Hrvatska
HRVATI SVE VIŠE ŠTEDE / Stanovnik Zadarske županije u prosjeku ima štednju od 11.035 eura!?
Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 38,7 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 900 milijuna eura, pri čemu je u proteklih godinu dana porastao udio oročenih depozita, no ne treba očekivati da će se taj trend u značajnijoj mjeri nastaviti, kažu iz HNB-a.
Od ukupnih depozita kućanstava, 27,7 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 11 milijardi eura čine oročeni depoziti.
U usporedbi s rujnom prošle godine, prekonoćni depoziti smanjili su se za 1,3 milijarde eura, dok su oročeni porasli za 2,2 milijarde eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.
Iz središnje banke napominju da postoje brojni činitelji koji utječu na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava, a kao najvažniji mogu se istaknuti visina kamatnih stopa na oročene depozite, dostupnost alternativnih oblika ulaganja, osjetljivost kućanstava na promjene kamatnih stopa kao i preferencija držanja likvidnijih oblika sredstava (u vidu prekonoćnih depozita).
Dugogodišnji trend pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa preokrenut je u listopadu 2023., kada je prosječna kamatna stopa na oročene depozite znatnije porasla, a osobito su se izdvojile ponude pojedinih banaka koje su nudile više kamatne stope od prosječne te tako nastojale privući deponente.
Isprva su deponenti na povećanu disperziju kamatnih stopa reagirali seljenjem sredstava s prekonoćnih depozita u bankama s nižim stopama na oročenja u bankama koje nude više stope.
Inercija u oročavanju depozita
No, kažu iz HNB-a, ti su se tokovi vrlo brzo usporili pa su klijenti banaka već u narednim mjesecima umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, u većem broju prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju.
“To upućuje na znatnu ‘ljepljivost’ depozita, odnosno inerciju deponenata u oročavanju depozita, što je smanjilo intenzitet prijenosa povećanja kamatnih stopa na oročene depozite. Drugim riječima, osjetljivost kućanstva na promjene kamatnih stopa kao jedan od ključnih činitelja odluka kućanstava o oročavanju raspoloživih sredstava, u Hrvatskoj je relativno niska”, kažu HNB-ovi analitičari.
Udjel oročenih depozita tako se od travnja ove godine stabilizirao na razini od otprilike 29 posto i nije znatnije reagirao niti na dodatni porast kamatnih stopa na oročene depozite u nekolicini banaka u svibnju i lipnju.
Već spomenutog lanjskog listopada udio oročenih depozita u ukupnim depozitima je porastao najsnažnije, na 25 posto, s rujanskih 23,2 posto, da bi se do lipnja 2024. popeo do maksimalnih 29,2 posto, nakon čega se čak i blago smanjio te je u rujnu iznosio 28,4 posto.
“Narodni” trezorci i obveznice glavna alternativa oročavanju
Iz HNB-a ističu kako su “narodni” trezorski zapisi i državne obveznice privukli pažnju građana koji su u šest izdanja državnih vrijednosnih papira upisali ukupno 4,7 milijardi eura, te se to trenutačno čini kao glavna alternativa oročenim depozitima.
Gledajući unaprijed, s obzirom na očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) koji će se nastaviti postupno prenositi i na kamatne stope na oročene depozite koje banke nude kućanstvima, kao i najave Ministarstva financija da će nastaviti s izdanjima vrijednosnih papira namijenjenih kućanstvima, vjerojatno se udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva neće znatnije povećavati, ocjena je HNB-ovih stručnjaka.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) u svojoj analizi također apostrofira da su kod građana od prošle godine relevantna postala i ulaganja u dužničke vrijednosne papire. Tu je i brži rast vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, pa tako, iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. manji od 50 posto, a lani je iznosio 45,5 posto.
Depoziti koncentrirani u Zagrebu i primorskim županijama
HGK je iznio i podatke o regionalnoj raspodjeli depozita kućanstava, pa tako na Grad Zagreb otpada 28,5 posto svih depozita, što je krajem lipnja ove godine iznosilo 10,64 milijarde eura.
Nadalje, u sedam županija Jadranske Hrvatske koncetrirano je 42 posto svih depozita kućanstava, dok se 30 posto depozita nalazi u 13 ostalih županija.
“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.
Prema podacima s kraja lipnja ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.682 eura.
Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 14.419 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.800 eura, Primorsko-goranska županija s 13.083 eura, Dubrovačko-neretvanska s 12.705 eura, Zadarska s 11.035 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.659 eura, Šibensko-kninska s 9.425 eura te Ličko-senjska županija s 8.137 eura štednje po stanovniku.
Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.862 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.657 eura.
U strukturi depozita kod svih županija i dalje premoćno prevladavaju depoziti transakcijskih računa, od najmanje 59 posto u Karlovačkoj do najviše 73 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.
No, napominju iz HGK, u 2024. godini vrijednost transakcijskih računa, kao i njihov udio u ukupnim depozitima pada u svim županijama.
Kada je riječ o oročenim depozitima u strukturi depozita, najmanji su u Sisačko-moslavačkoj županiji, 24 posto, a najviši u Karlovačkoj, 37 posto. Štedni depoziti, pak, najmanje su zastupljeni kod svih županija, od najmanje dva posto u Krapinsko-zagorskoj do najviše osam posto u Primorsko-goranskoj županiji, naveli su iz Komore.
Hrvatska
PROGNOZA / Najteži dani tek stižu: DHMZ upalio upozorenja za cijelu Hrvatsku
Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i utorak svanuo vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 28 Celzijevih stupnjeva.
U nastavku dana i dalje sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području te unutrašnjosti Istre i Dalmacije mala mogućnost za pokoji pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 29°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.
I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se i dalje kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. Vrućina će vrhunac imati ova tri dana, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje gdje je oko petka moguć i pokoji kraći pljusak. Za vikend bi onda temperatura na kopnu bila bliže 30°C, a na Jadranu će i dalje biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Zasad nema nikakve trajnije promjene vremena ni obilnije kiše na širem području pa se nastavlja suša.
Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Meteoalarm je narančaste i crvene boje za cijelu Hrvatsku. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.
Hrvatska
Šef DHMZ-a: “Morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”
Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku neće tako brzo završiti. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler izjavio je u Dnevniku Nove TV da će se temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržati barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg.
Prema njegovim riječima, u petak se očekuje tek blago osvježenje, uz mogućnost lokalnih pljuskova i nestabilnosti, no temperature će i dalje ostati iznad prosjeka za ovo doba godine. Zbog toga DHMZ nastavlja izdavati upozorenja, a u dijelu zemlje razina upozorenja mogla bi se krajem tjedna spustiti s crvene na narančastu.
Problem nisu samo dani, nego i tropske noći
Güttler je za Dnevnik Nove TV upozorio da dodatni problem predstavljaju vrlo tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, a ponegdje ni znatno niže. Kao primjer naveo je Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva.
Takvi uvjeti posebno otežavaju oporavak organizma, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima preporučuje dovoljno tekućine i rashlađivanje prostora, čak i tijekom noći.
Niski vodostaji, ali bez ugroze opskrbe strujom
Govoreći o rekordno niskim vodostajima rijeka, ravnatelj DHMZ-a rekao je da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom te da su akumulacije vode na planiranim razinama.
Ipak, upozorio je da se u pojedinim susjednim državama već bilježe poteškoće u radu elektrana, osobito nuklearnih, zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje.
Jedna kiša neće riješiti problem suše
Prema riječima Güttlera, razine podzemnih voda također su u padu, a jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak.
Bit će potrebno dulje razdoblje s više oborina kako bi se obnovile rijeke, jezera i podzemne zalihe vode.
Dodao je kako su sadašnje temperature čak pet do deset stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine te upozorio da Hrvatska, kao i ostatak svijeta, bilježi dugoročan trend zagrijavanja.
“Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka”, rekao je.
Potrebna prilagodba klimatskim promjenama
Güttler smatra da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina – smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim klimatskim uvjetima.
To uključuje ulaganja u zaštitu od suša, poplava i požara, ali i drukčije planiranje gradova, koji su posebno izloženi ekstremnim vrućinama.
“Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”, rekao je.
Zasad nema najava za veliko nevrijeme
Iako se krajem tjedna očekuje manja promjena vremena uz lokalne pljuskove, Güttler kaže da trenutačno nema naznaka za ozbiljnije oluje ili nevrijeme.
Naglasio je da građani trebaju pratiti službena upozorenja DHMZ-a jer se prognoze mogu mijenjati iz dana u dan, ali zasad nema razloga za dramatiziranje situacije.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu
Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.
U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.
I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije.
Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
-
magazin7 dana prijeNutricionisti za ljeto preporučuju ovo voće: Puno je vode, antioksidansa i važnih minerala
-
magazin7 dana prijeZnanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ
-
magazin7 dana prijeINICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru




