Connect with us

Hrvatska

TKO ĆE BITI GRADONAČELNICI? / Evo koje gradove mogu osvojiti ili izgubiti HDZ i SDP u drugom krugu. Sučelit će se u njih 11

Objavljeno

-

U drugom krugu lokalnih izbora u 47 gradova građani će birati nove ili nove stare gradonačelnice i gradonačelnike.

Već u prvom krugu gradonačelnici su izabrani u 81 gradu. Nije bilo puno promjena jer su u čak 74 grada gradonačelnici ostali isti ili barem iz istih stranaka koje su dotad bile na vlasti.

Vlast se u prvom krugu promijenila u samo sedam gradova, o čemu smo pisali OVDJE.

U preostalih 47 gradova, među kojima su i tri najveća (Zagreb, Split i Rijeka) odluka će pasti 1. lipnja

HDZ može izgubiti 12, a dobiti 19 gradova

HDZ u drugom krugu može izgubiti (do)sadašnje gradonačelnike u 12 gradova: Belom Manastiru, Dubrovniku, Đakovu, Karlovcu, Malom Lošinju, Našicama, Orahovici, Pagu, Požegi, Rabu, Šibeniku i Zadru.

Istodobno, HDZ u nedjelju 1. lipnja može dobiti gradonačelnike u 19 gradova u kojima ih u protekle četiri godine nije imao: Donjem Miholjcu, Dugom Selu, Hvaru, Ivancu, Kninu, Korčuli, Makarskoj, Omišu, Opuzenu, Pazinu, Pregradi, Popovači, Sinju, Slatini, Slavonskom Brodu, Splitu, Svetom Ivanu Zelini, Vrgorcu i Zaboku.

SDP može izgubiti 6, a osvojiti 10 gradova

Osim Rijeke, gdje će biti drugog kruga izbora, a koju je izgubio već nakon prvog kruga, SDP može izgubiti još šest gradova gdje je bio na vlasti: Klanjec, Komižu, Korčulu, Makarsku, Pregradu i Zabok.

S druge strane, mogao bi osvojiti 10 gradova u kojima uoči ovih izbora nije imao gradonačelnike: Dubrovnik, Hvar, Kutinu, Orahovicu, Požegu, Pulu, Rab, Šibenik, Vrbovsko i Zadar.

HDZ-ovi i SDP-ovi gradonačelnički kandidati izravno će se sučeliti u drugom krugu lokalnih izbora u 11 gradova: Dubrovniku, Hvaru, Korčuli, Makarskoj, Orahovici, Požegi, Pregradi, Rabu, Šibeniku, Zaboku i Zadru.

Nezavisni brane 17 gradova, bore se za 7

U 14 gradova u kojima su do sada bili nezavisni gradonačelnici bit će održan drugi krug izbora. To su: Belišće, Buzet, Donji Miholjac, Dugo Selo, Hvar, Knin, Križevci, Kutina, Omiš, Opuzen, Pula, Rijeka, Slavonski Brod i Vrbovsko.

Rijeku smo ovdje uvrstili računavši aktualnog gradonačelnika Marka Filipovića kao nezavisnog budući da je napustio matični SDP nedugo prije izbora. Nezavisnog gradonačelnika sigurno neće više biti u Hvaru jer su tamo u drugi krug otišli kandidati HDZ-a i SDP-a. A u Omišu se dosadašnji nezavisni gradonačelnik nije kandidirao, ali će u drugom krugu biti dvojica također nezavisnih kandidata.

Nezavisni gradonačelnički kandidati mogli bi u drugom krugu doći na vlast u sedam gradova u kojima ih dosad nije bilo: Belom Manastiru, Komiži, Malom Lošinju, Našicama, Slatini, Vrlici i Zagrebu.

U Belišću, Križevcima i Otočcu oboje kandidata u drugom krugu su nezavisni.

Može li Možemo! osvojiti Karlovac?

Možemo! može izgubiti oba grada u kojima je do sada bio na vlasti, Pazin i Zagreb, iako su u oba kandidati te stranke zamalo pobijedili već u prvom krugu i dobili daleko više glasova od protukandidata s kojima će u drugi krug.

Također, Možemo! ima i kandidaktinju u drugom krugu za gradonačelnicu Karlovca, Draženku Polović.

Centar će s gradonačelnikom Ivicom Puljkom u drugom krugu pokušati zadržati Split u borbi s HDZ-ovim Tomislavom Šutom, a Domovinski pokret Vukovar gdje je DP-ovom kandidatu Domagoju Biliću protukandidat Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista.

Akcija mladih (AM) bi pobjedom Ive Rinčić politički posve dominirala Rijekom nakon što je s koalicijskim partnerima osvojila 11 mjesta i relativnu većinu u Gradskom vijeću.

Koje su još manje stranke u igri?

Od ostalih manjih stranaka, Nezavisna lista mladih (NLM), stranka aktivna u Dalmaciji, mogla bi izgubiti vlast u Vrgorcu ako dosadašnji gradonačelnik Mile Herceg izgubi u drugom krugu, ali i dobiti vlast u Pagu gdje se njihov Stipe Žunić sučeljava s dosadašnjim gradonačelnikom Antom Fabijanićem.

DOMiNO je izgubio Slatinu gdje je imao gradonačelnika koji nije ušao u drugi krug. Most bi mogao izgubiti Sinj ako Miro Bulj u drugom krugu ne izbori drugi mandat. Fokus u drugom krugu brani vlast u Svetom Ivan Zelini gdje je njihov gradonačelnik Hrvoje Košćec ušao u drugi krug s tijesnom prednošću pred HDZ-ovom kandidatkinjom.

U drugom krugu HNS ‘brani’ vlast u Klanjcu, a kandidati te stranke bore se i za Lepoglavu i Ludbreg. Nezavisna platforma Sjever (NPS) u prvom krugu je zadržala vlast u Čakovcu, a u drugom će je braniti u Ivancu i Ludbregu. HSS bi mogao izgubiti Čazmu, a osvojiti Lepoglavu. HSLS nakon rekorderske pobjede Darija Hrebaka u Bjelovaru ima i kandidatkinju u drugom krugu u Čazmi.

HSP-ov gradonačelnik Popovače Josip Mišković u drugom krugu se bori za novi mandat s kandidatom HDZ-a. HSU bi po prvi puta mogao dati gradonačelnika iz svojih redova ako njihov kandidat u Đakovu, Zoran Vinković (inače, nekadašnji gradonačelnik no tada iz SDP-a, a kasnije i HDSSB-a) u drugom krugu pobijedi dosadašnjeg gradonačelnika, HDZ-ovog Marina Mandarića.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu