Svijet
Alarmantno upozorenje: Svijet je na putu ka katastrofalnom zagrijavanju
Uozbiljite napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili počnite pripremati sprovod Pariškog sporazuma, poruka je Ujedinjenih naroda uoči Međunarodnog klimatskog summita COP29 u Azerbajdžanu koji dolazi gotovo čitavo desetljeće nakon prijelomnog sporazuma u Parizu 2015. godine, a prenosi ju POLITICO.
Uozbiljite napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili počnite pripremati sprovod Pariškog sporazuma, poruka je Ujedinjenih naroda uoči međunarodnog klimatskog summita.
Trenutačno planovi i politike vode do stope zagrijavanja koja se nezaustavljivo kreće među iznimno visokih i po planet opasnih vrijednosti. Planet bi tako mogao biti najmanje 2,6 stupnjeva, a najviše 3,1 stupanj topliji nego u razdoblju prije industrijske revolucije, stoji u najnovijem izvješću izašlom u četvrtak.
Pariški sporazum na intenzivnoj njezi
Podsjetimo da su klimatski znanstvenici na klimatskom summitu u Parizu 2015. ustanovili da je potrebno ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupanj iznad temperature prije industrijske revolucije.
No, zaostajemo za ovim ograničenjima toliko puno, da je vrlo vjerojatno prekoračenje tog limita, ali ne samo njega, nego i onog pesimističnog, od 2 stupnja Celzija, upozorava UN.
Intenzitet i učestalost opasnih toplinskih valova, razornih oluja i drugih prirodnih katastrofa raste sa svakim iporastom temperature. Na tri stupnja toplijem planetu, govore znanstvenici, društvo će se suočiti s točkom bez povratka koja bi dramatično izmjenila cjelokupnu klimu i podigla razine mora zbog otapanja ledenih kapa.
“Ukoliko države ne implementiraju politike kojima su se zobvezale pridržavati ograničenja, i ne počnu ih provoditi istog trena, Pariški sporazum će kroz nekoliko godine biti mrtvo slovo na papiru, a s dva stupnja višom globalnom temperaturom bit će na intenzivnoj njezi”, priopćio je to Inger Andersen, direktor UN-ovog sektora za okoliš.
Raskorak obećanog i realnosti
Ovogodišnji raskorak od zadanih vrijednosti naziva se “emissions gap”, a procjenjuje i analizira zjapeću rupu nastalu između neefikasnih nacionalnih politika usmjerenih ka pokušaju izbjegavanja klimatske katastrofe i onoga što države u realnosti rade.
Predstavit će se na ovogodišnjem klimatskom summitu u glavnom gradu Azejrbedžana na 29. klimatskom COP summitu.
Tamo se mnoge države suočavaju sa zadatcima koji podrazumijevaju uguravanjem borbe brotiv klimatske krize u nacionalne proračune. No, već se na idućem, onaj koji se održava u Brazilu desetljeće nakon prijelomnog Pariškog sporazuma, očekuje od vlada da prilože nove i svježe načine na koje planiraju održati vrijednosti zadane 2015. godine.
U svjetlu tih nalaza, Andersen zaziva “dramatično snažnije” planove, poznatije kao nacionalno određeni doprinosi (NDCs) što podrazumijeva više financiranje za mjere ograničavanja klimatskih promjena kao i odgovorno vodstvo od najvećih zagađivača.
Pogrešan smjer
Svijet je već sada 1,3 stupanj topliji, a količina ispuštenih stakleničkih plinova nastavlja rasti. Od 2022. njihovo emitiranje je poraslo za dodatnih 1,3 posto.
Kao rezultat toga, ograničiti zagrijavanje na relativno siguran limit određen pariškim ciljevima postalo je teže, zahtijevajući čak i dodatno pooštravanje godišnjih smanjenja emisija od 7,5 posto ili 4 posto do 2030. za ograničavanje zagrijavanja na (i dalje visokih) 1,5C odnosno 2C.
Uz politike koje su trenutno na snazi diljem svijeta, svijet ide ka zagrijavanju od 3,1C do kraja stoljeća, kažu znanstvenici u izvješću. Mjere navedene u trenutačnim NDC-ovima, a koje nisu u potpunosti provedene, spustile bi to na između 2,6C i 2,8C.
Međutim, čak i najbolji scenarij od 2,6C predstavlja “katastrofalno” zagrijavanje s “oslabljujućim učincima na ljude, planet i gospodarstva“, upozorava UN.
Prema sva tri scenarija, globalne šanse da se zagrijavanje ograniči na 1,5 C su “gotovo ravne nuli”, pišu autori, što bi značilo globalne temperaturama “znatno iznad” te razine do 2050. i “šansom jedan prema tri da zagrijavanje već prijeđe dva stupnja.
Da bismo došli na put prema 1,5C, globalne bi emisije trebale pasti 42 posto do 2030. ili 28 posto za put do 2C – poruka je također uključena u prošlogodišnje izvješće, prikladno nazvano “Srušeni rekord”.
Novi NDC-ovi — koji bi trebali biti objavljeni u veljači 2025. — trebali bi uključivati mjere i ciljeve do 2035, piše POLITICO.
Do tada bi globalne emisije trebale pasti za 57 posto za 1,5C i 37 posto za zadržavanje globalnog zatopljena na 2C, prema ovogodišnjem izvješću, nazvanom “Nema više vrućeg zraka … Molim vas!”
Tko financira klimatske mjere?
Andersen je rekao da će diljem svijeta mjere za smanjenje emisija zahtijevati “minimalno šesterostruko povećanje” ulaganja, “podržano reformom globalne financijske arhitekture i snažnom akcijom privatnog sektora”.
Zemlje u razvoju, isključujući Kinu, zahtijevaju ogroman porast ulaganja, kaže se u izvješću, budući da se “ove regije već bore s javnim zdravstvom, ljudskim kapitalom, hranom i energetskom sigurnošću, rastućim dugom i političkim napetostima, a sve je to pogoršano klimatskim promjenama”.
Hoće li trenutačni NDC-ovi ograničiti porast globalnih temperatura na 2,6C ili 2,8C ovisi o financiranju. Niža brojka bi se dosegla u okviru takozvanih uvjetnih NDC-ova, što znači planove koji su ostvarivi samo uz dodatna financijska ulaganja. Dvanaest posto svih NDC-ova potpuno je uvjetovano, prema izvješću, dok još 21 posto sadrži uvjetne elemente.
Kako financirati klimatske akcije u zemljama u razvoju dominirat će raspravama u Bakuu. Do kraja COP29 zemlje bi se trebale dogovoriti o novom dugoročnom financijskom cilju koji bi zamijenio trenutni cilj od 100 milijardi dolara godišnje, koji je dogovoren 2009., a postignut tek 2022.
Financiranje osiguravaju zemlje koje su 1990-ih klasificirane kao industrijalizirane. Ali s obzirom na goleme potrebe za financiranjem – neke zemlje u razvoju željele bi vidjeti rast ulaganja u godišnji cilj na više od 1 trilijun dolara – kao i dramatične promjene u komparativnom bogatstvu zemalja i emisijama od tada, bogate zemlje bi željele da ekonomije u usponu, poput Kine, udjele više.
G20 mora preuzeti vodstvo
Primjer: Izvješće UN-a pokazuje da se Peking izjednačio s Europskom unijom u smislu povijesne odgovornosti — i Europska unija i Kina odgovorne su za 12 posto ukupnog ugljičnog dioksida emitiranog između 1850. i 2022. (Sjedinjene Države ostaju daleko ispred obje zemlje, čineći 20 posto ukupnih emisija kroz povijest.)
Općenito, G20 — koji se sastoji od industrijaliziranih zemalja poput EU-a i SAD-a, kao i Brazila, Kine, Indije, Indonezije i Saudijske Arabije — bili su odgovorni za 77 posto globalnih emisija stakleničkih plinova u 2023. godini.
Za razliku od toga, svih 55 zemalja Afričke unije činilo je samo 6 posto.
ŠEst najvećih zagađivača: 60 posto emisija
“Članice G20 s najvećim emisijama” morat će dramatično povećati djelovanje i ambicije sada i u novim obećanjima”, piše UN.
Uostalom, dok je cijeli G20 činio 77 posto prošlogodišnjih globalnih emisija, šest najvećih zagađivača među njima bili su odgovorni za više od 60 posto. U izvješću UN-a nema imena, ali autori se pozivaju na Kinu (30 posto), Sjedinjene Države (11 posto), Indiju (8 posto), EU (6 posto), Rusiju (5 posto) i Brazil (2 posto).
EU na dobrom putu?
Napredak među G20 je neujednačen: emisije u Kini porasle su 5,2 posto u 2023., dok su u EU-u pale za 7,5 posto; i dok je Kina mnogo naseljenija, njezine emisije po glavi stanovnika 2023. bile su 11 tona u odnosu na 7,3 tone u EU-u.
Emisije u SAD-u pale su za 1,4 posto, ali američke emisije po stanovniku ostaju druge po veličini s ogromnih 18 tona, što je odmah iza ruskih 19 tona. Indijske emisije su samo 2,9 tona po stanovniku, iako su i njezine ukupne emisije 2023. porasle za 6 posto.
I dok se za EU, primjerice, procjenjuje da je na putu da postigne svoje klimatske ciljeve, mnoge druge zemlje G20 nisu.
Svijet
Zemlju paralizirala najveća snježna oluja u studenom: Ovo se nije dogodilo 100 godina
Seul je zabilježio najveće snježne padaline u studenome od početka mjerenja prije više od jednog stoljeća, točnije od 1907.
Snježna oluja paralizirala je dijelove Južne Koreje u srijedu i uzrokovala smrt najmanje troje ljudi, dok je velik broj ozlijeđenih, prenosi Dnevnik.hr.
Prijavljeni su i brojni nestanci struje, a otkazano je više od 150 letova.
Prvi snijeg u sezoni u Seulu srušio je stoljetni rekord. Naime, prema pisanju Reutersa, ovo su najveće zabilježene snježne padaline u studenom od početka bilježenja, odnosno 1907.
Nagli pad temperature tijekom noći pretvorio je kišu u jak snijeg, a u glavnom gradu se akumuliralo preko 16 centimetara do 23 sata po lokalnom vremenu, javlja Korejska meteorološka uprava (KMA).
Ostala okolna metropolitanska područja Yongin-dong i Baekam zabilježila su preko 30 centimetara snijega, a tek nešto manje Suwon i Incheon.
U Gangwonu, kojeg je zatrpao više od 21 centimetar snijega 81-godišnjak je poginuo u prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovalo pet vozila na autocesti.
Istog dana umro je i 78-godišnjak čija se garaža urušila dok je s nje čistio snijeg. Još jedan smrtni slučaj dogodio se kada je autobus otklizao na zaleđenoj cesti i naletio na muškarca starog 30-ak godina dok je usmjeravao promet u Hwaseongu.
Predsjednik Yoon Suk Yeol naredio je korejskom ministarstvu unutarnji poslova i sigurnosti da mobilizira svu opremu i osobe zadužene za čišćenje snijega kako bi se spriječile prometne nesreće i blokade cesta, piše Korea JoongAng Daily.
Ministarstvo je podiglo razinu opasnosti na drugu po redu najveću budući da se očekuje više od 20 centimetara padalina u 24 sata.
KMA prognozira da će većina regija biti zahvaćena ili kišom ili snijegom sve do četvrtka ujutro. Središnje regije i istočni dijelovi Sjevernog Jeolla mogli bi doživjeti snažne snježne oluje.
Svijet
Hakeri diljem EU kradu TV sadržaj i prodaju ga za siću. Na meti policije su i korisnici piratskih platformi
USKOK i hrvatska policija objavili su danas da provode akciju u kojoj je 11 osoba uhićeno zbog sumnje u prodaju piratskih televizijskih paketa. Ova akcija provodi se u koordinaciji s Europolom, a uključene su još i policije iz Velike Britanije, Italije, te Francuske. Sumnja se da šteta, samo u Hrvatskoj, iznosi oko dva milijuna eura. Od jutros je policija po nalogu USKOK-a u akciji u pet županija zbog zločinačke grupe koja je počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Uhićeno je 11 osoba, a sumnja se da su piratske pakete s više od 400 kanala prodavali korisnicima za 10-15 eura mjesečne naknade.
“Danas je u još nekoliko zemalja slična akcija, znam da su uključene Velika Britanija, Italija i još neke države. Sve se to radi u suradnji sa Europolom, ali kad govorimo o Hrvatskoj u ovom trenutku je nekakva procijenjena šteta skoro 2 milijuna eura”, rekao je danas ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Riječ je o vrsti cyber kriminala koja je odavno poznata, te u posljednje vrijeme buja.
Tako je, prije nekoliko mjeseci, i talijanska financijska policija identificirala je 13 osoba koje su činile mrežu distribucije ilegalnih televizijskih sadržaja putem IPTV-a. Operacija, provedena u Milanu i nekoliko talijanskih regija, dovela je do uhićenja odgovornih za vođenje platforme koja je nudila piratske pretplate po sniženim cijenama, varajući milijune korisnika i nanoseći štetu audiovizualnom sektoru.
Prijava SKY Italia
Pirati su iskoristili Europsko nogometno prvenstvo 2024., a kada su ih istražitelji otkrili zacrnili su im prijenos signala. Sve je krenulo od pritužbe SKY Italia, a tijekom istrage utvrđeno je da su osumnjičenici djelovali na potpuno inovativan način u odnosu na ranije slučajeve. Eksfiltrirali su, priopćila je talijanska financijska policija, ključeve za dekodiranje, te zatim putem korištenja virtualnih poslužitelja, hostiranih od strane domaćih i stranih pružatelja internetskih usluga dijelili signal pojedinačnim korisnicima ilegalnih IPTV-a.
Identificirani i pojedinačni korisnici
Istražne radnje otežavalo je i korištenje VPN (Virtual Private Network) sustava za anonimiziranje komunikacije, no na kraju je ipak identificirano 13 osoba osumnjičenih za kršenje Zakona o autorskim pravima, kao i nezakonit pristup računalnim sustavima i posjedovanje pristupnih kodova te računalnu prijevaru. Zanimljivo je da su talijanski istražitelji u nastavku ovog postupka odlučili identificirati i pojedinačne korisnike koji su primatelji nezakonitih IPTV.
Golema šteta legalnim distributerima
“Kršenje prava intelektualnog vlasništva predstavlja, zapravo, izuzetno unosnu nedopuštenu aktivnost za kriminalne organizacije, stvarajući pritom znatnu štetu legalnom gospodarstvu, zbog narušavanja tržišnog natjecanja i evidentne utaje poreza koju stvara ova široko rasprostranjena nezakonita trgovina”, poručili su tada iz talijanske financijske policije. Europol je pak lani, kako je priopćio, zajedno s nizozemskom Službom za fiskalne informacije i istrage (FIOD) sudjelovao u uklanjanju ilegalne usluge IPTV koja je imala više od milijun korisnika diljem Europe. Tada je nekoliko osoba uhićeno zbog sumnje da su sudjelovali u ilegalnom streamingu premium sadržaja.
Paketi koje su kupili pretplatnici dali su im pristup preko 10.000 TV kanala uživo, uz biblioteku od 15.000 filmova i TV emisija.
Svijet
Europa će imati dovoljno plina, ali po višoj cijeni
Proizvođači ukapljenog plina (LNG) spremaju se pokriti zimsku potražnju u Europi, ali kupci se moraju pripremiti za više cijene, prema kretanjima na referentnoj digitalnoj burzi TTF i podacima o dopremi.
Cijene prirodnog plina na TTF-u nakratko su prošli tjedan dotaknule najvišu razinu u dvije godine, od 49.03 eura po megavat satu, budući da su niske temperature potaknule potražnju.
U današnjem trgovanju megavat s rokom isporuke od mjesec dana stajao je iza podneva oko 48 eura i bio je gotovo deset eura skuplji nego početkom mjeseca, približivši se ponovo razini od prije skoro godinu dana, pokazuju službeni podaci ključne burze plina u Europskoj uniji.
Ruski plin i dalje stiže u Austriju
Najnižu cijenu u ovoj godini kupci terminskih ugovora na TTF-u plaćali su 23. veljače, od samo 28,8 eura po megavat satu.
Od sredine rujna cijene plina porasle su gotovo 40 posto zbog strahovanja da će Europa izgubiti i preostale isporuke koje stižu plinovodima ili će ga dobivati znatno manje.
Prije otprilike dva tjedna austrijski OMV odlučio je dodijeljenu mu odštetu u arbitražnom sporu protiv ruskog Gazproma zbog neredovitih isporuka u rujnu 2022. godine oduzeti od financijskih obveza. Ruska kompanija odgovorila je obustavom isporuka, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova podsjetila je na eksploziji na plinovodu Sjeverni tok 2 i na obustavu tranzita plinovodom Yamal-Europe.
Ruski plin i dalje stiže u Austriju, ali OMV ga sada kupuje na burzi i preko posrednika, tumači novinska agencija APA.
Zabrinutost za opskrbu raspirile su i američke sankcije ruskom Gazprombanku. Kremlj je poručio da sankcije smatra pokušajem ometanja preostalih ruskih isporuka plina u Europu i najavio “razmjerne protumjere”, prema riječima glasnogovornika Dmitrija Peskova. Opskrbu iz Rusije mogao bi smanjiti i istek ugovora o tranzitu kroz Ukrajinu na kraju godine.
Pokrivanje rupa
Svjetski proizvođači ukapljenog plina spremaju se pokriti rupe i uvoz LNG-a u Europu mogao bi u studenom dosegnuti najvišu razinu od veljače, od 9.16 milijuna metričkih tona, prema tvrtki za praćenje kretanja na robnim tržištima Kpler.
Time bi uvoz skočio za nešto više od 21 posto u odnosu na listopad i za čak 44 posto u odnosu na rujan, kad se bio spustio na najnižu razinu u tri godine.
Opskrbu su ponajprije pojačali proizvođači plina u Sjedinjenim Državama, najvećem svjetskom izvozniku LNG-a i ključnom dobavljaču, pa se tako procjenjuje da će Europa u studenom uvesti 4.32 milijuna tona američkog LNG-a, najviše od veljače i gotovo 40 posto više nego u listopadu, prema podacima Kplera.
Azijski uvoz američkog LNG-a trebao bi se, pak, u studenome smanjiti za čak 31.8 posto u odnosu na listopad, na samo 2.19 milijuna tona, ponajprije zbog slabog uvoza Indije, Pakistana i Bangladeša.
Indija je četvrti najveći kupac u Aziji, a u studenome bi trebala uvesti 2.21 milijun tona, za 6.4 posto manje nego u listopadu, jer spada u skupinu kupaca osjetljivih na cijene, pa će poskupljenje vjerojatno zakočiti njezinu potražnju, napominje kolumnist Reutersa Clyde Russell.
-
magazin1 dan prije
PRVA JE NEDJELJA ADVENTA Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića
-
magazin1 dan prije
SIMBOLI ADVENTA / Što predstavljaju četiri svijeće na adventskom vijencu?
-
magazin2 dana prije
Špica!
-
Svijet4 dana prije
Zemlju paralizirala najveća snježna oluja u studenom: Ovo se nije dogodilo 100 godina