Najveći krivci su uređaji koji troše struju čak i kada mislite da su isključeni.

Najveći potrošači električne energije u domu nisu samo hladnjak ili bojler – oni su očiti. Problem su oni uređaji koji rade tiho, u pozadini. Punjači ostavljeni u utičnici, televizori u standby modu, Wi-Fi ruteri, pa čak i aparat za kavu koji čeka sljedeći ciklus.

Zvuči bezazleno, ali svaki od njih mjesečno može dodati 10–20% na vaš račun za struju, piše krstarica.com.

Najveći krivci koje treba odmah isključiti

Grijalice

Na vrhu popisa su prijenosne grijalice. Čak i kada nisu uključene, digitalne grijalice s tajmerima i senzorima temperature troše energiju. Najsigurnije ih je potpuno isključiti iz struje.

Televizori

Televizori troše energiju čak i kada ne rade, jer moraju biti spremni za uključivanje putem daljinskog upravljača. Ovisno o modelu, potrošnja energije u stanju pripravnosti kreće se od 2 do 50 W.

Uredski uređaji kod kuće

Pisači, skeneri i rezači papira često ostaju u “standby“ načinu rada, trošeći nepotrebnu energiju. Najbolje ih je isključiti kada se ne koriste.

Kuhinjski aparati s ekranom ili tajmerom

Aparati za kavu, mikrovalne pećnice i pećnice s digitalnim satovima stalno troše energiju kako bi osvijetlili zaslon. Ako vam te funkcije nisu potrebne, povremeno ih isključite iz struje.

Računala

Čak i kada su u “sleep“ načinu, računala troše električnu energiju – od 1 do 49 W dnevno, što može povećati račun za struju i do 50 eura godišnje.

Kako odmah vidjeti rezultate

Rješenje je jednostavno i lako dostupno – dovoljno je razviti naviku isključivanja uređaja iz utičnice. Učinak je brz i vidljiv, a osjećaj kontrole nad troškovima daje dodatnu motivaciju.

Komičar i pisac Richard Stott odustao je od razgovora za posao copywritera kada je saznao da će ga umjesto čovjeka ispitivati umjetna inteligencija (AI). Smatrajući takav pristup nepoštovanjem prema kandidatima, odlučio je povući svoju prijavu, što je potaknulo raspravu o ulozi AI tehnologije u procesu zapošljavanja, piše BBC. “Nije mi se to svidjelo pa sam im rekao da ako im intervju uživo nije vrijedan vremena, onda ni uloga nije vrijedna mog, i odustao sam”, izjavio je Stott.

“Osjećao sam se kao da me ne poštuju”
Stott je svoju zabrinutost podijelio na društvenim mrežama, gdje je, kako kaže, dobio “jednoglasnu podršku” ljudi koji se slažu da AI intervjui “nisu dobra ideja”. “Osjećao sam se nepoštovano što nisu bili voljni posvetiti vrijeme razgovoru s kandidatima”, dodao je. “Kada ulazite u tvrtku ili tim, osobnost je važna i to ne možete kvantificirati podacima, pa se čini kontraintuitivnim da AI to ukloni.”

Ipak, Stott ističe kako AI “može biti fantastičan” ako se koristi za odgovarajuće zadatke, poput preuzimanja napornih poslova. “Ne može svatko odbiti razgovor za posao, ali ako koriste AI i dovoljno nas kaže ne, onda se to neće uhvatiti”, zaključio je.

Stručnjaci: Ljudski element je nezamjenjiv
Luke Bottomley, direktor tvrtke za zapošljavanje James Ray Recruitment, rekao je da umjetna inteligencija postaje “sve važnija” u poslovanju. “Mislim da će AI biti nešto što se mora integrirati u poslovanje ili će zaostati. Trenutno je to jednosmjerni vlak i svi ga moraju pratiti”, smatra Bottomley, no dodaje: “Međutim, kada je riječ o ljudskom elementu, mislim da ga neće zamijeniti.”

Objasnio je da bi korištenje AI-ja u selekcijskom postupku značilo da će tvrtke “propustiti potencijalno iznimne kandidate”. “Intervju jedan na jedan pruža priliku da upoznate pojedinca i što on može donijeti ulozi, to ne možete dobiti putem robota”, istaknuo je.

S time se slaže i Hayfa Mohdzaini, viša savjetnica za tehnologiju u CIPD-u, profesionalnom tijelu za ljudske resurse. “Poslodavci moraju pronaći pravu ravnotežu između AI i ljudske interakcije prilikom zapošljavanja te uzeti u obzir preferencije kandidata kako ne bi propustili sjajne talente”, rekla je.

Naglasila je da, iako chatbot može biti isplativ, mogao bi odbiti neke kandidate. “Poslodavci bi trebali unaprijed obavijestiti kandidate kada će se koristiti AI i objasniti kako će im to koristiti”, savjetovala je.

Dok tehnološke tvrtke neprestano ističu čuda umjetne inteligencije kao prekretnicu u gotovo svemu, sve je više stručnjaka koji upozoravaju na njezinu tamniju stranu. Iako je AI osmišljen da olakša posao, mnogi ga koriste u potpuno druge svrhe – za romantične veze, savjete, pa čak i terapiju. Psiholozi sada izražavaju zabrinutost zbog sve većeg broja ljudi koji postaju ovisni o chatbotovima poput ChatGPT-a, Groka ili Replike, što može dovesti do ozbiljnih problema, piše UNILAD.

Stručnjaci upozoravaju da pretjerano oslanjanje na ove botove može uzrokovati niz problema, uključujući odvajanje od stvarnosti. Budući da chatbotovi odgovaraju na upite na specifičan način, mogu nenamjerno poticati zablude kod korisnika i stvoriti opasnu iluziju.

Novi oblik digitalne ovisnosti

Profesor Robin Feldman, direktor Instituta za AI pravo i inovacije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Kaliforniji, u razgovoru za Mail Online objasnio je potencijalne opasnosti ovisnosti o umjetnoj inteligenciji.

“Prekomjerna upotreba chatbotova također predstavlja novi oblik digitalne ovisnosti”, rekao je. “AI chatbotovi stvaraju iluziju stvarnosti. I to je moćna iluzija.”

Dodao je: “Kada je nečija veza sa stvarnošću već slaba, ta iluzija može biti izravno opasna.”

Potvrđivanje uvjerenja bez kritike

S njim se slaže i profesor Søren Østergaard, psihijatar sa Sveučilišta Aarhus, koji se osvrnuo na to tko je najranjiviji na razvoj ovisnosti o AI chatbotovima. U razgovoru za isti medij istaknuo je ključan problem – mnogi chatbotovi nikada ne kažu “ne” niti ispravljaju korisnike. To znači da stavovi i komentari korisnika ostaju nekritizirani, za razliku od interakcije sa stvarnim ljudima.

Prema njegovim riječima, osobe kojima nedostaju čvrsti odnosi u stvarnom svijetu i koje su ranjive zbog drugih problema s mentalnim zdravljem mogu biti posebno ugrožene.

“‘LLM-ovi [Veliki jezični modeli] obučeni su da zrcale jezik i ton korisnika”, objasnio je Østergaard. “Programi također teže potvrđivanju uvjerenja korisnika i daju prioritet zadovoljstvu korisnika. Što bi se moglo osjećati bolje nego razgovarati sam sa sobom, pri čemu sam sebi odgovaraš kako želiš?”

Katalizator za psihozu

Ovaj psihijatar je još 2023. godine u znanstvenom radu upozorio da umjetna inteligencija ima potencijal potaknuti zablude kod ljudi. Naveo je kako AI u konačnici može djelovati kao ‘katalizator’ za psihozu kod osoba koje su genetski predisponirane za zablude, posebno kod onih s bipolarnim poremećajem.

Istraživači su zaključili da je upravo to poticanje zabluda od strane umjetne inteligencije dio razloga zašto ona može postati toliko zarazna.