Nekategorizirano
HDZ-ov lonac i SDP-ov poklopac

Hrvatska je stvarno specijalna destinacija. Turistički slogani su – Kad sletite ili uzletite, sve zaboravite! Dođite u Hrvatsku, duhovno se pročistite! Dođite sve, ama baš sve zaboraviti!
Dojučerašnji poklonici lika i djela Ive Sanadera sad su ga se, kraće nego preko noći, odrekli. Izgleda da je jedini koji je u Vladi poznavao, da ne kažemo slušao, ex-premijera bio samo glavom, bradom i crvenim obrazom – Damir Polančec. Svi ostali, uključujući ex-potpredsjednicu Vlade, sad premijerku (isključivo zahvaljujući Sanaderu) vidjeli su Ivu Sanadera samo na televiziji. Sjednice Vlade imali su uglavnom on-line tako da je sasvim suludo da netko povezuje Ivu Sanadera s Jadrankom Kosor, Čobankovićem, Vukelićem ili ostalim zaboravljivim članovima Vlade.
Svi se čudom čude otkud sad Ivi Sanaderu kuća u Kozarčevoj. Odjednom je to ključno pitanje. No, čini mi se da bi se moglo postaviti, onako usput, pitanje – gdje su nestali kupoprodajni ugovori Slobodne Dalmacije? Tko je kome i koliko (ako uopće) što platio!?! Tko se zaigrao sa svim hrvatskim bankama tako da više nisu hrvatske? Osim, naravno, Poštanske banke koja je zadnjih godina HDZ-u služila kao kasica-prasica.
Tko će se raspitati kako je PLIVA (Proizvodnja Lijekova i Vakcina) nakon vrlo uspješnog menadžmenta na čelu sa menadžerom godine u Veroni nestala u bespućima povijesne zbiljnosti da bi se reinkarnirala kao TEVA? Možda ne bi zgorega bilo vidjeti i što je s Braniteljskim fondom od kojeg je prodano 7 posto dionica INA-e? Navodno, bio je to uvjet da MOL intervenira kod OTP banke kako bi se otvorila kreditna linija za preuzimanje dijela dionica Podravke. Možda je to sve na vrbi svirala, no u jednoj pravnoj, uređenoj državi, to bi moglo pregledati Državno odvjetništvo ili možda USKOK – da nisu trenutno zauzeti odmjeravanjem političkih snaga. Zato, da bi se uspješno pozicionirali sutra kad “ljubav, sposobnost i zaborav” dovedu novu garnituru još sposobnijih za totalno uništenje države.
Ne bi ništa manje intrigantno bilo pogledati predpovijest OTP banke u Hrvatskoj. Naime, njoj je prethodilo nastajanje Nove Banke – u režiji Charlemange fonda, ex-Regent fonda, kroz koju su isparile Dalmatinska banka, Istarska banka, Sisačka banka i Dubrovačka banka. Ni godina nije za zanemariti. Počelo je još za vrijeme premijera Šarinića, a finiširanje je odrađeno 2002. godine. Tko li je ono tada savjetovao Račana?
Sve je to dio iste priče (sjeća li se tko Marka Škreba?) – famozne “privatizacije” banaka (i ne samo banaka). Inače, tek sjećanja radi – Privredna, Splitska, Riječka, Slavonska i Dubrovačka banka, tj. njihovo saniranje, stajalo je hrvatske porezne obveznike cca. 20 (dvadeset!) milijardi kuna. Prodane su za cca. 5 (pet!) milijardi kuna.
I sad, kad su računi počeli stizati na naplatu, tko je glavni zataškavač svega i svačega onih koji su na vlasti?
Tko je izbacio dva uboga brata iz stana koji sad čuvaju jake snage MUP-a? Možda se boje da sadašnju vlasnicu stana ne povežu s pripadnicom SK Pokreta za Jugoslaviju iz Velike Gorice? Ma, ne! Nije to zasigurno ista osoba! Ona iz Velike Gorice nije mogla izgovoriti “Hrvatski” radio! Toliki zaokreti su u Hrvatskoj nemogući!?
Tko je kupio dva stanarska prava? Jedan u Osijeku (kupio, pa prodao), a jedan u Zagrebu? Iako se mogao kupiti samo jedan stan?! Odlikaši su mogli dva! Pošteno! Za 21.000 maraka – stan od 161 m2. Kasnije ga je neuspješno pokušao prodati za 2.630 eura po kvadratu.
I, uvijek se vraćamo na isto filozofsko pitanje: što je bio prije – jaje ili kokoš? A u Hrvatskoj, specifično, kao što nam je i povijest specifična, što je bilo prije – Kolega ili Sova?
Naš Ministar poljoprivrede ne zna tko nam je popapao robne rezerve? Premijerka ne zna koliko su koštali kamiončeki niti koliko košta kilometar autoceste u Hrvatskoj, a koliko, za usporedbu, kroz Alpe u Njemačkoj, Italiji ili Švicarskoj?
Sjeća li se tko od sadašnjih, smijenjenih ili napredovalih potpredsjednika Vlade Ive Sanadera tko je dilao dionicama u Veroni?
Tko je pomago Ježiću oko prodaje dijelova DIOK-ija po povoljnim cijenama? A JANAF? HEP?
Tko je poklonio, pardon, prodao Slobodnu Dalmaciju Ninoslavu Paviću? Kako je Ivo Sanader od dva odijela prilikom povratka iz Austrije stigao do kuće u Kozarčevoj i ostatka skromne imovine?
I sad, kad SDP ima povijesnu šansu skloniti HDZ sa scene, stvari se otežu zbog nedostatka vizije samog vodstva SDP-a i nesnalaženja samodovoljnog predsjednika SDP-a. Teško je zamjeriti baš svima što šute, ali zašto šute Josip Leko, Antun Vujić i Gvozden Flego? Oni nemaju opravdanja da nisu znali koga biraju i koga podržavaju! Imaju i previše utakmica u nogama da bi se mogli pravdati neznanjem. Ili se vode onom starom – jest da smrdi, al’ je barem toplo!
A zima samo što nije! Kažu, bit će najhladnija u posljednjih tisuću godina!
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti





