Svijet
Ostaje li Volkswagen njemačka firma?
Volkswagen (VW) je njemački proizvođač automobila, ali on djeluje globalno i ovisi o mnogim drugim zemljama kako bi svoje proizvodne linije održao u pogonu, piše Deutsche Welle.
Godine 2023. VW – najveći od dvanaest brendova Volkswagen koncerna – proizveo je diljem svijeta preko 4,8 milijuna osobnih automobila i ostvario prihod od preko 86 milijardi eura (90,2 milijarde dolara), što je povećanje od 17 posto u usporedbi s prethodnom godinom. To proizlazi iz godišnjeg izvještaja objavljenog u ožujku 2024.
Ali ta dobra vremena su prošlost. Tržište se u međuvremenu znatno promijenilo, posebno kod električnih vozila. A tu su i pogrešne procjene menadžmenta VW-a, koje ugrožavaju uspjeh poduzeća.
Domaći i globalni problemi
Potražnja za novim vozilima u Europi pada i možda nikada više neće doseći razinu prije pandemije koronavirusa, kada je prodavano 17 milijuna vozila godišnje. Potražnja za VW vozilima posebno je pala otkako kineski konkurenti preuzimaju globalno tržište električnih vozila.
U prvih devet mjeseci prošle godine VW je diljem svijeta prodao 2,26 milijuna vozila. To je nešto više nego u istom razdoblju prethodne godine i prihod je blago porastao. Međutim, operativna dobit je, prema navodima koncerna, pala za gotovo 37 posto s 2,12 milijardi eura u prva tri tromjesečja 2023. na 1,34 milijarde eura u istom razdoblju prošle godine. Razlog: viši fiksni troškovi i restrukturiranje.
Kod kuće u Njemačkoj u VW-u vlada napeta situacija. Poduzeće je najavilo drastične rezove. Rast cijena energije nakon prestanka ruskih isporuka plina, kineska konkurencija, visoki troškovi njemačke radne snage i prijeteće američke carine zahtijevaju promjenu smjera.
Kako je tvrtka priopćila 20. prosinca prošle godine, sa sindikatima je postignut dogovor o postupnom ukidanju 35.000 radnih mjesta, dok će preostali zaposlenici VW-a u Njemačkoj u nadolazećim godinama morati odustati od povećanja plaća i bonusa.
Mogu li druge zemlje profitirati od problema na lokacijama VW-a u Njemačkoj?
Volkswagen u Europi i diljem svijeta
VW zapošljava 76.000 radnika u Njemačkoj i dodatnih 63.000 diljem svijeta.
Bilo zbog blizine kupcima ili zbog jeftinije radne snage – poduzeće raspolaže velikom mrežom proizvodnih lokacija diljem svijeta. Osim u Njemačkoj trenutno postoje proizvodni pogoni u Poljskoj, Španjolskoj, Portugalu i Slovačkoj.
Nakon invazije na Ukrajinu 2022. zatvoreni su svi pogoni u Rusiji, uključujući jednu veliku tvornicu, i zaustavljen je uvoz. Godinu dana kasnije, VW je prodao svu svoju imovinu u toj zemlji, kao i drugi europski proizvođači automobila. Planirana tvornica u Turskoj nije realizirana zbog pandemije COVID-a 19.
Osim toga, VW proizvodi vozila u Argentini, Brazilu, Meksiku, SAD-u, Kini, Indiji i Južnoafričkoj Republici. Izvan Europe najveće VW-ove investicije nalaze se u Kini, a zatim slijede Meksiko i Brazil.
Duga brazilska povijest Volkswagena
Prva tvornica VW-a izvan Njemačke otvorena je prije sedam desetljeća u dalekom Brazilu. Danas je Volkswagen do Brasil, prema navodima tvrtke, najveći proizvođač u toj zemlji. Prošle godine proizvedeno je 25-milijunto vozilo.
Iako je na Južnu Ameriku 2023. otpadalo samo osam posto prodaje, VW je trenutno jako ovisan o Brazilu. Tvrtka ondje uživa veliki ugled i veliki dio vozila na brazilskim cestama dolazi iz Volkswagena. Osim toga, prodaja raste.
Te pozitivne vijesti iz Brazila donekle su olakšale situaciju za koncern. Ali tržište je premalo da bi nadoknadilo gubitke u drugim regijama – i konkurencija nije daleko.
Meksiko kao ulaz na američko tržište
Iako je Sjeverna Amerika 2023. činila nešto više od deset posto VW-ove prodaje, to je ključno tržište. Ali to je također i teško tržište, koje bi moglo postati još teže ako SAD uvede carine na vozila proizvedena u inozemstvu.
Volkswagen ima tvornicu u američkoj saveznoj državi Tennessee. No budući da VW računa i na jeftiniju radnu snagu te slobodan protok robe unutar sjevernoameričke zone slobodne trgovine USMCA, poduzeće ima i veliku tvornicu u Meksiku. No ta bi strategija mogla biti narušena novim američkim carinama. Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je izjavio: „Želim da njemačke automobilske kompanije postanu američke automobilske kompanije. Želim da grade svoje tvornice ovdje.“
Njemački proizvođači automobila proizvode u SAD-u razna vozila. Mnoga su namijenjena lokalnom tržištu, a druga izvozu. No Volkswagen je unatoč tome ovisan i o europskom uvozu kako bi u potpunosti zadovoljio potražnju u SAD-u. Trumpove prijetnje carinama mogle bi dodatno ugroziti poslovni rezultat VW koncerna.
Problematična posebna uloga Kine
Godinama je Volkswagen polagao velike nade u poslovanje u Kini i s njom. Tijekom posljednjeg desetljeća koncern se oslanjao na tu zemlju jer mu je omogućavala veliki rast prodaje i širenje proizvodnih kapaciteta. Oboje je sada ugroženo, a kineski san VW-a bi mogao biti završen.
Godine 2019. VW je bio najveći proizvođač automobila u Kini i imao je tržišni udio od 19 posto na tada najvećem svjetskom automobilskom tržištu. Za VW je Kina bila najvažnija i najprofitabilnija regija, na koju je otpadala trećina ukupnog prihoda i velik dio dobiti.
Danas VW u Kini ima tržišni udio od 14 posto, a trend je padajući. Domaći kineski konkurenti prodaju sve više vozila. Oni su osobito dobri u proizvodnji jeftinih električnih automobila koji su popularni među kupcima – toliko jeftini da Kanada, SAD i EU odnedavno uvode dodatne carine na kineska električna vozila. Kina je danas najveći svjetski izvoznik automobila i manje nego ikada ovisna o stranim modelima.
Unatoč svojoj dugoj povijesti i globalnoj prisutnosti, Volkswagen nije imun na padove. Kako bi uspješno savladao sljedeće velike promjene koncern se mora prilagoditi i pritom uzeti u obzir carine, različitost tržišta te kinesku konkurenciju, koja nevjerojatnom brzinom sustiže VW.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




