje od kokaina ili heroina? Neka demantira da se teže skinuti od metadona nego od heroina. Zna li da ‘iza’ udruge Nada stoje veliki broj liječnika, psihologa… pedagoga… A sada glavno pitanje: Zašto on protežira metadon i/ili farmaceutsku industriju.
Plod farmaceutske mafije ili manipulacije je urodio plodom kada je svijet zahvatila epidemija tabletomanije…. U svom godišnjem izvješću Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (INCB) upozorava na podatak da u Italiji, Francuskoj, Poljskoj i Latviji, između 10 i 18 posto studenata uzima sedative ili druga sredstva za smirenje bez recepta, te da je u Njemačkoj 1,4 do 1,9 milijuna ljudi ovisno je o lijekovima, (stoji u izvješću). Kada sam 5. ožujka 2010. napisao tekst o dirigiranom strahu koji sije farmaceutska mafija, malo je tko vjerovao da sam ‘pogodio u sridu’. Sada za to imam i materijalni dokaz! Naime, istraživanje British Medical Journala je utvrdilo da su trojica visoko pozicioniranih članova Svjetske zdravstvene organizacije dr. Fred Hayden, dr. Arnold Monto i dr. Karl Nicholson dobivali enormno viskoki mito od farmaceutskih kompanija koje su proizvodile ‘lijekove’ protiv virusa tzv. svinjske gripe. I Hrvatska je naručila čak 1,5 milijuna doza cjepiva i stotine tisuća kutija antivirusnih lijekova Tamiflu i Relenza. Samo za cjepivo trebalo je izdvojiti oko 70 milijuna kuna. U Hrvatsku je stiglo oko 340.000 doza (ostalo je navodno zamijenjeno za sezonsko cjepivo), a potrošeno je prema nekim podacima tek 20.000, dok drugi tvrde da nije cijepljeno niti 10.000 osoba.
I pojedine medijske kompanije stvaraju kampanje orkestrirane od farmacijske industrije igrajući na sigurni strah od bolesti. Tko će sada odgovarati i odgovoriti na moju dodatnu pretpostavku da više mladih ljudi konzumira metadon i subutex nego (je) zajedno heroinskih i kokainskih ovisnika!? Tko će ovo demantirati egzaktnim pokazateljima?! Zlouporaba lijekova koji se izdaju na liječnički recept, a među njima i metadona, zadnjih se godina tako snažno proširila da primjerice u Sjedinjenim Državama više ljudi konzumira metadon nego što se ukupno konzumira heroin i kokain. Nije li svojevremeno i Bernardica Juretić, (voditeljica terapijske zajednice ‘Susret’) tvrdila da je metadonska terapija dilanje na ‘račun države’?! Nemali broj ovisnika ali i liječnika govore kako se teže ‘skinuti’ s metadona nego s heroina! Centri za izvanbolničko liječenje kriju i/ili nemaju podatke onih pacijenata koji kombiniraju metadon s kokainom ili heroinom, dok ovisnici priznaju da preprodaju dobivene tablete metadona ili subutexa za kupnju heroina. Farmaceutskoj industriji i pojedinim liječnicima (kao na primjer onima u Jehovljevim svjedocima) ne odgovara tretman liječenja s benediktinskom maksimom ‘Ora et labora’ u terapijskim zajedicama konfesionalnog tipa i zbog toga jer se tako gubi business i/ili zato jer se tamo podržava ‘oficijelna’ Crkva. Ovo zaslužuje šire odgovore i pitanja doktoru koji tako nisko proziva zadarske žene.
Samo naivnima nije jasno zašto je farmaceutska industrija jedna je od rijetkih, koja je pošteđena recesijskih problema. Medijske kampanje farmacijske mafije igraju na sigurni strah ljudi od bolesti. Slovenska sociologinja M. Ule je ispravno konstatirala da umjesto radnog identiteta kao supstitucija suvremenog čovjeka dolazi ovisnički identitet. Podsjetimo se, prodaja Tamiflua, virusnog ‘lijeka’ protiv gripe je lani povećana za 435 posto zahvaljujući manipulacijima o pandemiji svinjske gripe. Sad se stvara nova panika s Q groznicom, bolesti koja se s janjadi prenosi na ljude. Koliko god proizvede, farmaceutska industrija gomila dobit i moć. Računa se da će ukupna vrijednost cjepiva protiv svinjske gripe donjela nevjerovatnih sedamstotina milijuna dolara zarade farmaceutskoj industriji. Tko je pitao građane je li se žele cijepiti od svinjske gripe? Sve to je (jedino) uvidjela poljska ministrica zdravstva Ewa Kopacz, koja je jedina prošle godine odbila kupnju cjepiva protiv svinjske gripe. Ovako je sve to svojkevremeno komentirao na svom blogu don Kačunko: ‘Medicina je toliko napredovala da je za svaki lijek pronađena bolest!’ Koliko medicinari (i koji) imaju koristi ili provizije u promoviranju farmaceutskih proizvoda!? Zanimljivo pitanje, zar ne? To je tema za istraživačko novinarstvo. Ili možda neke druge?! Vrijeme će pokazati. Koliko liječnici u borbi protiv ovisnosti ‘ubiru’ honorare od tog istog civilnog sektora koje sada proziva za nekompetenost i vrijeđa kao skup ‘frustriranih žena’?
Do čekanja odgovora! Tada izlazim(o) s puno značajnijim agrumentima koje će dr. Sakomana dovesti u Zadar pa će morati odgovarati na pitanja pred ‘frustriranim ženama’, drugim stričnjacima i reflekrorima medija. Do tada očekujem(o) ispriku tim napačenim majkama zadarskih ovisnika od dr. Sakomana!
Zaključujem: Kaos nije u društvu slučajan, već ‘orkestriran’ jer slučajnost je izmišljena riječ, kako bi se njome prikrila značajnost poveznica između ljudi i/ili događaja.”
Prof. dr. Zlatko Miliša
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti






Zara
1. studenoga 2010. at 16:35
Bože, evo neizrecivog sa svojim uvijek istim frazama i nepovezanim citatima i na ovom portalu. Strašno! Gadljivo! Ali za portal koji ovako nesuvislo i očito frustrirano piše o stanju na Sveučilištu ništa čudno.
Zašto neizrecivi jednostravno ne izrekne svoju poruku kratko i jasno:
ALKOHOLOM PROTIV DROGE!
bivši
1. studenoga 2010. at 17:05
ima ovdje nekih dobrih teza ali izgubljenih u bunilu i besmislicama ostalih. primjerice, ako se traži kontrola metadonske terapije, zašto ne bi isto važilo i za “ora et labora” metode liječenja? ako već postoje osnovane sumnje da sakomanove metode nemaju konkretne rezultate i traži se transparentnost, zašto onda ne tražiti isto i za komune koje su zatvorenije od “opus dei” organizacija? dalje, mislim da se radi o neshvaćanju svrhe i cilja metadonske terapije. to nije terapija koja liječi, već terapija koja smanjuje štetu stanja nastalim konzumiranjem i nabavkom heroina. daleko od toga da nema zloupotreba, ali treba (i tu se slažem sa milišom) jasno vidjeti podatke i pokazatelje da li taj program ispunjava ono što mu je i namjena. problem i metadonske i “ora et labora” terapija je što su manjkave drugim potrebnim stručnim kadrovima i sistemima koji će omogućiti bolji povratak u zajednicu bivšeg ovisnika. i jedna i druga na tome padaju ko kruške. da zaključim: sakomanovi programi su jako ograničeni, ali i ovi milišini (kada izuzmemo nepotrebne bulaznije o tamiflu i ostalim stvarima kojima ovdje nije mjesto) nisu rješenje za ovisnike. treba nešto treće, ali postavlja se pitanje što i sa kojim i kakvim ljudima?
Borg
22. ožujka 2012. at 17:13
svaka ti je zlatna, ne znam zasto ljudi komentarisu nesto sa cime nisu upoznati, primjer navodim metadonsku terapiju, tj. njenu svrhu
Komentarka
1. studenoga 2010. at 19:18
Dosadaaaaaaa
Zijevaca
1. studenoga 2010. at 20:21
Zijeeeev
anita
2. studenoga 2010. at 13:49
Slažem se sa vama da nije nikome pomogla metadonska terapija a i neće. Od nje nema pomoći i to je samo besplatno drogiranje ovisnicima a i laka zarada jer je poznato da ih ovisnici prodavaju na crnom tržištu!
ana
2. studenoga 2010. at 14:00
Svaka čast profesore!
Samo tako nastavite pa se možda nešto i promijeni te se pomogne ovisnicima na pravi naćin. Metadonom i subuxonom im se samo omogučava besplatno drogiranje te se odgađa njihovo izlječenje.
Možda bi se ranije izlječila da mi se nije davalo metadona koliko god sam htjela!
bivša ovisnica
Franka
2. studenoga 2010. at 21:14
Nema savršene terapije nema savršenog rješenja. Postoji samo volja pojedinca i dobra volja društva. Metadoni su ko i svaki drugi lijek..što više kroničnih bolesnika bolja prodaja. Profesoru naklon jer uvijek govori što misli i zna .
ana
6. studenoga 2010. at 8:49
Samo što se drugi ljekovi ne mogu prodavat na crnom tržištu a metadoni su jako traženi i cijenjeni stoga je nužno potrebno da se davaju kontrolirano i uz poseban nadzor!
Beppo
22. ožujka 2012. at 23:48
Kako uvesti reda u sav narkomanski svit i pomoc onima koji su ovisni …to je siroka tema ali trud uvik ima dobar izgled pa makar i dugo trajalo …ljudima se mora pomoci Kako sprijecit i kastrirat dilanje i drogu na trzistu…ljudi, vrlo jednostavno…uvesti smrtnu kaznu svima ali bas svima koji su ulovljeni na licu mista…i zlatnoj mladezi isto…