Znanstvenici su prvi put otkrili šećer u međuzvjezdanom prostoru, i to u golemom oblaku plina i prašine u blizini središta Mliječne staze.

Riječ je o eritrulozi, prirodnom šećeru koji se u malim količinama nalazi u crvenim malinama, a koristi se i u proizvodnji losiona za samotamnjenje. Novo otkriće upućuje na to da se molekule važne za razvoj života mogu stvarati u svemiru, a ne samo na planetima, prenosi britanski Guardian.

Prema istraživačima, eritruloza nastaje kemijskim reakcijama na sitnim česticama međuzvjezdane prašine. Takve čestice kasnije mogu završiti na planetima, bilo izravno ili putem kometa i asteroida.

Život na drugim planetima?

Iako otkriće ne predstavlja dokaz postojanja izvanzemaljskog života, podupire hipotezu da su neki od ključnih sastojaka potrebnih za njegov nastanak na Zemlju stigli upravo iz svemira.

“To je prvi šećer otkriven u međuzvjezdanom prostoru, a to nam govori da su takvi spojevi vjerojatno mnogo rašireniji nego što smo dosad pretpostavljali”, rekla je dr. Izaskun Jiménez-Serra iz španjolskog Centra za astrobiologiju.

Dodala je da to otvara mogućnost da se život na drugim planetima mogao razvijati na sličan način kao na Zemlji.

Znanstvenici već dugo pokušavaju objasniti kako su jednostavni šećeri postali toliko rasprostranjeni na našem planetu. Pokusi u laboratoriju pokazali su da ih nije bilo lako stvoriti u uvjetima kakvi su vladali na mladoj Zemlji. Iako su šećeri ranije pronađeni u drevnim meteoritima i uzorcima s asteroida Bennu, ovo je prvi put da su izravno otkriveni u međuzvjezdanom prostoru.

Kako bi ih pronašli, Jiménez-Serra i njezin tim koristili su dva radioteleskopa u Španjolskoj za promatranje oblaka G+0.693-0.027 u blizini središta Mliječne staze. Isprva su bezuspješno tragali za jednostavnijim šećerima koji sadrže tri atoma ugljika, no potom su registrirali karakterističan signal eritruloze, šećera s četiri atoma ugljika.

“Na moje veliko iznenađenje, uočila sam signale”, rekla je znanstvenica.

Predstavljaju izvor energije

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Astronomy. Autori navode da eritruloza može nastati spajanjem dviju organskih molekula, glikolaldehida i etilen-glikola, na mikroskopskim zrncima međuzvjezdane prašine. Oba spoja već su poznata kao česti sastojci pojedinih područja svemira, a reakcije se mogu odvijati i pri temperaturama od približno -250 Celzijevih stupnjeva.

Osim što predstavljaju izvor energije, jednostavni šećeri mogu sudjelovati u stvaranju ribonukleotida, molekula od kojih je izgrađena RNK. Znanstvenici smatraju da je upravo RNK bila prvi nositelj genetske informacije prije nego što je tu ulogu preuzela stabilnija DNK.

Prema procjenama istraživača, tijekom razdoblja poznatog kao “Kasno teško bombardiranje”, kada su Zemlju često pogađali asteroidi i kometi, na planet su mogli pasti milijuni tona eritruloze.

“Takva kiša organske tvari bila je, po mom mišljenju, ključan korak. Taj je materijal mogao pridonijeti nastanku prebiotičkih juha u kojima su se sintetizirale prve biomolekule”, rekla je Jiménez-Serra.

Važnost otkrića istaknuo je i profesor Yoshihiro Furukawa sa Sveučilišta Tohoku u Japanu, koji je ranije sudjelovao u otkrivanju šećera na asteroidu Bennu.

“Na ovakav smo rezultat dugo čekali. Šećeri koji nastaju u međuzvjezdanom prostoru mogu do Zemlje i drugih planeta stići kometskom prašinom. Takva je opskrba mogla olakšati nastanak života, pod uvjetom da su na planetima postojali odgovarajući uvjeti za razvoj složenijih molekula, iako taj proces još uvijek nije u potpunosti razjašnjen”, rekao je Furukawa.

Eritruloza se prirodno pojavljuje u tragovima u crvenim malinama, a u kozmetičkoj industriji koristi se u proizvodima za samotamnjenje. Na koži reagira s aminokiselinama u mrtvim stanicama i stvara smeđe pigmente, melanoidine, u procesu poznatom kao Maillardova reakcija, istoj kemijskoj reakciji koja pečenom odresku daje karakterističnu tamnu koricu.

Volkswagen Golf i dizelski motori čine nerazdvojnu cjelinu još od prve generacije ovog modela, no jedno veliko europsko tržište upravo je poslalo legendarni Golf u povijest. Zbog iznimno slabe potražnje kupaca, Volkswagen je donio radikalnu odluku i u Velikoj Britaniji u potpunosti izbacio dizelske inačice Golfa iz prodajnog programa.

Kako je za automobilski magazin auto motor und sport službeno potvrdio glasnogovornik Volkswagena, konfiguriranje novih Golfova s dizelskim motorom za britanske kupce više nije moguće. Svi tamošnji ljubitelji dizela koji pod svaku cijenu žele kupiti ovaj model morat će se zadovoljiti isključivo gotovim vozilima koja se trenutačno nalaze na skladištima i lagerima ovlaštenih trgovaca, piše Ivana Kaldinov za Fenix magazin.

Povijest duga točno pola stoljeća

Ova odluka označava bolan prekid tradicije koja je započela još davne 1976. godine u prvoj generaciji Golfa, pod čijim je poklopcem kucao atmosferski 1,5-litreni dizelaš s tek 50 KS (kasnije pojačan na 1,6 litara i 54 KS). Dolaskom turbopunjača rođen je legendarni GTD sa 70 KS, a kroz iduće generacije i desetljeća smjenjivale su se legendarne generacije SDI i legandarnih TDI motora koji su stekli status ikone diljem Europe, a posebice na našim prostorima.

U aktualnoj osmoj generaciji (Golf 8), kupci su mogli birati dobro poznati 2.0 TDI motor u izvedbama sa 116 ili 150 KS. Međutim, na otoku je ta priča sada trajno završena.

Britanci masovno okrenuli leđa dizelašima

Odluka o uklanjanju dizelskih opcija iz ponude izravna je posljedica drastičnog pada interesa kupaca. Brojke Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) zorno prikazuju razmjere ovog tržišnog sloma: u Velikoj Britaniji su u prvih pet mjeseci 2026. godine prodana tek 16.943 automobila s dizelskim motorom – i to računajući sve automobilske marke zajedno! Kada se ta brojka usporedi s ukupnim britanskim tržištem koje je u istom razdoblju iznosilo čak 925.000 vozila, jasno je da su dizelaši spali na statističku pogrešku.

Volkswagen se stoga na britanskom tržištu odlučio u potpunosti fokusirati na benzinske (TSI) i sve popularnije hibridne (eHybrid) pogonske sklopove.

Prijeti li isti scenarij i ostatku Europe?

Ipak, ljubitelji tradicionalnih motora na ostatku europskog kontinenta za sada mogu odahnuti. Iz sjedišta Volkswagena u Wolfsburgu naglašavaju kako ostala europska tržišta trenutačno ne moraju brinuti o dostupnosti dizelskih inačica. Golf s TDI pogonom i dalje se normalno proizvodi na tvorničkim trakama te će se redovito isporučivati na svim tržištima gdje za njim postoji ekonomski opravdana potražnja.

Ne morate znati čemu služi svaki gumb na daljinskom upravljaču, ali neke postavke mogu znatno olakšati podnošenje vlage i pomoći u smanjenju računa za električnu energiju.

Što možete učiniti?

Energetski savjetnik Alan Langworthy kaže da svoje domove možemo odmah učiniti ugodnijima i jeftinijima za hlađenje ako se prvo usredotočimo na uklanjanje vlage iz zraka, prenosi ABC.net.au.

„Prvo i najvažnije, povisite temperaturu na klima-uređaju. Najprije se pokušajte riješiti vlage, a tek onda regulirati temperaturu”, kaže.

Njegov „magični broj” u domu je 27 Celzijevih stupnjeva.

„Da, to je toplo, 27 °C, ali nije sparno. A to čini veliku razliku”, ističe.

„Rad klima-uređaja na 27 °C mnogo je jeftiniji nego na 21 °C.”

Langworthy smatra da je zamjena starih prozorskih klima-uređaja modernim inverterskim modelima bila logičan potez.

„Neki ljudi drže klimu na 19 ili 20 °C, 24 sata na dan. To mi je teško razumjeti.”

Kada izlazite iz kuće

Ako se dvoumite treba li ugasiti klima-uređaj kada nakratko odlazite po namirnice ili po dijete u školu, možda se ne trebate previše brinuti.

Dr. Xiaolin Wang, viša predavačica strojarstva na Australskom nacionalnom sveučilištu, kaže da trošak ponovnog pokretanja uređaja može biti veći od troška njegova kontinuiranog rada.

„Ako ga ugasite, prostorija se zagrije, a klima-uređaj mora ponovno intenzivno raditi kako bi je rashladio, što vas može stajati više novca”, kaže Wang.

„Stalno uključivanje i isključivanje nije dobro ni za kompresor klima-uređaja. Kad jednom radi, ja bih ga ostavila da radi.”

Sve ovisi o učinkovitosti uređaja i izolaciji doma, ali u njezinu slučaju već jedan do dva sata odsutnosti opravdavaju ostavljanje klime uključenom.

Pratite vremensku prognozu

Iako je primamljivo zatvoriti se u kuću tijekom vrućeg dana, Wang savjetuje da ipak pratite vremensku prognozu.

„Kada vidite da temperatura pada, ugasite klima-uređaj jedan do dva sata prije nego što vanjska temperatura padne na 25 °C”, kaže.

„Ta dva sata možete iskoristiti zahvaljujući već rashlađenom prostoru, a zatim ćete prirodno dosegnuti ugodnu temperaturu.”

Radi li način odvlaživanja?

Stanovnici Darwina tijekom monsunske sezone često koriste opciju „dry mode” na svojim klima-uređajima.

Wang kaže da ta funkcija do određene mjere djeluje, ali njezina učinkovitost nije uvijek lako procijeniti jer kod standardnih kućnih klima-uređaja nije moguće precizno podesiti razinu odvlaživanja.

„Ne znamo na koju temperaturu klima hladi zrak pa ne možemo točno procijeniti koliko učinkovito uklanja vlagu iz njega.

Ako vlagu smanjite s 80 na 60 posto, nije potrebno značajno sniziti temperaturu.

Ali ako želite smanjiti vlagu sa 60 na 40 posto, zrak treba mnogo više rashladiti. Klima-uređaj nije toliko sofisticiran da samostalno optimizira taj proces.”

Pokrenite zrak u prostoriji

Prema Wang, bolje razumijevanje kretanja zraka može vam uštedjeti više novca nego proučavanje priručnika za korištenje klima-uređaja.

„Umjesto da dodatno spuštate temperaturu na klima-uređaju, uključite ventilator”, savjetuje.

„Otvor kroz koji izlazi hladan zrak nalazi se samo na jednom mjestu pri stropu.

Ako sjedite neposredno ispod njega, osjećat ćete se mnogo hladnije nego u drugim dijelovima prostorije.”

Wang preporučuje temperaturu između 24 i 28 °C tijekom ljeta te između 18 i 22 °C tijekom zime.

„U tom temperaturnom rasponu osjećat ćete se ugodno, a istodobno ćete znatno uštedjeti energiju”, kaže.

„Svi reagiramo na temperaturu okoline.

A kada je vlaga visoka, osjećamo se toplije nego što temperatura zapravo jest.”