Connect with us

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

2 mjeseca prije

-

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Najteži dani tek stižu: DHMZ upalio upozorenja za cijelu Hrvatsku

Objavljeno

2 sata prije

-

4. kolovoza 2026.

By

Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i utorak svanuo vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 28 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području te unutrašnjosti Istre i Dalmacije mala mogućnost za pokoji pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 29°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.

I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se i dalje kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. Vrućina će vrhunac imati ova tri dana, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje gdje je oko petka moguć i pokoji kraći pljusak. Za vikend bi onda temperatura na kopnu bila bliže 30°C, a na Jadranu će i dalje biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Zasad nema nikakve trajnije promjene vremena ni obilnije kiše na širem području pa se nastavlja suša.

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Meteoalarm je narančaste i crvene boje za cijelu Hrvatsku. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.

Nastavi čitati

Hrvatska

Šef DHMZ-a: “Morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”

Objavljeno

3 sata prije

-

4. kolovoza 2026.

By

Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku neće tako brzo završiti. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler izjavio je u Dnevniku Nove TV da će se temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržati barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg.

Prema njegovim riječima, u petak se očekuje tek blago osvježenje, uz mogućnost lokalnih pljuskova i nestabilnosti, no temperature će i dalje ostati iznad prosjeka za ovo doba godine. Zbog toga DHMZ nastavlja izdavati upozorenja, a u dijelu zemlje razina upozorenja mogla bi se krajem tjedna spustiti s crvene na narančastu.

Problem nisu samo dani, nego i tropske noći

Güttler je za Dnevnik Nove TV upozorio da dodatni problem predstavljaju vrlo tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, a ponegdje ni znatno niže. Kao primjer naveo je Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva.

Takvi uvjeti posebno otežavaju oporavak organizma, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima preporučuje dovoljno tekućine i rashlađivanje prostora, čak i tijekom noći.

Niski vodostaji, ali bez ugroze opskrbe strujom

Govoreći o rekordno niskim vodostajima rijeka, ravnatelj DHMZ-a rekao je da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom te da su akumulacije vode na planiranim razinama.

Ipak, upozorio je da se u pojedinim susjednim državama već bilježe poteškoće u radu elektrana, osobito nuklearnih, zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje.

Jedna kiša neće riješiti problem suše

Prema riječima Güttlera, razine podzemnih voda također su u padu, a jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak.

Bit će potrebno dulje razdoblje s više oborina kako bi se obnovile rijeke, jezera i podzemne zalihe vode.

Dodao je kako su sadašnje temperature čak pet do deset stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine te upozorio da Hrvatska, kao i ostatak svijeta, bilježi dugoročan trend zagrijavanja.

“Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka”, rekao je.

Potrebna prilagodba klimatskim promjenama

Güttler smatra da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina – smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim klimatskim uvjetima.

To uključuje ulaganja u zaštitu od suša, poplava i požara, ali i drukčije planiranje gradova, koji su posebno izloženi ekstremnim vrućinama.

“Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”, rekao je.

Zasad nema najava za veliko nevrijeme

Iako se krajem tjedna očekuje manja promjena vremena uz lokalne pljuskove, Güttler kaže da trenutačno nema naznaka za ozbiljnije oluje ili nevrijeme.

Naglasio je da građani trebaju pratiti službena upozorenja DHMZ-a jer se prognoze mogu mijenjati iz dana u dan, ali zasad nema razloga za dramatiziranje situacije.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu

Objavljeno

1 dan prije

-

3. kolovoza 2026.

By

Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.

I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. 

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu