ZADAR / ŽUPANIJA
NOVA RADIONICA ZADARSKIH STRUČNJAKA / Dević i Družijanić otkrili i maslinarima Šibensko-kninske županije kako najbolje orezati masline
Posjednji u nizu tečajeva završava se sutra (9. travnja) u Benkovcu i u masliniku Uljare Lupur u Lepurima
Nedjeljko Jusup/Dani masline
Od kada je pokrenuta zadarska Škola rezidbe maslina njezini osnivači dr. Šime Marcelić, mag. Stjepan Dević i stručni suradnici Petar Pedišić. Toni Družijanić, Pelegrin Kurtin i Nino Longin imaju pune ruke posla.
-Zadavoljni smo odazivom i interesom maslinara, kažu Dević i Marcelić.
Podsjećaju kako su već na prvom tečaju, održanom 16. i 17. studenoga u Sukošanu i u masliniku Uljare Lapur u Lepurima kod Benkovca, uz maslinare s područja Zadarske županije sudjelovali iz brojni drugi iz svih krajeva Hrvatske.

Od Lepura do Hercegovine
Zbog velikog interesa tečaj je nekoliko puta ponavljan. Stigao je i poziv iz Hercegovine gdje su zadarski stručnjaci na poziv tamošnje Udruge maslinara i uljara održali tečajeve kako da maslina bolje rodi i da se, pritom, smanje troškovi rezidbe, berbe i zaštite.
-To se postiže rezidbom na uzgojni oblik višestožaste ili polikonične vaze, kaže Dević. Riječ je o tehnici orezivanja koja prakticira u Italiji, posebno u regiji Toskana, kao i u našoj Istri, a Zadrani su je prvi počeli prezentirati u Sjevernoj Dalmaciji, a potom i sve južnije, uključujući, zasad, i Hercegovinu.
-Polikonična ili višestožasta vaza temelji se na tri ili četiri osnovne grane sa izoliranim vrhovima. Cilj je postići najbolji omjer drva i lista s time da rodna površina bude veća nego kod klasičnih uzgojnih oblika, pojašnjava Dević. Znači bolji urod, lakša rezidba i berba te znatno manji troškovi uzgoja i zaštite. Kad su na tečajevima pokazali kako se to radi iz hercegovačke tvrtke Agroherc Organic Agrikulture koja na brdu iznad Gabele u općini Čapljina pozvali su ih da njihovih 9000 stabala u ekološkom uzgoju reformiraju iz klasičnog, grmolikog uzgojnog oblika reformiraju na novi višestožasti uzgojni oblik.
Reforma uzgojnog oblika u Pirovcu
-Pozivi nam stižu sa svih strana, a ovih dana radionicu smo održali i za članove Udruge maslinara i uljara Šibensko -kninske županije „Ultra Extra“, kaže Dević.
U masliniku Krešimira Urode u zaleđu Pirovca okupio se veliki broj zainteresiranih maslinara. Riječ je o inače uzornom masliniku, starom 15 godina u kojemu je razmak između stabala 4 puta 5 metara. Premalo, tako da su krošnje već počele ulaziti jedna u drugu.
– Svaka maslina treba zraka i sunca, a da bi im se dugoročno to osiguralo u ovom masliniku je bila nužna reforma uzgojnog oblika. Od kuglastog u višestožasti, a kako se to radi okupljenima su pojašnjavali Dević i Družijanić. Na kraju, na zahtjev vlasnika Urode, inače višestruko nagrađivanog maslinara, na novi način su orezali okruglo 100 od ukupno 370 maslina.
Dvojac orezuje 20.000 stabala
Inače, uigrani tandem Dević-Družijanić ove će sezone ukupno orezati oko 20.000 stabala maslina.
Nakon malo drastičnije rekonstrukcije krošnje, kao što je bila ova u Pirovcu, logično je da iduće godine bude manje roda.
– Zato sam se odlučio za postupnu reformu uzgojnog oblika koja će, dugoročno, dati optimalne rezultate, uvjeren je Uroda. Optimalne, znači i bolji urod, jeftiniju rezidbu, berbu kao i znatno manje troškove uzgoja i zaštite.

Na kraju, ne krijući zadovoljstvo dobro obavljenim poslom, Uroda je podsjetio na poruku prvog znanstvenika agrikulture Columella koji je pedesetih godina prvog stoljeća poslije
Krista o značenju rezidbe na rast i rodnost zapisao: Ako obrađuješ tlo ispod masline tada je moliš da ti rodi, ako uz to još i gnojiš tada je zaklinješ da ti rodi, ali ako je režeštada je prisiljavaš da ti rodi.
S time su suglasni i zadarski osnivači Škole rezidbe maslina, koji danas u subotu i sutra u nedjelju (8. i 9. ožujka) završavaju tečajeve razidbe tamo gdje su i počeli – u masliniku Uljare Lepur u Lepurima kod Benkovca. Uz, doviđenja dogodine!

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama
Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.
Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.
Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…








Gaćonja
8. ožujka 2025. at 19:35
Pobro dobar si. Ja sam tako Olibaću poriza prije deset godina i još nema roda.