Connect with us

Hrvatska

Po završetku pregovora, referendum o pristupanju Uniji

Objavljeno

-


Održan je sastanak čelnika parlamentarnih stranaka – članica vladajuće koalicije te HDSSB-a s premijerkom Jadrankom Kosor o završetku pristupnih pregovora s Europskom unijom. Oporbeni SDP, HNS, IDS i Laburisti nisu se pojavili, javlja HRT.
Zastupnica HNS-a Vesna Pusić prije sastanka je objasnila da će na njemu sudjelovati kao predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om. Dodala je da se predsjednik HNS-a Radimir Čačić nije odazvao premijerkinu pozivu jer stranka smatra da je takav opći sastanak, kojemu je cilj potvrđivanje saveza za Europu, suvišan jer taj savez postoji i posao koji radi je pri kraju.
Hrvatska će u Europskom parlamentu imati 12 zastupnika, u Komisiji jednog povjerenika, a nakon punopravnog članstva – hrvatski će predstavnici biti imenovani i u ostala europska tijela. Istaknuto je to nakon sastanka na kojem je razmatrano poglavlje Institucije.
Dogovoreno je, što je poslije potvrdila i Vlada na sjednici, da se referendum o pristupanju Hrvatske Unije održi nakon potpisivanja pristupnog ugovora, a ne kao što je do sada bilo predviđeno – prije njegova potpisivanja. To će se izmijeniti u Deklaraciji o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU-u. Vlada je izmjene poslala u Sabor.
Građanke i građani Hrvatske odlučit će o pristupanju EU-u na referendumu koji će se održati u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u. Nakon referenduma, ovisno o rezultatima, Hrvatski sabor pristupit će ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u, prijedlog je izmjene Deklaracije.
Premijerka Kosor ocijenila je da je riječ o maloj, ali važnoj izmjeni.
– Usuglasili smo se oko ove izmjene, smatramo da je to dobro, jer građanima možemo reći da smo mi koji smo operativno radili završili taj posao i sada je na građanima odluka hoćemo li mi biti 28. članica EU-a, istaknula je.
Naglasila je kako je u predstojećem razdoblju važno građanima dati sve potrebne informacije o tome što donosi članstvo Hrvatske u Uniji.
– Hrvatski je sabor Deklaraciju o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU-u donio 19. siječnja 2005. Tom je Deklaracijom iskazano suglasje svih parlamentarnih stranaka za nastavak rada na velikom poslu, za pokretanja i završetak pregovora radi ostvarenja strateškog cilja Hrvatske – punopravnog članstva u EU-u, podsjetila je premijerka.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu