Svijet
Von der Leyen dolazi na zapadni Balkan: Pregovori traju dugo – a kraj se ne nazire
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas dolazi na zapadni Balkan. Razgovarat će s domaćinima o pristupnom procesu i financijskoj podršci Unije za ovu regiju. Ali i o sumnjama i nedoumicama, dodaje Deutsche Welle.
Trodnevni posjet zapadnobalkanskim zemljama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen počinje susretom s premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani. Do kraja tjedna ona će razgovarati sa šefovima država i vlada Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.
Prema priopćenju Europske komisije taj posjet je kao i prethodnih godina uobičajena, a fokus je na procesu proširenja Europske unije i na takozvanom Planu rasta za zapadni Balkan. Posjet se odvija i prije objavljivanja godišnjih izvješća o napretku u procesu proširenja. Europska komisija planira da sljedećeg tjedna ove procjene o reformama zemalja kandidata za članstvo. „Putovanje pruža predsjednici Europske komisije priliku da prenese svoja očekivanja i poruke na najvišoj političkoj razini”, rekla je Vesela Černeva iz Europskog vijeća za vanjske odnose za DW. Također je to i “vježba slušanja” za Von der Leyen, jer u regiji postoje sumnje da proces pristupanja napreduje kako treba i da su ponude EU zaista vjerodostojne.
Pregovori traju dugo – a kraj se ne nazire
Šest zemalja zapadnog Balkana dobile su obećanje o članstvu u EU prije više od 20 godina. Danas je pojedinačan stupanj napretka za svaku zemlju različit. Od prošlog tjedna, EU i Albanija vode pregovore o sadržajnim pristupnim pitanjima. Od sada će se pregovarati o ukupno 35 poglavlja koja obuhvaćaju pravne oblasti u kojima Albanija treba uskladiti svoj sustav s važećim pravom EU-a. Crna Gora i Srbija ovakve razgovore vode već gotovo cijelo desetljeće.
Sjeverna Makedonija još čeka početak tih pregovora, dok Bosni i Hercegovini nedostaju određeni koraci koji prethode procesu samih pregovora o poglavljima. Kosovo se i dalje smatra samo “potencijalnim kandidatom za članstvo” – dijelom i zbog sukoba sa Srbijom. Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije, što Beograd ne priznaje. No ni pet članica EU-a ne priznaju Kosovo: Španjolska, Grčka, Cipar, Rumunjska i Slovačka. Dok se odnosi između Kosova i Srbije ne normaliziraju, njihov ulazak u EU ostaje malo vjerojatan, jer je za pristupni proces potrebna jednoglasna odluka svih 27 članica EU-a.
Plan rasta za zapadni Balkan
Ipak, podrška regiji i dalje postoji. Takozvani Plan rasta je paket od šest milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine, koji se sastoji od četiri milijarde eura u kreditima i dvije milijarde eura u bespovratnim sredstvima. Cilj je da se zemlje zapadnog Balkana već prije članstva približe EU i Europskom jedinstvenom tržištu. Europska komisija obećava da će to poduprijeti gospodarstvo zemalja i potencijalno udvostručiti njihove privrede u narednom desetljeću. Kako bi dobile sredstva, zemlje moraju, između ostalog, predstaviti agendu reformi po preporuci Europske komisije. Milena Mihajlović, suosnivačica proeuropskog trusta mozgova Europski politički centar (CEP) u Beogradu, hvali Plan rasta kao prvi konkretan primjer pristupa koji je razrađen 2022. i podrazumijeva postupnu integraciju.
Po njenom mišljenju, uslijedit će i drugi koraci, na primjer u oblasti institucionalne suradnje. Mihajlović očekuje da će predsjednica Europske komisije insistirati na rješavanju regionalnih sporova, recimo na dijalogu Beograda i Prištine u kojim je EU posrednik. Napredak u ovoj oblasti ključni je preduvjet za isplatu sredstava EU-a. Prošlog tjedna, Europska komisija je objavila da su zemlje članice odobrile pet od šest reformskih agendi, nedostaje jedino ona Bosne i Hercegovine. Sada će Europska komisija formalno i ubrzano usvojiti ove agende. Ako neka država želi koristiti sredstva iz Plana rasta, mora sklopiti kreditne aranžmane i primijeniti ih. Prema riječima Ursule von der Leyen, to bi trebalo biti završeno do kraja ove godine.
Novi geostrateški prioriteti
Posebno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, u Bruxellesu se smatra da je integracija država zapadnog Balkana u EU geostrateški važna. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u rujnu u govoru na Bledu u Sloveniji: “U doba geostrateških rivaliteta, veća Europska unija daje nam i snažniji glas u svijetu.”
Stručnjakinja za zapadni Balkan Černeva kaže da to ne znači da zapadnobalkanski čelnici sada imaju odriješene ruke, mada mnoge vlade u regiji misle da se zbog geopolitičke situacije ne moraju toliko truditi. Von der Leyen će to vjerojatno naglasiti tijekom svog posjeta. „Sada zemlje zapadnog Balkana moraju pokazati da mogu napredovati”, naglašava analitičarka Mihajlović. Također, trebaju odgovoriti na pozitivne signale iz EU-a. A EU bi trebalo otkloniti sumnje da, usprkos drugačijim uvjeravanjima i programima, zapravo ne misli ozbiljno u pogledu perspektive pridruživanja.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




