Connect with us

Hrvatska

U Srbiji manje siromašnih nego u EU?

Objavljeno

-

Siromaštvo (Foto: Ivan Katalinić)
Europska unija priznaje da ima 17 posto siromašnih građana. Srbija, službeno, siromašnima vidi samo 8,8 posto populacije – oko 650.000 stanovnika.
Ipak, naglašava internetski portal b92, onaj koga u Srbiji proglase siromašnim – u njegov socijalni status ne treba sumnjati. Broj građana koji žive u krajnjoj nemaštini za pola godine dramatično je porastao – za čak 100.000. Oni su apsolutno siromašni i na raspolaganju imaju najviše oko 800 kuna mjesečno.
Kada bi granica koja razdvaja one koji nemaju dovoljno za preživaljavnje bila realnija, napominju susjedni mediji, i broj ljudi kojima je pomoć neophodna bio bi neusporedivo veći.
Europska unija priznaje daleko veći postotak siromašnih no balkanske zemlje. Pod tom kategorijom, naime, smatraju ljude koji žive lošije od državnog prosjeka, pa je za njih siromašan onaj tko na raspolaganju ima najčešće manje od 60 posto prosjeka primanja u državi. Europa tretira relativno siromaštvo, jer se trudi većini građana omogućiti približno sličan način života, a ne minimum za preživljavanje. Drugi razlog je što postoji rizik da minimalni životni standard, neophodan za opstanak, neće omogućiti ljudima sudjelovanje u normalnim društvenim i kulturnim aktivnostima. To je u suprotnosti sa principima jednakosti i socijalne solidarnosti.
Stopa siromaštva u europskim zemljama, sve u svemu, daleko je od prihvatljive i kreće se od 12 posto (Slovenija, Danska, Mađarska i Švedska) do 26 posto u Letoniji. Rumunjska ima 23 posto siromašnih, a Bugarska 21 posto. Grčka, Španjolska i Litva po 20 odsto, a Nizozemska i Slovačka po 11 posto.
Ali, slika je potpuno drukčija kada se u obzir uzme apsolutna linija siromaštva. U Europskoj uniji postoje dvije granice – prva je minimum pet eura po osobi dnevno, a druga je deset eura dnevno.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže jače pogoršanje, danima će kišiti, snijeg već pada na Zavižanu

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, mjestimice ima i magle. Kiša pada u dijelu unutrašnjosti kao i na dijelu obale, stoga se u mnogim mjestima vozi po mokrim kolnicima. Na Zavižanu pada slab snijeg.

U nastavku utorka oborina će se intenzivirati, osobito tijekom večeri, padat će u većini krajeva Hrvatske. Puhat će jako jugo, čak i olujno na moru, u gorju će biti pojačanog jugoistočnjaka. Na kišovite i vjetrovite prilike upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Srijeda također donosi čestu oborinu, kišu i pljuskove, mjestimice i grmljavinu. Oborina će lokalno biti obilnija duž Jadrana i uz Jadran. Bit će i vjetrovito, puhat će olujno jugo, vjetar će biti pojačan i u Gorskoj i istočnoj Hrvatskoj.

Nestabilno će biti i tijekom četvrtka, osobito ujutro će još oborina biti česta, mjestimice i obilna duž Jadrana i uz Jadran. U gorju treba računati na snijeg. 

petak će stići novi val obilnije oborine. 

Nestabilno će biti i za vikend, mjestimice s kišom i pljuskovima, u gorju i snijegom. 

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska vapi za ovim zanimanjima, popis je podugačak

Objavljeno

-

By

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Hrvatskoj kronično nedostaje građevinara i konobara, dok je primjerice – poslovnih ekonomista ili frizera previše.

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Kojih zanimanja najviše nedostaje?

Mesari su među zanimanjima koja bi se, prema preporukama HZZ-a – trebala više upisivati. U četiri najveća grada, prema analizama, nedostaju strukovnjaci – zidari, krovopokrivači, stolari, bravari, pekari-slastičari. Treba nam i više liječnika, medicinskih sestara i tehničara, logopeda, inženjera strojarstva, stručnjaka STEM područja.

“Deficitarna zanimanja se već godinama ne mijenjaju mnogo, ono što se mijenja je njihov broj, a to je da raste. Ta neusklađenost tržišta rada između potreba tržišta rada i poslodavaca i onog što nudi obrazovni sektor, vidimo da ta razlika postaje sve veća”, objasnila je za Dnevnik Nove TV zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle.

Sve više nedostaje kuhara i konobara, traže se i na obali i u unutrašnjosti. U zadarskoj turističkoj školi kvote se, kažu, brzo popune.

