Svijet
Zbog novih pravila moguća eksplozija cijena goriva, ali i grijanja: Ovo čeka milijune vozača

Od 2027. godine cestovni promet bit će uključen u novi europski sustav trgovanja emisijama (ETS 2). To znači da država više neće određivati fiksnu cijenu CO₂, već će se ona formirati na tržištu – a stručnjaci već sada očekuju značajan porast cijena goriva.
Cijene goriva: Uskoro skuplje za vozila s unutarnjim izgaranjem
Pozadina svega: EU želi znatno smanjiti emisije CO₂ u prometu. Da bi to uspjelo, cijene goriva trebale bi porasti, a točenje goriva postati skuplje – upravo tamo gdje nastaje najviše emisija. Rastuća cijena koristi se svjesno kako bi prijelaz na klimatski prihvatljivije alternative, poput električnih automobila ili javnog prijevoza, postao privlačniji. Vozači će to uskoro osjetiti izravno na benzinskim postajama – najkasnije od 2027, prenosi Fenix Magazin.
Naime, prema riječima stručnjaka, ETS 2 bi mogao donijeti cijene veće od 100 eura po toni CO₂ – trenutno se cijena kreće oko 55 eura. Za sve koji ne posjeduju električno vozilo, to znači osjetno poskupljenje: primjerice, prema Michelinovim podacima, sagorijevanje jednog litra dizela stvara oko 2,68 kilograma CO₂, pa bi samo zbog CO₂ cijena mogla porasti za dodatnih 20 do 50 centi po litri.
Moguć je znatno veći porast
Još dramatičnije situaciju vidi Achim Wambach, predsjednik Centra za europska gospodarska istraživanja (ZEW) iz Mannheima, koji je za Wirtschaftswoche izjavio da bi cijena po toni CO₂ mogla porasti na 200 eura – što bi značilo dodatnih 60 centi po litri benzina i dizela.
Prema izračunima berlinskog klimatskog instituta MCC, moguće su čak i više cijene: ako potražnja za fosilnim gorivima poput dizela, benzina, plina ili lož-ulja nakon 2027. nastavi rasti, cijena po toni CO₂ mogla bi, prema mišljenju stručnjaka, dosegnuti i 300 eura.
Prema Gospodarskoj i industrijskoj komori Karlsruhe, jasno je da se precizan razvoj cijena u sklopu ETS 2 sustava još uvijek ne može predvidjeti: studija zaklade Friedrich Ebert, koja se bavi različitim simulacijama, pokazuje veliku neizvjesnost u pogledu budućih troškova CO₂. Procijenjeni rasponi cijena kreću se od 60 do 380 eura po toni, pri čemu brojni scenariji ukazuju na porast iznad 100 eura. Ključno za formiranje cijena bit će koliko daleko će ići dodatne mjere za zaštitu klime.
I grijanje postaje problem
No, ne prijeti samo eksplozija cijena goriva. Grijanje bi u budućnosti moglo snažno financijski opteretiti mnoge – i to bez prethodne pripreme. Prema aktualnoj anketi tvrtke za čistu energiju Aira (preko Wirtschaftswoche), samo pet posto ispitanika realno procjenjuje moguće dodatne troškove za obiteljsku kuću s plinskim grijanjem. U anketi se računa s cijenom CO₂ između 200 i 300 eura po toni do 2030. godine. Većina ispitanika očekuje znatno manja opterećenja ili se ne usuđuje dati procjenu.
Posebno su pogoćena kućanstva koja ovise o plinu ili lož-ulju. Ovdje bi dodatni godišnji troškovi mogli iznositi i do 1.400 eura. Istovremeno, mnogi ispitanici izražavaju volju za promjenama. No, trećina se osjeća nemoćno – bilo zbog financijskih razloga, bilo zato što žive u najmu.
Wambach i drugi ekonomisti stoga se zalažu za opreznije povećanje cijene CO₂. Upozoravaju da bi prevelika opterećenja mogla ugroziti potporu javnosti za klimatske mjere. Bez socijalnih kompenzacijskih modela, cijeli bi sustav mogao doći u pitanje.
Svijet
Pojavila se nova vrsta koronavirusa: Europska zemlja ponovno bilježi porast broja zaraženih

Broj potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u Njemačkoj ponovno raste. Prema najnovijim podacima Instituta Robert Koch (RKI), u 37. tjednu 2025. zabilježeno je ukupno 2.396 novih infekcija, što je porast u odnosu na 2.153 slučaja iz prethodnog tjedna.
Taj uzlazni trend traje od kraja kolovoza, a očekuje se njegov nastavak i do kraja rujna.
Istovremeno je u porastu i broj slučajeva akutnih respiratornih infekcija među svim dobnim skupinama. Iako sve više ljudi traži liječničku pomoć zbog blažih simptoma, broj težih slučajeva koji zahtijevaju bolničko liječenje i dalje je nizak. To znači da se zaraza širi, ali jaka epidemija trenutno nije prisutna, prenosi Fenix Magazin.
