Kako suša otkriva dijelove riječnog korita u srednjoj Europi, ponovno se pojavljuju oznake koje su prošle generacije urezivale kako bi zabilježile niske vodostaje

Stoljećima su zajednice uz rijeke u srednjoj Europi na izložene stijene bilježile iznimno niske vodostaje, stvarajući trajan zapis o uvjetima koji su mogli ugroziti plovidbu, poljoprivredu i egzistenciju stanovništva.

Poznati kao „kamenje gladi“, ti su objekti među najneobičnijim sačuvanim fizičkim zapisima o velikim sušama u regiji. Na kamenju se nalaze godine koje sežu od 15. do 20. stoljeća, a na nekima su oznake urezivane više puta, s desetljećima koja su prolazila između pojedinih razdoblja izrazito suhog vremena, piše Smithsonian.

Kamen gladi uz rijeku Elbu u četvrti Oberposta u Pirni, u Njemačkoj, oko 25 kilometara jugoistočno od Dresdena, ponovno se pojavio ovog mjeseca. Na njemu se nalazi više natpisa koji označavaju godine niskog vodostaja, a najstariji datira iz 1707. godine. Riječ je o „jednom od najpoznatijih i najvećih primjeraka te vrste“ u zemlji, izvještavaju Jesús Maturana i Nela Heidner za Euronews.

Drugi kamenovi gladi koji su se nedavno pojavili ugledani su u Leverkusenu, manjem gradu južno od Kölna, u blizini ušća pritoka Rajne, te u Dolní Žlebu, selu nedaleko od granice Češke i Njemačke.

Kamenje gladi razlikuje se po veličini, starosti, lokaciji i natpisima, ali određeni se motivi ponavljaju. „Obično se navode inicijali imena i godina. Ponekad je urezana i oznaka vodostaja“, rekao je Vlastimil Pažourek, ravnatelj Regionalnog muzeja u Děčínu u Češkoj, novinaru Ruairiju Caseyu iz Al Jazeere 2022. godine.

„Ukazivanje na sušne godine imalo je i praktično značenje, upozoravajući na buduće rizike. Naziv ‘kamen gladi’ ukazivao je na nedostatak mogućnosti zarade za siromašne nadničare koji su tijekom suša teglili brodove i radili na njima.“

U ljeto 1904. godine F. Mayer, lađar i gostioničar iz Děčína, dao je uklesati jeziv natpis u komad pješčenjaka uz Elbu: „Wenn du mich siehst, dann weine“, odnosno „Ako me vidiš, zaplači“.

Poruka je možda namjerno podsjećala na obližnji kamen na kojem je stajalo: „Plakali smo – plačemo – i vi ćete plakati“, kaže Bernd Gross, istraživač koji je pisao o europskom kamenju gladi, za Deutsche Welle.

Mayer je navodno postavio slavinu za pivo i znatiželjnim turistima naplaćivao razgledavanje kamena. „Iz dana u dan skupine ljudi okupljaju se na stijeni; svatko želi barem jednom stati na nju“, objavio je list Reichenberger Zeitung u kolovozu 1904., prema Deutsche Welleu. „Međutim, oznake urezane u pješčenjak vjerojatno će zbog učestalog gaženja izgubiti svoju vidljivost.“

Mayerov natpis nije jedini urezan na površinu kamena u Děčínu. Oznake na stijeni svjedoče o niskim vodostajima tijekom nekoliko stoljeća, i to s impresivnom preciznošću.

Studija objavljena 2020. godine u časopisu Climate of the Past pokazala je da se 11 mjerenja urezanih u kamen između 1868. i 1957. godine vrlo dobro podudara s podacima zabilježenima na drugim mjestima, uz odstupanja od svega nekoliko centimetara.

Rana jutarnja magla i noćne temperature ispod 10 Celzijevih stupnjeva daju naslutiti da se ljeto 2026., obilježeno toplinskim valovima, približava kraju.

Iako bi temperature u nadolazećim danima i tijekom rujna još mogle dosegnuti ljetne vrijednosti, mnogi već priželjkuju hladnije vrijeme.

Njemački Institut Robert Koch procjenjuje da je ovog ljeta u Njemačkoj od posljedica vrućine umrlo više od 15.000 ljudi. Od toga ih je 9600 preminulo tijekom ekstremnog toplinskog vala u posljednjem tjednu lipnja.

Stručnjaci upozoravaju da se toplinski valovi mogu predvidjeti te da su posebno opasni za starije, bolesne i osobe kojima je potrebna njega, zbog čega traže mjere zaštite, među ostalim i veću dostupnost klimatizacijskih uređaja.

Stiže li nakon vrućeg ljeta ekstremno hladna zima?

