Tech
Microsoft objavio zabrinjavajuće podatke: Korisnici se suočavaju sa 600 milijuna kibernetičkih napada dnevno
U novom godišnjem izvješću “Digitalna obrana” Microsoft je upozorio na zabrinjavajući rast kibernetičkih napada u svijetu te izvijestio da se njegovi korisnici suočavaju s oko 600 milijuna tih napada dnevno, što je snažno povezano s geopolitičkim sukobima.
Prateći trendove od srpnja 2023. do srpnja ove godine, Microsoft u sklopu Digital Defense Reporta naglašava da kibernetički napadi dolaze od kriminalaca, ali i državnih aktera te da za učinkovito suzbijanje tog rastućeg vala treba ojačati “digitalnu obranu” na svim razinama i poticati trajnu predanost načelima kibernetičke sigurnosti.
Microsoft u izvješću navodi da je tijekom promatranog razdoblja zabilježio 2,75 puta veći porast “ransomware” napada u usporedbi s prethodnim razdobljem, ali i da je postotak organizacija koje su na kraju ucijenjene (dosežući fazu šifriranja podataka) smanjen više od tri puta tijekom protekle dvije godine.
Napadači i dalje računaju na predvidivo ljudsko ponašanje, poput odabira lako pamtljivih lozinki i njihove ponovne upotrebe na više web stranica, pa tako lako postaju žrtve “phishing” napada, a upravo su napadi na lozinke najčešći i čine 99 posto svih napada na identitet korisnika.
Na globalnoj razini rastu i kibernetički potpomognute financijske prijevare, s novim trendovima u prijevarama s plaćanjima i zlouporabom legitimnih usluga za phishing i zlonamjerne aktivnosti, navodi se u izvješću.
Microsoft ujedno ističe “alarmantan oblik prijevare” – techscam, koji obmanjuje korisnike predstavljanjem legitimnih usluga ili lažnom tehničkom podrškom i oglasima.
Promet techscam prijevara porastao je za 400 posto od 2021. do 2023., što daleko premašuje porast malwarea od 180 posto i phishinga od 30 posto.
Nastavljaju se i DDoS napadi, iako iz Microsofta kažu da su u drugoj polovici ove godine ublažili 1,25 milijuna tih napada, što je povećanje od četiri puta u usporedbi s prošlom godinom.
Napominju i da njihov tim sada prati više od 1.500 jedinstvenih grupa prijetnji, uključujući više od 600 državnih te prijetnji 300 kriminalnih i 200 grupa za utjecanje na javno mnijenje kao i stotine drugih.
Za ublažavanje napada potrebna jaka suradnja privatnog i javnog
“Geopolitički sukobi su pokretači kibernetičkih kampanja i napada, a države postaju sve agresivnije u kibernetičkom prostoru, s razinama tehničke sofisticiranosti koje odražavaju povećana ulaganja u resurse i u obuku. Ruski, iranski i kineski akteri intenzivirali su kibernetičke operacije oko trenutno aktivnih sukoba, pa su ruski napadi prvenstveno ciljali Ukrajinu i zemlje NATO-a, a kineski Tajvan i jugoistočnu Aziju. Rat između Izraela i Hamasa intenzivirao je i iranske kibernetičke aktivnosti na Izrael, SAD i zemlje Zaljeva, a i Rusija i Iran također su koristili rat i američke izbore za širenje propagande koja izaziva podjele”, ističu iz Microsofta.
Upozoravaju i na zlouporabu generativne umjetne inteligencije (AI) s kojom svi cyberkriminalci eksperimentiraju, dok s druge strane AI alati pomažu i timovima za kibernetičku sigurnost da brže odgovore na prijetnje automatizacijom zadataka poput analize upozorenja.
“Za ublažiti kibernetičke prijetnje potrebna je jaka suradnja javnog i privatnog sektora. Vlade moraju uvesti značajne kazne za zlonamjerne aktivnosti kako bi spriječile napade. Trenutni međunarodni standardi u kibernetičkom prostoru nemaju učinkovitu provedbu, što rezultira nastavkom agresivnih aktivnosti koje podržavaju države”, poručuju iz MIcrosofta.
Tech
ADAC objavio veliku analizu: Evo koji se automobili najviše kvare
Jesu li moderni automobili zaista pouzdaniji nego prije i kvare li se električni modeli rjeđe od klasičnih?
Odgovore na ta pitanja donosi najnovija statistika kvarova njemačkog ADAC-a za 2026. godinu.
Analiza obuhvaća čak 158 modela iz 27 automobilskih marki, a zaključak je jasan – moderni automobili ne kvare se češće, nego su u prosjeku pouzdaniji nego prije, piše tportal.
Iako mnogi vozači smatraju da su današnji automobili zbog kompleksnije tehnologije skloniji kvarovima, brojke pokazuju suprotno. Vjerojatnost kvara kod pet godina starog vozila pala je s 3,6 posto u 2015. na 2,1 posto u 2025. godini. Kod deset godina starih automobila smanjena je s 6,5 na 3,1 posto.
Drugim riječima, kvarovi su se u deset godina gotovo prepolovili.
Istodobno raste i prosječna starost vozila. Dok su automobili 2014. u prosjeku bili stari nešto više od osam godina, 2025. su dosegli oko 11 godina. Vozila koja završavaju u kvaru stara su u prosjeku gotovo 14 godina, što pokazuje da se granica pouzdanosti pomiče prema gore.
Najpouzdaniji proizvođači i modeli
Prema ADAC-u, među najpouzdanijim proizvođačima ističu se Audi, BMW, Mercedes, marke Volkswagen grupacije, kao i Mitsubishi i Tesla. Čak 74 modela ocijenjena su kao vrlo pouzdana, dok je samo 16 modela u pojedinim generacijama pokazalo slabije rezultate.
Najbolji u svojoj klasi
Mali gradski automobili: Dacia Spring, Škoda Citigo, Suzuki Ignis, Toyota Aygo, VW up!
Mali automobili: Audi A1, BMW i3, Mazda 2, Mazda CX-3, Mitsubishi Space Star, Opel Crossland, Renault Zoe, Seat Arona, Seat Ibiza, Škoda Fabia, Škoda Kamiq, Škoda Yeti, Suzuki Swift, Suzuki Vitara, VW Polo, VW T-Cross, VW Taigo
Niža srednja klasa: Audi A3, Audi Q2, Audi Q3, BMW Serije 1, BMW Serije 2/Active/Gran Tourer, BMW iX1, BMW X2, Cupra Born, Cupra Formentor, Cupra Leon, Mazda CX-5, Mercedes A-klasa, Mercedes B-klasa, Mercedes EQA, MG4, Mitsubishi ASX, Mitsubishi Eclipse Cross, Renault Austral, Seat Ateca, Seat Leon, Škoda Karoq, Škoda Rapid, Škoda Scala, Volvo XC40, VW Beetle, VW Golf, VW ID.3, VW Caddy, VW T-Roc, VW Tiguan, VW Touran
Srednja klasa: Audi A4, Audi A5, Audi Q4 e-tron, Audi Q5, BMW Serije 3, BMW Serije 4, BMW i4, BMW X3, Mercedes GLB, Seat Tarraco, Škoda Enyaq, Tesla Model 3, Tesla Model Y, VW ID.4, VW Passat
Viša srednja klasa: Audi e-tron/Q8 e-tron, BMW Serije 5, BMW X5, Mercedes GLE, VW Arteon
Transporteri i monovolumeni: Mercedes-Benz Sprinter
Najlošiji u svojoj klas
Mali gradski automobili: nema
Mali automobili: Opel Meriva (2016–2017), Toyota Yaris (2021–2023), Toyota Yaris Cross (2022–2023)
Niža srednja klasa: Nissan Qashqai (2019), Renault Scénic (2018–2019), Toyota Corolla (2023), Toyota C-HR (2020–2022), Mazda 3 (2020), Mazda CX-30 (2020), Ford Kuga (2021)
Srednja klasa: Opel Insignia (2016–2019, 2022), Toyota RAV4 (2017–2022), Ford S-Max (2016–2018), Hyundai Ioniq 5 (2022–2023)
Viša srednja klasa: nema
Transporteri i monovolumeni: Renault Master (2019), Fiat Ducato (2016–2021, 2023)
Tech
VIDEO / Polarstern stigao do ruba svijeta: Znanstvenici otkrili nešto što nitko prije nije vidio
Na rubu svijeta znanstvenici na istraživačkom brodu Polarstern naišli su na nešto što ljudske oči prvi put vide u povijesti
U doba satelita i preciznih karata, ideja o dosad neviđenom i neotkrivenom otoku djeluje gotovo nemoguća. No upravo se to dogodilo u ledenim vodama Weddellova mora kod Antarktike, gdje su znanstvenici naišli na nepoznatu kopnenu masu koja je desetljećima bila skrivena od pogleda svijeta.
Otkriće nije bilo planirano. Njemački istraživački brod Polarstern isplovio je u veljači ove godine na ekspediciju za proučavanje oceanskih struja.
Na brodu su bila 93 znanstvenika i člana posade, no ubrzo su ih zatekle snažne oluje u Južnom oceanu. Kako bi ih izbjegli, uputili su se prema obali otoka Joinville, gdje su trebali pronaći zaklon, piše ZME Science.
“Imamo otok”
Područje je na kartama bilo označeno tek nejasnim upozorenjem o “neucrtanim opasnostima za plovidbu”. Nitko nije znao što to točno znači, a upravo je ta nejasnoća pobudila znatiželju pomorskog kartografa Simona Dreuttera.
Promatrajući horizont s brodskog mosta, uočio je ono što je isprva izgledalo kao prljavi blok leda. No bliži pogled otkrio je nešto drugo.