Dominacija novog soja “Stratus”
Središnju ulogu u trenutnom porastu ima nova varijanta virusa – XFG, poznata i pod nazivom “Stratus”. Prema podacima RKI-ja, ovaj soj je otkriven u 84 % analiziranih uzoraka i trenutačno dominira u Njemačkoj. U usporedbi, u tjednima 32 i 33 njegov udio bio je 65 %. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je “Stratus” zarazniji od prethodnih sojeva, no ne postoje dokazi da uzrokuje teže oblike bolesti.
RKI ističe da su, uz koronavirus, trenutno prisutni i rinovirusi te parainfluenca, što podsjeća na situaciju nakon ljetnih praznika prethodnih godina, kada su respiratorne infekcije bile učestalije.
Poznati preventivni liječnik i medicinski novinar Christoph Specht ističe da je ovakav razvoj događaja očekivan. “Koronavirus je ostao s nama – s njim ćemo živjeti dugoročno”, rekao je za njemački medij ntv.de. Porast infekcija u rujnu tipičan je za hladnije razdoblje kada se ljudi više zadržavaju u zatvorenim prostorima, čime se širenje virusa olakšava.
Specht također naglašava kako trenutna situacija nije usporediva s prvim godinama pandemije. “Naš imunitet je sada mnogo jači, a simptomi koje ljudi prijavljuju uglavnom su blagi – promuklost, bolno grlo, klasični simptomi prehlade.”
Zdravstveni sustav još nije pod pritiskom
Iako se u bolnicama i liječničkim ordinacijama zasad ne bilježi značajan porast broja pacijenata s koronom, stručnjaci upozoravaju da bi opterećenje moglo rasti u nadolazećim tjednima, posebno ako se poklope sezona gripe, RSV i covid-19.
Za širu populaciju preporučuje se oprez, osobito za rizične skupine, uključujući nošenje maski. Međutim, Specht smatra da nema potrebe za posebnom zabrinutošću: “Koronavirus više nije iznimka – ako se netko boji korone, trebao bi se bojati i ostalih virusa koji kruže tijekom jeseni i zime.”
Svijet
Koliko je novaca “normalno” imati na tekućem računu?

Deutsche Bank je objavila rezultate studije o prosječnim iznosima na tekućim računima po starosnim grupama, s velikim razlikama između generacija.
Koliko novca osoba treba imati na svom tekućem računu?
Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, ali nova studija Deutsche Bank nudi uvid u prosječne iznose štednje Nijemaca, raščlanjene po starosnim grupama.
Prema istraživanju, pokazalo se da mlađi ljudi imaju manje ušteđevine na svojim tekućim računima, dok stariji građani imaju veće iznose :
Osobe starosti od 16 do 24 godine imaju u prosjeku 1.400 eura na svom računu.
Za one od 25 do 34 godine, prosjek raste na 2.200 eura.
Oni starosti od 35 do 44 godine zarađuju u prosjeku 2.600 eura.
Starosna grupa od 45 do 54 godine ima otprilike 3.300 eura.
Osobe starosti od 55 do 64 godine u prosjeku imaju 3.100 eura.
Najviši prosjek je za one starije od 75 godina – čak 4.200 eura.
Što znači “normalno” stanje na računu?
Važno je napomenuti da su ovo prosječne vrijednosti koje ne odražavaju nužno stvarno financijsko stanje pojedinaca.
Ukratko, koncept ‘normalnog’ u datom slučaju je subjektivan – zavisi od načina života, prihoda, troškova i finanCijskih ciljeva, podsjeća Fenix Magazin.
Također postoje velike regionalne razlike: u urbanim područjima prosječni iznosi su veći nego u ruralnim područjima, a neke njemačke savezne države bilježe značajne razlike u štednji.
Imate li previše novca na računu?
Ovo možda nije pametno rješenje. Iako je osjećaj sigurnosti važan, držanje velikih količina novca na tekućem računu nije finansijski isplativo. Novac koji stoji na računu ne donosi vam nikakav prihod, a inflacija s vremenom smanjuje njegovu vrijednost.
Držanje određenog iznosa na tekućem računu ima smisla za likvidnost, ali pametno upravljanje viškom sredstava donosi dugoročnu finansijsku sigurnost i rast štednje. Prilagodite strategiju štednje svojim potrebama i ne dozvolite da vam novac ‘spava’ na računu.
Svijet
Radioaktivna tempirana bomba “spava” duboko na dnu oceana i prijeti milijunima

Duboko u Atlantskom oceanu leži opasnost koja bi mogla pogoditi milijune ljudi širom svijeta, a gotovo nitko od nas nije svjestan toga.
Atomska bombardiranja koja su okončala Drugi svjetski rat označila su i važnu prekretnicu za istraživanje nuklearne energije. Nuklearne sile u Europi, poput Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, provodile su opsežna istraživanja na ovom području od sredine 1940-ih nadalje. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska posebno su se istaknule svojim nuklearnim programima.
