Svijet
Von der Leyen dolazi na zapadni Balkan: Pregovori traju dugo – a kraj se ne nazire
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas dolazi na zapadni Balkan. Razgovarat će s domaćinima o pristupnom procesu i financijskoj podršci Unije za ovu regiju. Ali i o sumnjama i nedoumicama, dodaje Deutsche Welle.
Trodnevni posjet zapadnobalkanskim zemljama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen počinje susretom s premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani. Do kraja tjedna ona će razgovarati sa šefovima država i vlada Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.
Prema priopćenju Europske komisije taj posjet je kao i prethodnih godina uobičajena, a fokus je na procesu proširenja Europske unije i na takozvanom Planu rasta za zapadni Balkan. Posjet se odvija i prije objavljivanja godišnjih izvješća o napretku u procesu proširenja. Europska komisija planira da sljedećeg tjedna ove procjene o reformama zemalja kandidata za članstvo. „Putovanje pruža predsjednici Europske komisije priliku da prenese svoja očekivanja i poruke na najvišoj političkoj razini”, rekla je Vesela Černeva iz Europskog vijeća za vanjske odnose za DW. Također je to i “vježba slušanja” za Von der Leyen, jer u regiji postoje sumnje da proces pristupanja napreduje kako treba i da su ponude EU zaista vjerodostojne.
Pregovori traju dugo – a kraj se ne nazire
Šest zemalja zapadnog Balkana dobile su obećanje o članstvu u EU prije više od 20 godina. Danas je pojedinačan stupanj napretka za svaku zemlju različit. Od prošlog tjedna, EU i Albanija vode pregovore o sadržajnim pristupnim pitanjima. Od sada će se pregovarati o ukupno 35 poglavlja koja obuhvaćaju pravne oblasti u kojima Albanija treba uskladiti svoj sustav s važećim pravom EU-a. Crna Gora i Srbija ovakve razgovore vode već gotovo cijelo desetljeće.
Sjeverna Makedonija još čeka početak tih pregovora, dok Bosni i Hercegovini nedostaju određeni koraci koji prethode procesu samih pregovora o poglavljima. Kosovo se i dalje smatra samo “potencijalnim kandidatom za članstvo” – dijelom i zbog sukoba sa Srbijom. Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije, što Beograd ne priznaje. No ni pet članica EU-a ne priznaju Kosovo: Španjolska, Grčka, Cipar, Rumunjska i Slovačka. Dok se odnosi između Kosova i Srbije ne normaliziraju, njihov ulazak u EU ostaje malo vjerojatan, jer je za pristupni proces potrebna jednoglasna odluka svih 27 članica EU-a.
Plan rasta za zapadni Balkan
Ipak, podrška regiji i dalje postoji. Takozvani Plan rasta je paket od šest milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine, koji se sastoji od četiri milijarde eura u kreditima i dvije milijarde eura u bespovratnim sredstvima. Cilj je da se zemlje zapadnog Balkana već prije članstva približe EU i Europskom jedinstvenom tržištu. Europska komisija obećava da će to poduprijeti gospodarstvo zemalja i potencijalno udvostručiti njihove privrede u narednom desetljeću. Kako bi dobile sredstva, zemlje moraju, između ostalog, predstaviti agendu reformi po preporuci Europske komisije. Milena Mihajlović, suosnivačica proeuropskog trusta mozgova Europski politički centar (CEP) u Beogradu, hvali Plan rasta kao prvi konkretan primjer pristupa koji je razrađen 2022. i podrazumijeva postupnu integraciju.
Po njenom mišljenju, uslijedit će i drugi koraci, na primjer u oblasti institucionalne suradnje. Mihajlović očekuje da će predsjednica Europske komisije insistirati na rješavanju regionalnih sporova, recimo na dijalogu Beograda i Prištine u kojim je EU posrednik. Napredak u ovoj oblasti ključni je preduvjet za isplatu sredstava EU-a. Prošlog tjedna, Europska komisija je objavila da su zemlje članice odobrile pet od šest reformskih agendi, nedostaje jedino ona Bosne i Hercegovine. Sada će Europska komisija formalno i ubrzano usvojiti ove agende. Ako neka država želi koristiti sredstva iz Plana rasta, mora sklopiti kreditne aranžmane i primijeniti ih. Prema riječima Ursule von der Leyen, to bi trebalo biti završeno do kraja ove godine.
Novi geostrateški prioriteti
Posebno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, u Bruxellesu se smatra da je integracija država zapadnog Balkana u EU geostrateški važna. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u rujnu u govoru na Bledu u Sloveniji: “U doba geostrateških rivaliteta, veća Europska unija daje nam i snažniji glas u svijetu.”
Stručnjakinja za zapadni Balkan Černeva kaže da to ne znači da zapadnobalkanski čelnici sada imaju odriješene ruke, mada mnoge vlade u regiji misle da se zbog geopolitičke situacije ne moraju toliko truditi. Von der Leyen će to vjerojatno naglasiti tijekom svog posjeta. „Sada zemlje zapadnog Balkana moraju pokazati da mogu napredovati”, naglašava analitičarka Mihajlović. Također, trebaju odgovoriti na pozitivne signale iz EU-a. A EU bi trebalo otkloniti sumnje da, usprkos drugačijim uvjeravanjima i programima, zapravo ne misli ozbiljno u pogledu perspektive pridruživanja.
Svijet
Zemlju paralizirala najveća snježna oluja u studenom: Ovo se nije dogodilo 100 godina
Seul je zabilježio najveće snježne padaline u studenome od početka mjerenja prije više od jednog stoljeća, točnije od 1907.
Snježna oluja paralizirala je dijelove Južne Koreje u srijedu i uzrokovala smrt najmanje troje ljudi, dok je velik broj ozlijeđenih, prenosi Dnevnik.hr.
Prijavljeni su i brojni nestanci struje, a otkazano je više od 150 letova.
Prvi snijeg u sezoni u Seulu srušio je stoljetni rekord. Naime, prema pisanju Reutersa, ovo su najveće zabilježene snježne padaline u studenom od početka bilježenja, odnosno 1907.
Nagli pad temperature tijekom noći pretvorio je kišu u jak snijeg, a u glavnom gradu se akumuliralo preko 16 centimetara do 23 sata po lokalnom vremenu, javlja Korejska meteorološka uprava (KMA).
Ostala okolna metropolitanska područja Yongin-dong i Baekam zabilježila su preko 30 centimetara snijega, a tek nešto manje Suwon i Incheon.
U Gangwonu, kojeg je zatrpao više od 21 centimetar snijega 81-godišnjak je poginuo u prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovalo pet vozila na autocesti.
Istog dana umro je i 78-godišnjak čija se garaža urušila dok je s nje čistio snijeg. Još jedan smrtni slučaj dogodio se kada je autobus otklizao na zaleđenoj cesti i naletio na muškarca starog 30-ak godina dok je usmjeravao promet u Hwaseongu.
Predsjednik Yoon Suk Yeol naredio je korejskom ministarstvu unutarnji poslova i sigurnosti da mobilizira svu opremu i osobe zadužene za čišćenje snijega kako bi se spriječile prometne nesreće i blokade cesta, piše Korea JoongAng Daily.
Ministarstvo je podiglo razinu opasnosti na drugu po redu najveću budući da se očekuje više od 20 centimetara padalina u 24 sata.
KMA prognozira da će većina regija biti zahvaćena ili kišom ili snijegom sve do četvrtka ujutro. Središnje regije i istočni dijelovi Sjevernog Jeolla mogli bi doživjeti snažne snježne oluje.
Svijet
Hakeri diljem EU kradu TV sadržaj i prodaju ga za siću. Na meti policije su i korisnici piratskih platformi
USKOK i hrvatska policija objavili su danas da provode akciju u kojoj je 11 osoba uhićeno zbog sumnje u prodaju piratskih televizijskih paketa. Ova akcija provodi se u koordinaciji s Europolom, a uključene su još i policije iz Velike Britanije, Italije, te Francuske. Sumnja se da šteta, samo u Hrvatskoj, iznosi oko dva milijuna eura. Od jutros je policija po nalogu USKOK-a u akciji u pet županija zbog zločinačke grupe koja je počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Uhićeno je 11 osoba, a sumnja se da su piratske pakete s više od 400 kanala prodavali korisnicima za 10-15 eura mjesečne naknade.
“Danas je u još nekoliko zemalja slična akcija, znam da su uključene Velika Britanija, Italija i još neke države. Sve se to radi u suradnji sa Europolom, ali kad govorimo o Hrvatskoj u ovom trenutku je nekakva procijenjena šteta skoro 2 milijuna eura”, rekao je danas ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Riječ je o vrsti cyber kriminala koja je odavno poznata, te u posljednje vrijeme buja.
Tako je, prije nekoliko mjeseci, i talijanska financijska policija identificirala je 13 osoba koje su činile mrežu distribucije ilegalnih televizijskih sadržaja putem IPTV-a. Operacija, provedena u Milanu i nekoliko talijanskih regija, dovela je do uhićenja odgovornih za vođenje platforme koja je nudila piratske pretplate po sniženim cijenama, varajući milijune korisnika i nanoseći štetu audiovizualnom sektoru.
Prijava SKY Italia
Pirati su iskoristili Europsko nogometno prvenstvo 2024., a kada su ih istražitelji otkrili zacrnili su im prijenos signala. Sve je krenulo od pritužbe SKY Italia, a tijekom istrage utvrđeno je da su osumnjičenici djelovali na potpuno inovativan način u odnosu na ranije slučajeve. Eksfiltrirali su, priopćila je talijanska financijska policija, ključeve za dekodiranje, te zatim putem korištenja virtualnih poslužitelja, hostiranih od strane domaćih i stranih pružatelja internetskih usluga dijelili signal pojedinačnim korisnicima ilegalnih IPTV-a.
Identificirani i pojedinačni korisnici
Istražne radnje otežavalo je i korištenje VPN (Virtual Private Network) sustava za anonimiziranje komunikacije, no na kraju je ipak identificirano 13 osoba osumnjičenih za kršenje Zakona o autorskim pravima, kao i nezakonit pristup računalnim sustavima i posjedovanje pristupnih kodova te računalnu prijevaru. Zanimljivo je da su talijanski istražitelji u nastavku ovog postupka odlučili identificirati i pojedinačne korisnike koji su primatelji nezakonitih IPTV.
Golema šteta legalnim distributerima
“Kršenje prava intelektualnog vlasništva predstavlja, zapravo, izuzetno unosnu nedopuštenu aktivnost za kriminalne organizacije, stvarajući pritom znatnu štetu legalnom gospodarstvu, zbog narušavanja tržišnog natjecanja i evidentne utaje poreza koju stvara ova široko rasprostranjena nezakonita trgovina”, poručili su tada iz talijanske financijske policije. Europol je pak lani, kako je priopćio, zajedno s nizozemskom Službom za fiskalne informacije i istrage (FIOD) sudjelovao u uklanjanju ilegalne usluge IPTV koja je imala više od milijun korisnika diljem Europe. Tada je nekoliko osoba uhićeno zbog sumnje da su sudjelovali u ilegalnom streamingu premium sadržaja.
Paketi koje su kupili pretplatnici dali su im pristup preko 10.000 TV kanala uživo, uz biblioteku od 15.000 filmova i TV emisija.
Svijet
Europa će imati dovoljno plina, ali po višoj cijeni
Proizvođači ukapljenog plina (LNG) spremaju se pokriti zimsku potražnju u Europi, ali kupci se moraju pripremiti za više cijene, prema kretanjima na referentnoj digitalnoj burzi TTF i podacima o dopremi.
Cijene prirodnog plina na TTF-u nakratko su prošli tjedan dotaknule najvišu razinu u dvije godine, od 49.03 eura po megavat satu, budući da su niske temperature potaknule potražnju.
U današnjem trgovanju megavat s rokom isporuke od mjesec dana stajao je iza podneva oko 48 eura i bio je gotovo deset eura skuplji nego početkom mjeseca, približivši se ponovo razini od prije skoro godinu dana, pokazuju službeni podaci ključne burze plina u Europskoj uniji.
Ruski plin i dalje stiže u Austriju
Najnižu cijenu u ovoj godini kupci terminskih ugovora na TTF-u plaćali su 23. veljače, od samo 28,8 eura po megavat satu.
Od sredine rujna cijene plina porasle su gotovo 40 posto zbog strahovanja da će Europa izgubiti i preostale isporuke koje stižu plinovodima ili će ga dobivati znatno manje.
Prije otprilike dva tjedna austrijski OMV odlučio je dodijeljenu mu odštetu u arbitražnom sporu protiv ruskog Gazproma zbog neredovitih isporuka u rujnu 2022. godine oduzeti od financijskih obveza. Ruska kompanija odgovorila je obustavom isporuka, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova podsjetila je na eksploziji na plinovodu Sjeverni tok 2 i na obustavu tranzita plinovodom Yamal-Europe.
Ruski plin i dalje stiže u Austriju, ali OMV ga sada kupuje na burzi i preko posrednika, tumači novinska agencija APA.
Zabrinutost za opskrbu raspirile su i američke sankcije ruskom Gazprombanku. Kremlj je poručio da sankcije smatra pokušajem ometanja preostalih ruskih isporuka plina u Europu i najavio “razmjerne protumjere”, prema riječima glasnogovornika Dmitrija Peskova. Opskrbu iz Rusije mogao bi smanjiti i istek ugovora o tranzitu kroz Ukrajinu na kraju godine.
Pokrivanje rupa
Svjetski proizvođači ukapljenog plina spremaju se pokriti rupe i uvoz LNG-a u Europu mogao bi u studenom dosegnuti najvišu razinu od veljače, od 9.16 milijuna metričkih tona, prema tvrtki za praćenje kretanja na robnim tržištima Kpler.
Time bi uvoz skočio za nešto više od 21 posto u odnosu na listopad i za čak 44 posto u odnosu na rujan, kad se bio spustio na najnižu razinu u tri godine.
Opskrbu su ponajprije pojačali proizvođači plina u Sjedinjenim Državama, najvećem svjetskom izvozniku LNG-a i ključnom dobavljaču, pa se tako procjenjuje da će Europa u studenom uvesti 4.32 milijuna tona američkog LNG-a, najviše od veljače i gotovo 40 posto više nego u listopadu, prema podacima Kplera.
Azijski uvoz američkog LNG-a trebao bi se, pak, u studenome smanjiti za čak 31.8 posto u odnosu na listopad, na samo 2.19 milijuna tona, ponajprije zbog slabog uvoza Indije, Pakistana i Bangladeša.
Indija je četvrti najveći kupac u Aziji, a u studenome bi trebala uvesti 2.21 milijun tona, za 6.4 posto manje nego u listopadu, jer spada u skupinu kupaca osjetljivih na cijene, pa će poskupljenje vjerojatno zakočiti njezinu potražnju, napominje kolumnist Reutersa Clyde Russell.
-
magazin1 dan prije
PRVA JE NEDJELJA ADVENTA Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića
-
magazin1 dan prije
SIMBOLI ADVENTA / Što predstavljaju četiri svijeće na adventskom vijencu?
-
magazin2 dana prije
Špica!
-
Svijet4 dana prije
Zemlju paralizirala najveća snježna oluja u studenom: Ovo se nije dogodilo 100 godina