Svijet
Alarmantno upozorenje: Svijet je na putu ka katastrofalnom zagrijavanju
Uozbiljite napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili počnite pripremati sprovod Pariškog sporazuma, poruka je Ujedinjenih naroda uoči Međunarodnog klimatskog summita COP29 u Azerbajdžanu koji dolazi gotovo čitavo desetljeće nakon prijelomnog sporazuma u Parizu 2015. godine, a prenosi ju POLITICO.
Uozbiljite napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili počnite pripremati sprovod Pariškog sporazuma, poruka je Ujedinjenih naroda uoči međunarodnog klimatskog summita.
Trenutačno planovi i politike vode do stope zagrijavanja koja se nezaustavljivo kreće među iznimno visokih i po planet opasnih vrijednosti. Planet bi tako mogao biti najmanje 2,6 stupnjeva, a najviše 3,1 stupanj topliji nego u razdoblju prije industrijske revolucije, stoji u najnovijem izvješću izašlom u četvrtak.
Pariški sporazum na intenzivnoj njezi
Podsjetimo da su klimatski znanstvenici na klimatskom summitu u Parizu 2015. ustanovili da je potrebno ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupanj iznad temperature prije industrijske revolucije.
No, zaostajemo za ovim ograničenjima toliko puno, da je vrlo vjerojatno prekoračenje tog limita, ali ne samo njega, nego i onog pesimističnog, od 2 stupnja Celzija, upozorava UN.
Intenzitet i učestalost opasnih toplinskih valova, razornih oluja i drugih prirodnih katastrofa raste sa svakim iporastom temperature. Na tri stupnja toplijem planetu, govore znanstvenici, društvo će se suočiti s točkom bez povratka koja bi dramatično izmjenila cjelokupnu klimu i podigla razine mora zbog otapanja ledenih kapa.
“Ukoliko države ne implementiraju politike kojima su se zobvezale pridržavati ograničenja, i ne počnu ih provoditi istog trena, Pariški sporazum će kroz nekoliko godine biti mrtvo slovo na papiru, a s dva stupnja višom globalnom temperaturom bit će na intenzivnoj njezi”, priopćio je to Inger Andersen, direktor UN-ovog sektora za okoliš.
Raskorak obećanog i realnosti
Ovogodišnji raskorak od zadanih vrijednosti naziva se “emissions gap”, a procjenjuje i analizira zjapeću rupu nastalu između neefikasnih nacionalnih politika usmjerenih ka pokušaju izbjegavanja klimatske katastrofe i onoga što države u realnosti rade.
Predstavit će se na ovogodišnjem klimatskom summitu u glavnom gradu Azejrbedžana na 29. klimatskom COP summitu.
Tamo se mnoge države suočavaju sa zadatcima koji podrazumijevaju uguravanjem borbe brotiv klimatske krize u nacionalne proračune. No, već se na idućem, onaj koji se održava u Brazilu desetljeće nakon prijelomnog Pariškog sporazuma, očekuje od vlada da prilože nove i svježe načine na koje planiraju održati vrijednosti zadane 2015. godine.
U svjetlu tih nalaza, Andersen zaziva “dramatično snažnije” planove, poznatije kao nacionalno određeni doprinosi (NDCs) što podrazumijeva više financiranje za mjere ograničavanja klimatskih promjena kao i odgovorno vodstvo od najvećih zagađivača.
Pogrešan smjer
Svijet je već sada 1,3 stupanj topliji, a količina ispuštenih stakleničkih plinova nastavlja rasti. Od 2022. njihovo emitiranje je poraslo za dodatnih 1,3 posto.
Kao rezultat toga, ograničiti zagrijavanje na relativno siguran limit određen pariškim ciljevima postalo je teže, zahtijevajući čak i dodatno pooštravanje godišnjih smanjenja emisija od 7,5 posto ili 4 posto do 2030. za ograničavanje zagrijavanja na (i dalje visokih) 1,5C odnosno 2C.
Uz politike koje su trenutno na snazi diljem svijeta, svijet ide ka zagrijavanju od 3,1C do kraja stoljeća, kažu znanstvenici u izvješću. Mjere navedene u trenutačnim NDC-ovima, a koje nisu u potpunosti provedene, spustile bi to na između 2,6C i 2,8C.
Međutim, čak i najbolji scenarij od 2,6C predstavlja “katastrofalno” zagrijavanje s “oslabljujućim učincima na ljude, planet i gospodarstva“, upozorava UN.
Prema sva tri scenarija, globalne šanse da se zagrijavanje ograniči na 1,5 C su “gotovo ravne nuli”, pišu autori, što bi značilo globalne temperaturama “znatno iznad” te razine do 2050. i “šansom jedan prema tri da zagrijavanje već prijeđe dva stupnja.
Da bismo došli na put prema 1,5C, globalne bi emisije trebale pasti 42 posto do 2030. ili 28 posto za put do 2C – poruka je također uključena u prošlogodišnje izvješće, prikladno nazvano “Srušeni rekord”.
Novi NDC-ovi — koji bi trebali biti objavljeni u veljači 2025. — trebali bi uključivati mjere i ciljeve do 2035, piše POLITICO.
Do tada bi globalne emisije trebale pasti za 57 posto za 1,5C i 37 posto za zadržavanje globalnog zatopljena na 2C, prema ovogodišnjem izvješću, nazvanom “Nema više vrućeg zraka … Molim vas!”
Tko financira klimatske mjere?
Andersen je rekao da će diljem svijeta mjere za smanjenje emisija zahtijevati “minimalno šesterostruko povećanje” ulaganja, “podržano reformom globalne financijske arhitekture i snažnom akcijom privatnog sektora”.
Zemlje u razvoju, isključujući Kinu, zahtijevaju ogroman porast ulaganja, kaže se u izvješću, budući da se “ove regije već bore s javnim zdravstvom, ljudskim kapitalom, hranom i energetskom sigurnošću, rastućim dugom i političkim napetostima, a sve je to pogoršano klimatskim promjenama”.
Hoće li trenutačni NDC-ovi ograničiti porast globalnih temperatura na 2,6C ili 2,8C ovisi o financiranju. Niža brojka bi se dosegla u okviru takozvanih uvjetnih NDC-ova, što znači planove koji su ostvarivi samo uz dodatna financijska ulaganja. Dvanaest posto svih NDC-ova potpuno je uvjetovano, prema izvješću, dok još 21 posto sadrži uvjetne elemente.
Kako financirati klimatske akcije u zemljama u razvoju dominirat će raspravama u Bakuu. Do kraja COP29 zemlje bi se trebale dogovoriti o novom dugoročnom financijskom cilju koji bi zamijenio trenutni cilj od 100 milijardi dolara godišnje, koji je dogovoren 2009., a postignut tek 2022.
Financiranje osiguravaju zemlje koje su 1990-ih klasificirane kao industrijalizirane. Ali s obzirom na goleme potrebe za financiranjem – neke zemlje u razvoju željele bi vidjeti rast ulaganja u godišnji cilj na više od 1 trilijun dolara – kao i dramatične promjene u komparativnom bogatstvu zemalja i emisijama od tada, bogate zemlje bi željele da ekonomije u usponu, poput Kine, udjele više.
G20 mora preuzeti vodstvo
Primjer: Izvješće UN-a pokazuje da se Peking izjednačio s Europskom unijom u smislu povijesne odgovornosti — i Europska unija i Kina odgovorne su za 12 posto ukupnog ugljičnog dioksida emitiranog između 1850. i 2022. (Sjedinjene Države ostaju daleko ispred obje zemlje, čineći 20 posto ukupnih emisija kroz povijest.)
Općenito, G20 — koji se sastoji od industrijaliziranih zemalja poput EU-a i SAD-a, kao i Brazila, Kine, Indije, Indonezije i Saudijske Arabije — bili su odgovorni za 77 posto globalnih emisija stakleničkih plinova u 2023. godini.
Za razliku od toga, svih 55 zemalja Afričke unije činilo je samo 6 posto.
ŠEst najvećih zagađivača: 60 posto emisija
“Članice G20 s najvećim emisijama” morat će dramatično povećati djelovanje i ambicije sada i u novim obećanjima”, piše UN.
Uostalom, dok je cijeli G20 činio 77 posto prošlogodišnjih globalnih emisija, šest najvećih zagađivača među njima bili su odgovorni za više od 60 posto. U izvješću UN-a nema imena, ali autori se pozivaju na Kinu (30 posto), Sjedinjene Države (11 posto), Indiju (8 posto), EU (6 posto), Rusiju (5 posto) i Brazil (2 posto).
EU na dobrom putu?
Napredak među G20 je neujednačen: emisije u Kini porasle su 5,2 posto u 2023., dok su u EU-u pale za 7,5 posto; i dok je Kina mnogo naseljenija, njezine emisije po glavi stanovnika 2023. bile su 11 tona u odnosu na 7,3 tone u EU-u.
Emisije u SAD-u pale su za 1,4 posto, ali američke emisije po stanovniku ostaju druge po veličini s ogromnih 18 tona, što je odmah iza ruskih 19 tona. Indijske emisije su samo 2,9 tona po stanovniku, iako su i njezine ukupne emisije 2023. porasle za 6 posto.
I dok se za EU, primjerice, procjenjuje da je na putu da postigne svoje klimatske ciljeve, mnoge druge zemlje G20 nisu.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