U to se vrijeme punjenje nuklearnog otpada u bačve, prekrivanje asfaltom i betonom te bacanje u more smatralo sigurnom metodom odlaganja. Štoviše, ta se praksa nastavila sve do 1990. godine.
Više od 200.000 bačvi radioaktivnog otpada trenutačno leži na dnu Atlantskog oceana. Neke su bačve ondje već više od 50 godina, a većina se nalazi na dubini od oko 4.000 metara, stotinama milja od francuske obale.
U svojim ranijim izjavama znanstvenici su upozoravali da bi se taj otpad mogao ugraditi u morski hranidbeni lanac i da bi ga mogla apsorbirati morska bića.
Tempirane bombe
Ako bi se taj scenarij ostvario, postoji zabrinutost da bi radioaktivne tvari kontaminirale plodove mora koje konzumiraju milijuni ljudi, što bi rezultiralo dugoročnim zdravstvenim rizicima poput oštećenja tkiva i povećanih stopa raka.
Tim francuskih znanstvenika sada istražuje sudbinu tih potopljenih bačvi, opisanih kao “radioaktivne tempirane bombe”.
Istraživači će također analizirati pozadinsko zračenje kako bi razlikovali onečišćenje iz bačvi od drugih izvora, poput nuklearnih nesreća ili dopuštenih ispuštanja otpadnih voda iz elektrana.
A bilo je pod kontrolom
Kad su europske zemlje počele odlagati radioaktivni otpad u ocean, rad su nadzirale nacionalne institucije. S vremenom je proces stavljen pod međunarodni nadzor Agencije za nuklearnu energiju (NEA).
Testovi uništavanja provedeni su 1967. godine pod nadzorom NEA-e, međuvladine organizacije koju čine 34 zemlje članice, uključujući Sjedinjene Američke Države, a koja koordinira nuklearnu sigurnost, tehnologiju i gospodarenje otpadom. Nakon toga uvedeni su propisi za različite vrste spremnika za otpad kako bi se povećala sigurnost transporta.
Duboko područje uz Biskajski zaljev određeno je kao glavno mjesto za odlaganje. Tijekom 15 godina europske su zemlje bacile približno 42 petabekerela (decimalna jedinica bekerela koja se koristi za mjerenje radioaktivnosti) niskoradioaktivnog otpada u sjeveroistočni Atlantik.
Iako se ta količina, ekvivalentna 42 kvadrilijuna atoma koji se raspadaju svake sekunde, činila golemom, nije predstavljala ozbiljnu prijetnju jer je većina otpada bila niskoradioaktivna i raspršena u tisućama bačvi na dnu oceana.
Stručnjaci su rekli da je apsolutni rizik za ljude nizak zbog dubine vode i slabe radioaktivnosti većine materijala, ali dugoročni učinci na morski život i hranidbeni lanac ostaju zabrinjavajući.
Bačvama odavno istekao rok trajanja
Prema riječima stručnjaka, životni vijek potopljenih bačvi iznosi 20 do 26 godina, što znači da je njihova očekivana trajnost odavno premašena.
Iako većina bačvi sadrži niske ili umjerene razine radioaktivnog otpada, istraživači upozoravaju da one i dalje predstavljaju potencijalni dugoročni rizik.
To je zato što neki radionuklidi, poput stroncija-90, oponašaju kalcij i mogu ih apsorbirati morski organizmi, uzrokujući njihovo kretanje uz hranidbeni lanac.
Znanstvenici definiraju radionuklide kao nestabilne elemente koji emitiraju zračenje dok se raspadaju. Njihovo vrijeme poluraspada kreće se od godina do milijardi godina. Primjerice, ceziju-137 potrebno je 30 godina da se raspadne, plutoniju-241 potrebno je 13 godina, a uraniju-238 gotovo 4,5 milijardi godina.
To znači da neke tvari mogu ostati radioaktivne i potencijalno štetne generacijama.
Do sada dokumentirano 50 bačvi
Istraživački tim, predvođen Francuskim nacionalnim centrom za znanstvena istraživanja, krenuo je na četverotjednu ekspediciju iz Bresta u zapadnoj Francuskoj sredinom lipnja na istraživačkom brodu L’Atalante.
Autonomno podvodno vozilo UlyX, dugo 4,5 metra, mapiralo je morsko dno i fotografiralo bačve s udaljenosti od 9 metara, a do sada je vizualno dokumentirano 50 bačvi.
Dok su neke bačve ostale netaknute, fotografije su pokazale da su druge erodirane ili deformirane, a mnoge su kolonizirane sesilnim organizmima poput morskih anemona. U nekim uzorcima uočena su curenja nepoznatih tvari, poput onoga što se smatra bitumenom.
-
magazin4 dana prije
RUJANSKA SUBOTNJA ŠPICA U CITY GALLERIJI!
-
Svijet5 dana prije
Pojavila se nova vrsta koronavirusa: Europska zemlja ponovno bilježi porast broja zaraženih
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA / Bablje ljeto kroz objektiv Saše Čuke
-
Sport5 dana prije
Europski kup u daljinskom plivanju – Ražanac, 27. rujna 2025.