Jedan od odgovora na pitanje kakva bi mogla biti zima nudi takozvani stogodišnji kalendar, koji je u 17. stoljeću osmislio opat Mauritius Knauer u samostanu Langheim u Gornjoj Franačkoj, piše Euronews.

Knauer je izradio djelo pod nazivom “Calendarium Oeconomicum Perpetuum Practicum2, poznato kao stogodišnji kalendar. Cilj je bio pomoći poljoprivredi u Bavarskoj, a kalendar je trebao omogućiti redovnicima predviđanje vremena.

Astrološke pretpostavke na kojima je Knauer temeljio svoja predviđanja današnjim astronomima i meteorolozima više nisu prihvatljive. Ipak, kao i kod mnogih starih vremenskih izreka, njegova predviđanja i dalje privlače pozornost.

Predviđanja kalendara

Prema ažuriranom stogodišnjem kalendaru, lijepo vrijeme trebalo bi se nastaviti početkom rujna, sve do 3. rujna, kada se očekuje kiša. Listopad bi, prema tom kalendaru, trebao početi kišnim tjednom, nakon čega bi se izmjenjivali topli i oblačni dani.

Prvi mraz kalendar predviđa za 16. studenoga 2026., a kiša bi se trebala vratiti deset dana poslije.

Za Njemačku se od 1. prosinca predviđa mnogo snijega. Velike količine snijega posljednji su put zabilježene u travnju 2026. u Moskvi. Istodobno, klimatske promjene posljednjih su godina u drugim dijelovima svijeta donijele ne samo toplinske valove tijekom ljeta nego uglavnom i blaže zime.

Ostaje nam pričekati i vidjeti hoće li se predviđanja starog kalendara doista ostvariti.

Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je revolucionarni lijek za rak gušterače tvrtke Revolution Medicines nakon što se u velikom kliničkom ispitivanju pokazalo da udvostručuje stopu preživljavanja pacijenata u uznapredovaloj fazi bolesti, pruživši novu nadu oboljelima od toga smrtonosnog karcinoma.

Tableta koja se uzima jednom na dan, a nosit će naziv Rasonque, odobrena je za metastatski rak gušterače kod pacijenata koji su prethodno primali terapiju ili ne mogu primati kombiniranu kemoterapiju.

Lijek je osmišljen kako bi blokirao nekoliko oblika proteina RAS, koji potiče rast tumora kod mnogih oblika raka gušterače.

Tvrtka Revolution priopćila je da je lijek sada dostupan u SAD-u po cijeni od 39.800 američkih dolara za zalihu dostatnu za 30 dana, pri čemu prihvatljivi pacijenti s komercijalnim osiguranjem uz pomoć za sufinanciranje ne bi plaćali ništa.

Kada je Revolution u travnju objavio rezultate ispitivanja lijeka, to je izazvalo ogromnu potražnju. FDA je brzo odobrio rani pristup u okviru programa takozvane milosrdne uporabe, koji pacijentima s teškim ili po život opasnim stanjima omogućuje primanje eksperimentalnih terapija izvan kliničkih ispitivanja prije nego što regulator izda službeno odobrenje.

Terapija je nekim pacijentima s ranim pristupom već omogućila predah od teških posljedica kemoterapije.

Barbara Andes (88) iz Fullertona u Kaliforniji, koja je lijek počela uzimati u srpnju nakon godinu dana kemoterapije, rekla je da joj je lijek omogućio povratak svakodnevnim aktivnostima te da uzrokuje znatno manje mučnine i umora. Službeno odobrenje otvorit će pristup liječenju za mnogo više pacijenata, dodala je.

“Za pacijente i obitelji koje se suočavaju s metastatskim rakom gušterače ovo odobrenje predstavlja dugo očekivani i dugo zasluženi napredak”, rekao je Brian Wolpin, ravnatelj Centra za istraživanje raka gušterače obitelji Hale pri Institutu za rak Dana-Farber.

Tvrtka Revolution Medicines, sa sjedištem u Redwood Cityju u Kaliforniji, nije zasad odgovorila na Reutersov upit za komentar o cijeni i dostupnosti lijeka.

Lijek je bio među prvim proizvodima koje je Uprava za hranu i lijekove prihvatila u okviru novoga ubrzanog postupka revizije pokrenutog prošle godine. Postupak je osmišljen kako bi se rokovi za terapije koje se odnose na ključne zdravstvene prioritete u SAD-u i velike nezadovoljene medicinske potrebe skratili na samo jedan do dva mjeseca, u usporedbi s uobičajenih 10 do 12 mjeseci.

Analitičari procjenjuju da bi lijek mogao ostvariti 11,5 milijardi dolara prihoda na godišnjoj razini.

Američko društvo za borbu protiv raka procjenjuje da će rak gušterače ove godine biti dijagnosticiran kod oko 67.350 pacijenata.