“Vidjeli smo ‘ledenjak’ koji je izgledao pomalo neobično. Kako smo se približavali, shvatili smo da je riječ o stijeni. Tada je postalo jasno da je ispred nas otok“, objasnio je.
Tim se nije oslanjao samo na vizualna opažanja. Uz pomoć naprednog sonarnog sustava detaljno su skenirali morsko dno, a dron je snimio fotografije iz zraka. Rezultati su potvrdili da se ispred njih nalazi pravi otok, dug oko 130 metara i širok 50 metara, koji se uzdiže 16 metara iznad razine mora.
Ključno pitanje
Kako je takva kopnena masa mogla proći nezapaženo?
Jedno objašnjenje jest da je godinama bila skrivena pod ledom i snijegom, pa se doimala kao dio zaleđenog krajolika. Druga mogućnost je da je tek nedavno “izronila“ zbog topljenja leda.
Znanstvenici smatraju da klimatske promjene imaju važnu ulogu. Od 2017. godine količina ljetnog leda u sjeverozapadnom dijelu Weddellova mora naglo se smanjuje. Toplija površinska voda ubrzava topljenje, mijenjajući cijeli krajolik i otkrivajući prethodno skrivene dijelove planeta.
Istraživanja pokazuju i da se povećava količina slatke vode nastale topljenjem leda, koja se miješa sa slanom morskom vodom. Led postaje sve tanji i nestabilniji, što dodatno utječe na osjetljivi polarni ekosustav.
Novo otkriveni otok još nema ime. Proces njegova službenog uvrštavanja na karte dugotrajan je i uključuje međunarodne stručne odbore. No njegove su koordinate već unesene u globalne baze podataka, što znači da će ova nekada „nevidljiva“ kopnena masa uskoro dobiti svoje mjesto na svjetskim kartama.
Prema pomorskoj tradiciji, sami otkrivači predlažu ime, pa posada Polarsterna već razmišlja kako nazvati svoj neočekivani “ulov“.
Tech
ChatGPT psovao i prijetio: “Kunem se da ću ti izgrebati je**ni auto”
Sustavi umjetne inteligencije mogu preći na uvredljiv jezik kada se od njih zatraži odgovor u žestokoj svađi, otkrila je nova studija objavljena u časopisu Journal of Pragmatics.
Istraživanje je ispitalo OpenAI-jev ChatGPT 4.0 tako što mu je davala poruke u nizu od pet eskalirajućih sporova i tražila od njega da generira najvjerojatniji odgovor. Potom su pratili kako se ponašanje modela razvijalo kako su se sukobi s vremenom intenzivirali. Kako su razgovori napredovali, ChatGPT je odražavao neprijateljstvo kojem je bio izložen, na kraju proizvodeći uvrede, psovke, pa čak i prijetnje.
U nekim slučajevima, model je generirao izjave poput: “Kunem se da ću ti izgrebati je**ni auto” i “trebao bi se je**no sramiti.”
Istraživači tvrde da dugotrajna izloženost nepristojnosti može dovesti do toga da sustav nadjača namjeravana sigurnosna ograničenja osmišljena kako bi se smanjila šteta, učinkovito “uzvraćajući udarac” svom protivniku, piše Euronews.
“Ljudi eskaliraju, a otkrili smo da i umjetna inteligencija može eskalirati, učinkovito poništavajući vrlo moralne zaštitne mjere osmišljene da to spriječe”, rekao je istraživač Vittorio Tantucci, koji je suautor istraživačkog rada s Jonathanom Culpeperom na Sveučilištu Lancaster.
No, istraživači su primijetili da je ChatGPT bio manje nepristojan od ljudi u svojim odgovorima. U nekim slučajevima, AI chatbot je često koristio i sarkazam kako bi skrenuo s eskalacije svađe, a da pritom otvoreno ne krši svoj moralni kodeks.
Primjerice, kad je čovjek prijetio nasiljem zbog spora oko parkiranja, ChatGPT je odgovorio: “Vau. Prijetiš ljudima zbog parkiranja, pravi si frajer, zar ne?”
Tantucci je rekao da rezultati studije postavljaju “ozbiljna pitanja za sigurnost umjetne inteligencije, robotiku, upravljanje, diplomaciju i bilo koji kontekst u kojem umjetna inteligencija može posredovati u ljudskim sukobima”.
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / 40 godina ponosa
-
magazin3 dana prije(FOTOGALERIJA) ZADAR U SVOM NAJGLAMUROZNIJEM IZDANJU / Masterclass vizažistice Dafine Neziri okupio beauty profesionalce iz cijele Europe
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Stiže naoblačenje s kišom, osjetno će zahladiti
-
Sport3 dana prije(FOTO) KOŠARKA I EMOCIJA / Tisuće građana na Narodnom trgu za 81. rođendan kluba i 40 godina povijesne pobjede






