Akademski sindikat najavio je da će se u javnoj raspravi o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zalagati da se akademska zvanja vrate u sustav znanosti i visokog obrazovanja te izmijene one odredbe kojima je dokinuta autonomija sveučilišta i ograničene akademske slobode. U sindikatu će se, kažu, zalagati i da se istodobno pokrene postupak za izradu i donošenje novog zakona o znanosti i visokom obrazovanju na posve drukčijim polaznim osnovama.

Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u drugom kvartalu 2026. godine najavilo je u Obrascu zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, napominje sindikat.

Ocjenjuju da prema ciljevima novelacije Zakona, navedenima u obrascu, proizlazi da se radi o interesno motiviranim izmjenama koje ne bi dovele u pitanje najproblematičnije odredbe postojećeg zakona i utoliko bi trebale poslužiti za njegovo naknadno akademsko legitimiranje.

“Zakon je kupljen šutnjom manjeg dijela akademske zajednice”
Najproblematičnije su im one odredbe Zakona koje se odnose na ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja te na ukidanje autonomije sveučilišta i akademskih sloboda. “Te su odredbe na društvenom planu već rezultirale podvrgavanjem najobrazovanijeg dijela nacije punktu resorne moći.

S druge strane, državnu vlast su “zaštitile” od kritičkih i korektivnih impulsa koji su pretežitim dijelom dolazili upravo iz slobodne i autonomijom zaštićene akademske sfere”, priopćio je Akademski sindikat.

Navode da je Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesen 2022. u kontrastnom ozračju koje je bilo obilježeno “na jednoj strani kupljenom šutnjom manjeg dijela akademske zajednice te na drugoj strani glasnim protivljenjem većinskog dijela akademske zajednice”.

Sve je dokumentirano u monografiji
Sindikat podsjeća da je Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 22. ožujka 2022. donio zaključak kojim je u cijelosti odbacio nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Na crti pružanja otpora donošenju takvog zakona, Sveučilište u Zagrebu donijelo je niz drugih akata te poduzimalo različite aktivnosti, što je, ističu, iscrpno dokumentirano u monografiji Akademske slobode u prijedlozima novih zakona, koja je u nakladi Sveučilišta objelodanjena u kolovozu 2022.

“Zakon je proturječan i proizvodi kaos u sustavu”
“Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesen je u zakonski upitnoj proceduri, isforsiran snagom političke volje i bez podrške akademske zajednice na koju se odnosi te je kao takav ostao bez akademskog legitimiteta.

K tome se u praksi pokazao kao neprovediv i proturječan pravni akt koji umjesto uređenog stanja proizvodi kaos u sustavu”, kažu u sindikatu. Smatraju da su najavljene izmjene i dopune Zakona izvanredna prilika za novu mobilizaciju akademske zajednice i za otvaranje šire rasprave o spornim odredbama, ali i o cjelini Zakona.

Problem femicida koji je s čak četiri ubojstva žena kulminirao krajem godine obilježio je u domeni socijalne politike 2025., u kojoj je također donesen novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji je umirovljenicima donio rast primanja te su ukinute odredbe Zakona o osobnoj asistenciji.

U Hrvatskoj je ove godine ubijeno 19 žena, pri čemu samo krajem godine čak četiri uz još nekoliko pokušaja ubojstva. Udruge i saborske zastupnice upozoravale su kako je femicid kazneno djelo koje je predvidljivo i sprječivo te da Vlada nije osigurala učinkovit zakonski i strateški okvir za zaštitu žena.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić poručila je kako su hitno potrebne sustavne promjene jer policija, pravosuđe, ali i najbliža okolina u praksi često ne prepoznaju signale koji prethode femicidu. Ženska mreža Hrvatske pritom je zatražila ostavke ministra rada i socijalne politike Marina Piletića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.

Plenković: Jedna smo od samo 5 zemalja EU koja ima kazneno djelo femicida u zakonu
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da će država poduzeti daljnje korake na prevenciji femicida te istaknuo da bi sudovi trebali pooštriti kazne prema nasilnicima, no ministar pravosuđa Damir Habijan izjavio je kako ne vidi prostor za daljnje pooštravanje kazni za femicid jer su već sada one maksimalne, naglasivši važnost prevencije i edukacije.

Premijer Andrej Plenković ponovio je kako je Hrvatska samo jedna od pet EU zemalja koja u svom Kaznenom zakonu ima kazneno djelo femicida te pozvao sudove da iskoriste sve omogućene alate za strože kazne počiniteljima, ali i pojačaju napore u prevenciji kako se od evidentiranog zlostavljača ne bi došlo do situacije ubojice.

Ministar rada i socijalne politike Piletić je u svjetlu novih slučajeva femicida najavio da će Vlada uskoro donijeti novi Nacionalni plan za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, što je Vlada i učinila na predzadnjoj sjednici ove godine, koji za cilj ima i jačanje zaštite i potpore žrtvama te unapređenje učinkovitosti sustava intervencija prema počiniteljima.

Povećan je dodatni staž za svako rođeno ili posvojeno dijete
Na kritike da Vlada nije zakonski zaštitila žene od rodno uvjetovanog nasilja, odgovorio je kako je Vlada poslala jasnu poruku da nijedna vrsta nasilja nije opravdana. Najveća novina novog ZOMO-a, koji je na snazi od srpnja, jest uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu čija je prva isplata započela 19. prosinca, no iako se kolokvijalno naziva 13. mirovina, taj dodatak umirovljenicima nije donio puni iznos mjesečne mirovine.

Iznos je vezan samo uz godine staža i za ovu godinu je šest eura, što je manje nego što su predstavnici umirovljenika predlagali i očekivali. Osim toga, zakonom je promijenjena formula usklađivanja mirovina sa 70:30 na 85:15, ovisno o tome koji indeks (plaće ili cijene) više raste i donosi veću korist, a što osigurava primjereniji rast mirovina.

Povećan je dodatni staž za svako rođeno/posvojeno dijete sa šest mjeseci na 12 mjeseci, a novina je i da se dodani staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina.

Vlada je pokušala odgovoriti na izazov starenja stanovništva
Između ostaloga, povećana je najniža mirovina sa 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine, redefinirana je tzv. bonifikacija te su ukinuti obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina, dok će pojedine odredbe novog ZOMO-a, poput ukidanja penalizacije, stupiti na snagu 1. siječnja.

U svibnju je donesen Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi 2025. – 2030. kako bi se uspostavio koordinirani i integrirani sustav dugotrajne skrbi te se poboljšala njegova kvaliteta kao odgovor na izazov starenja stanovništva, a nastavljeni su i napori širenja usluga u zajednici i smanjenja broja korisnika u institucijama sukladno s Operativnim planom deinstitucionalizacije.

Izmjenom Zakona o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu krajem ožujka, omogućeno je lakše zapošljavanje prijeko potrebnih stručnih radnika skraćivanjem pripravničkog staža, ali i ugovorima na neodređeno vrijeme za pripravnike.

Više od 15.000 osoba umrlo je čekajući inkluzivni dodatak
Diljem Hrvatske osobe s invaliditetom čekaju mjesecima na rješenje o inkluzivnom dodatku, a neki korisnici, osobito teško bolesni te onkološki pacijenti, ne dožive ni rješenje ni isplatu. Više od 15.000 osoba umrlo je čekajući svoje zakonsko pravo.

Na taj problem tijekom godine upozoravale su i udruge i saborski zastupnici, ističući kako je sustav trebalo pripremiti i osigurati dovoljan broj vještaka, a resornom ministru upućivali su i kritike oko pogrešne procjene broja korisnika i potrebnih sredstava za inkluzivni dodatak.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić također je upozorio kako su mu ove godine pristigle brojne pritužbe nezadovoljnih osoba s invaliditetom zbog dugotrajnih postupaka, ali i da su mnogi nezadovoljni i visinom naknade.

Udruga Sjena: Ostvarili smo povijesnu pobjedu
Ministar Piletić je tvrdio kako rade na ubrzanju procesa izdavanja rješenja, ali i da je Vlada ozbiljno pristupila Zakonu o inkluzivnom dodatku kako bi osigurala financijsku potporu osobama s invaliditetom te odbacio navode da su naknade nedostatne, naglasivši da su veće nego sve one prethodne naknade.

Na samom kraju godine odjeknula je vijest da je Ustavni sud, na temelju postupka za ocjenu ustavnosti koji je pokrenula Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom “Sjena”, ukinuo “diskriminatorne i restriktivne” odredbe Zakona o osobnoj asistenciji koje se tiču određenih ograničenja u korištenju prava na osobne asistente.

Udruga Sjena to je nazvala povijesnom pobjedom za prava osoba s invaliditetom, no iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) ocijenili su da će ta odluka “dovesti do preklapanja usluga na štetu osoba s invaliditetom”, ali i da će se proširenjem broja korisnika dodatno smanjiti dostupnost osobnih asistenata.

Plenković: Sud nije vodio računa o broju dostupnih asistenata
Udruga Sjena zatražila je ostavku ministra Piletića, a to su učinili i brojni oporbeni saborski zastupnici koji smatraju da ministar treba otići ne samo zbog toga, nego i zbog inkluzivnog dodatka i brojnih slučajeva femicida. govorio da je ona uvijek na raspolaganju. Iz Vlade su poručili da će novu odluku “pažljivo analizirati” te su izrazili podršku ministru.

Između ostaloga, premijer je najavio da će Vlada predložiti privremeno rješenje putem donošenja uredbe sa zakonskom snagom te je ocijenio da sud kod donošenja odluke nije vodio računa o broju dostupnih asistenata, kao ni financijskom učinku odluke.

Uredbom će Vlada do kraja godine ispraviti odredbe Zakona koje su se odnosile na dobnu granicu, a početkom siječnja u e-Savjetovanje ide pravilnik kojim će se proširiti obuhvat broja korisnika, najavio je Piletić.

Kolnici su mjestimice vlažni i skliski, ponegdje ima magle, a zbog niskih temperatura moguća je poledica, osobito na mostovima, nadvožnjacima i vijaduktima u unutrašnjosti, izvijestio je u jutros Hrvatski autoklub (HAK). Postoji i mogućnost odrona, a zbog zimskih uvjeta zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama te vozila bez propisne zimske opreme na pojedinim cestama u Lici.

Vozačima HAK stoga savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između vozila te na put ne kreću bez zimske opreme.