“Dva razreda kuhara, svake godine, jedan razred konobara i jedan razred slastičara. Imamo dobru suradnju s poslodavcima, svim restoranima, hotelima gdje naša djeca idu na praktičnu nastavu, ali kažem vam – život nosi svoje, možda rade godinu, dvije, tri pa se prekvalificiraju pa se opet vrate”, rekla je Diana Radić Škara, ravnateljica Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar.

A kojih je zanimanja previše?

Prema preporukama, na tržištu je trenutačno previše poslovnih ekonomista, marketinških stručnjaka, sociologa, dizajnera.

“To su zaista samo preporuke, koliko će biti uvažene, ovisi o kapacitetima, infrastrukturi, mogućnosti organizacije samih obrazovnih ustanova, uzimaju u obzir tamo gdje mogu naše preporuke”, poručila je Mehle.

Ima i onih koji su u dijelu zemlje višak, u drugom manjak, poput frizera i kozmetičara.

Na jedno upisno mjesto frizera u Obrtničkoj školi za osobne usluge prijavilo se šest učenika.

“Mi imamo pozive poslodavaca koji traže radnu snagu tijekom cijele godine, sad već polako pripremaju teren za ovu završnu godinu – zovu imamo li nekog, zovu ih na sezone tako da nema straha da neće naći posao oni koji to žele”, rekla je Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge.

Posao koji žele i koji se traži danas doslovno zlata vrijedi.

Nastavi čitati

Hrvatska

MERCEDES, AUDI, BMW… / Prodaju se vozila u državnom vlasništvu – provjerite što se prodaje i po kojoj cijeni

Objavljeno

-

By

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javni poziv za kupnju 51 vozila u vlasništvu Republike Hrvatske. Detaljan popis vozila, početne cijene, troškovi procjene i iznosi jamčevine dostupni su u tekstu javnog poziva objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva. Ponude se zaprimaju do 6. ožujka 2025. godine do 10:00 sati.

Najjeftinije vozilo koje se nudi jest Honda Civic 1.4 LS s početnom cijeno od 151,71 EUR, dok je najskuplje vozilo Mercedes S 500 Coupe s početnom cijenom od 47.000,00 EUR.

Na natječaju su dostupna i vozila drugih marki s početnim cijenama u rasponu od 155,35 EUR (Opel Astra 1.4 Club) do 22.500,00 EUR (Mercedes SL 280), uključujući vozila registrirana u Republici Hrvatskoj, na području EU-a i izvan EU-a.

Ponuda vozila uključuje dva motocikla – Kawasaki Ninja ZX-7R 750 (1.507,06 EUR) i Triumph Tiger 800 XCA (8.500,00 EUR) te nekoliko kombi vozila – Fiat Ducato 2.3 JTD Panorama (1.671,98 EUR), Ford Transit FT350L 2.2 TDCi (247,65 EUR), Peugeot Boxer 335 L3H2 2.2 HDi (2.050,29 EUR), Mercedes Vito ( 215,15 EUR – 239,20 EUR). Popis svih vozila dostupan je OVDJE.

Podnošenje ponuda i pregled vozila

Ponude se podnose u urudžbeni zapisnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i  državne imovine na adresi Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb ili putem pošte na istu adresu do 6. ožujka 2026. godine do 10:00 sati. Ponuda i prilozi uz ponudu dostavljaju se za svaku pokretninu pojedinačno u zatvorenoj omotnici.

Na prednjoj strani i poleđini omotnice obvezno je navesti redni broj pokretnine iz oglasa uz upozorenje „Ponuda za kupnju pokretnina – ne otvarati“.

Ponuda i cjelokupna dokumentacija moraju biti numerirane (npr. 1/3, 2/3, 3/3) i uvezane u cjelinu, na način da su prošivene i spojene vrpcom te jamstvenikom, tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova i dijelova ponude. Ponude koje nisu numerirane i uvezane na ispravan način neće se razmatrati.

Vozila se mogu pogledati 16. veljače 2026. godine na dvije lokacije u Zagrebu, u dva vremenska termina. Detalji su dostupni u tekstu javnog poziva.

Javno otvaranje ponuda održat će se u prostoru garaže Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Novska ulica bb6. ožujka 2026. godine u 11:30 sati. Na javnom otvaranju ponuda mogu biti nazočni ponuditelji, od njih ovlaštene osobe i javnost.

Vozila se prodaju u zatečenom stanju „VIĐENO – KUPLJENO“.

Sve dodatne informacije vezane uz javni natječaj dostupne su putem e-pošte prodaja.pokretnina@mpgi.hr ili telefona 099/160-9936,  099/160-9923.

Kompletan natječaj, obrazac ponude te opisi vozila s cijenama i pripadajućim fotografijama nalaze se OVDJE.

Nastavi čitati

U trendu