Connect with us

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu do kraja mjeseca

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Nakon sušnog lipnja zbog iznimno visokih temperatura, u nastavku srpnja i do početka kolovoza bit će toplije od prosjeka, često i vruće, uz pretežno suho vrijeme, a veće količine kiše nisu izgledne, navode u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).

Lokalni pljuskovi mogući su mjestimice, ponajprije u unutrašnjosti.

Moguća promjena krajem sljedećeg tjedna

Krajem sljedećeg tjedna moguća je promjena vremena. Prema trenutačnim prognostičkim pokazateljima, postoji naznaka dotoka hladnijeg zraka, što bi potkraj srpnja i početkom kolovoza moglo donijeti pad temperature i povećanu mogućnost za oborinu, osobito na kopnu.

U lipnju su, prema pokazateljima DHMZ-a, u većem dijelu Hrvatske prevladavale ekstremno sušne oborinske prilike. Na dvomjesečnoj i tromjesečnoj skali, oborinski indeks ukazivao je na umjereno sušno do ekstremno sušno stanje u središnjoj Hrvatskoj i Dalmaciji.

Većina Hrvatske bila je pogođena umjereno sušnim i vrlo sušnim uvjetima. Izuzetak su bili Istra, krajnji istok zemlje te pojedina područja gorske Hrvatske.

Suša – pojava za koju je teško odrediti kada počinje i završava

U Hrvatskoj suše i grmljavinska nevremena, odnosno oluje i tuča, uzrokuju najveće ekonomske štete među svim prirodnim nepogodama. Prema podacima Ministarstva financija, suše su u razdoblju od 1981. do 2023. bile odgovorne za četvrtinu ukupnih gubitaka, odmah iza oluja i tuče.

Suša je složena prirodna pojava – razvija se polako, traje dugo i teško je precizno odrediti kada počinje i završava. Njezin intenzitet i prostorna raširenost razlikuju se sezonski i godišnje, a najčešće se definira kroz četiri osnovna tipa: meteorološka, hidrološka, agronomska i socio-ekonomska suša, pojašnjavaju u DHMZ-u.

Meteorološka suša nastaje kad u određenom razdoblju padne znatno manje oborine nego što je uobičajeno ili ona potpuno izostane, dok se hidrološka suša pojavljuje s vremenskim odmakom i vidi se kroz smanjenje razine rijeka, jezera i podzemnih voda, kao posljedice dugotrajnog nedostatka oborine.

Agronomska suša javlja se kada biljke u osjetljivoj fazi razvoja nemaju dovoljno vode u tlu, a socio-ekonomska suša odražava učinke svih navedenih vrsta kroz smanjenje dostupnosti vode za potrebe društva i gospodarstva.

U praćenju suše (DHMZ), pored praćenja količina oborine, koristi i složenije indekse – standardizirani oborinski indeks (SPI) i standardizirani oborinski evapotranspiracijski indeks (SPEI), navodi Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ-a.

Mjerenja: Češća sušna proljeća i ljeta te kišne jeseni i zime

SPI prati količinu oborine i pokazuje je li neko razdoblje bilo sušnije, prosječno ili vlažnije u odnosu na višegodišnji prosjek, dok je SPEI detaljniji jer prati odstupanja u vodnoj bilanci.

Ti se indeksi izračunavaju početkom svakog mjeseca za prethodni mjesec, ali i za dulja vremenska razdoblja kako bi se pratili različiti oblici i trajanja suše.

Usporedbom klimatskih razdoblja 1961. – 1990. i 1991. – 2020. uočene su promjene u sezonskom oborinskom režimu te je u novijem razdoblju zabilježen osjetan pad broja vrlo sušnih i ekstremno sušnih zima, dok je blago porastao broj vrlo kišnih i ekstremno kišnih.

Češća su vrlo i ekstremno sušna proljeća, a rjeđa vrlo i ekstremno kišna. Znatno je porastao broj ekstremno i vrlo sušnih ljeta, nešto su rjeđa vrlo kišna ljeta, dok je učestalost ekstremno kišnih ljeta gotovo nepromijenjena.

Učestalost ekstremno kišnih i ekstremno sušnih jeseni slične su u oba klimatska razdoblja, ali je u novom manji broj vrlo sušnih, a porastao je broj vrlo kišnih jeseni.

Dakle, sezonski obrasci oborine u Hrvatskoj pokazuju promjene u novijem klimatskom razdoblju.

Clim4Cast: Napredne prognoze suše za učinkovitije upravljanje rizicima u poljoprivredi

U Hrvatskoj suša uzrokuje velike štete u poljoprivredi. Agronomska suša, koja smanjuje dostupnost vode biljkama u ključnim fazama rasta, može značajno umanjiti prinose i time ugroziti proizvodnju hrane. Često dolazi s odgodom nakon meteorološke suše, kada kiše nema ili je ima znatno manje nego što je uobičajeno, a njezin učinak dodatno pogoršavaju visoke temperature, niska relativna vlažnost i vjetar.

Zbog toga je važno imati učinkovit sustav prognoze koji omogućuje pravovremenu prilagodbu i smanjenje šteta, kaže Kornelija Špoler Čanić, voditeljica komunikacijskih aktivnosti projekta Clim4Cast. Cilj je razviti alate za rano prepoznavanje i prognozu agronomske suše i proaktivno upravljanje sušom u poljoprivredi.

Korisnicima su dostupne 10-dnevne prognoze agronomske suše za zemlje, temeljene na numeričkom modeliranju i analizi meteoroloških podataka, tla i vegetacije.

Prognoze se zasnivaju na modelu vodne bilance, svakodnevno se procjenjuje stanje tla na području središnje Europe i dijela Mediterana te se na temelju podataka dobiva sezonski prilagođena i prostorno precizna slika sušnih uvjeta koja pomaže poljoprivrednicima, lokalnim zajednicama i donositeljima odluka u pravodobnom planiranju aktivnosti, poput navodnjavanja i primjene agrotehničkih mjera.

U Hrvatskoj među ključnim mjerama koje treba napraviti su izrada proaktivnih planova djelovanja, uspostava jedinstvenih kriterija za postupanje, jačanje međusektorske suradnje i uvođenje naprednih digitalnih alata za svakodnevno praćenje i prognozu suše. Cilj je uspostaviti učinkovit, koordiniran i preventivan sustav upravljanja sušom u Hrvatskoj – spreman odgovoriti na izazove sve nestabilnije klime.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu