Connect with us

Hrvatska

Vreba sve više lažnih online trgovaca. Inspektorat ne može puno, ali sami ih možete lako otkriti

Objavljeno

-

Društvene mreže odavno nisu samo čedno mjesto virtualnih druženja, zabave i raspravljanja. Danas su one plodno polje trgovanja koje često nije pošteno.

Svi koji smo na društvenim mrežama imamo iskustva s oglasima koji nam nenajavljeni i navodno ničim izazvani iskaču u feedu vabeći na najpovoljniju kupnju uz vrtoglavo velike popuste u online trgovinama. Stavimo li na stranu agresivni marekting, mnoge online trgovine drže se poštene trgovačke prakse. Rekli bi – što je na slici, to je i u paketu. Trgovanje na internetu ozbiljan je biznis i veliki igrači koji drže do vjerodostojnosti paze da ne varaju niti zavaravaju kupce.

Puno je, naravno, posve drugačijih primjera i malo onih koji seprilikom online kupovine nisu “opekli” i u pristiglom paketu dobili artikl kakav nije bio “na slici” kada su ga naručivali.

HUZP: Velik broj pritužbi

Upozoravaju na to u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP), ističući da neke dostavne službe ne dozvoljavaju provjeru sadržaja paketa prije preuzimanja.

“Nakon velikog broja pritužbi i poziva, ponovno upozoravamo potrošače da od dostavnih službi ne preuzimaju pakete ako dostavljač ne dozvoljava otvaranje paketa i provjeru sadržaja i ako ne izdaje račun, jer se radi o prijevarama. Isto tako, ne treba preuzimati pakete koje niste naručili jer ima jako puno prijevara i na taj način, ako niste nešto naručili, ne morate to preuzeti i platiti”, stoji u objavi HUZP-a.

Također upozoravaju da na pošiljkama koje dobivaju potrošači često stoji adresa društva sa sjedištem u Hrvatskoj, u blizini dostavne službe.

“A kad potrošači reklamiraju proizvod društvu čija je adresa navedena na pošiljci, isti o tome nemaju saznanja kao ni informaciju kome dostavne službe dostavljaju novac koji su primile od potrošača”, dodaju u HUZP-u.

Državni inspektorat: Podnesite prijavu

S obzirom na velik broj pritužbi potrošača, HUZP se obratio i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH). Otamo poručuju da u slučajevima kada su građani prevareni prilikom online kupovine putem društvenih mreža – ako im proizvod nije isporučen, ako je isporučen drugačiji od naručenog ili lošije kvalitete – tada moraju sami (ne preko potrošačkih udruga) podnijeti prijavu Državnom inspektoratu. Uz nju bi trebali dostaviti sve raspoložive informacije o prevari prilikom kupnje, uključujući poveznicu na web-stranicu trgovca od kojeg su naručili proizvod.

To mogu učiniti ispunjavanjem elektroničkog obrasca “Podnošenje prijava” na mrežnim stranicama Državnog inspektorata slanjem prijave poštom (Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb) ili osobno u pisarnicama DIRH-a.

No, iz odgovora HUZP-u očito je da Državni inspektorat nema baš puno manevarskog prostora u takvim slučajevima jer većina online trgovina nema sjedišta u Hrvatskoj.

Vezane im ruke ako je trgovac registriran vani

“Ako se radi o trgovačkom društvu koje sklapa ugovore na daljinu putem Interneta, a čije je sjedište u drugoj državi članici Europske unije, ističemo da tržišna inspekcija nema zakonskih osnova za provođenje inspekcijskog postupka nad trgovcima u drugoj državi članici. Stoga se potrošači mogu obratiti Europskom potrošačkom centru koji (…) u suradnji s drugim Europskim potrošačkim centrima pomaže potrošačima u rješavanju prekograničnih pritužbi i sporova”, kažu u Državnom inspektoratu dodajući kako su educiranost i informiranost ključni u zaštiti potrošača u digitalnom okruženju.

Ističu i da online trgovci nakon prijevarnih radnji mogu svoju domenu, odnosno internetsku stanicu ugasiti te registrirati novu s novim nazivom pa s nje nastaviti s istom praksom.

“Ne dozvoljavaju otvaranje pošiljke prije plaćanja”

U HUZP-u kažu da se prevare kod online kupovine najčešće svode na to da potrošaču umjesto naručenog proizvoda stigne sličan, ali jeftiniji i nekvalitetniji.

“Misleći da kod plaćanja pouzećem nema prevare naši potrošači plate dostavljeno pouzdajući se u poštenje trgovca. Najčešće ne dobiju ono što su naručili jer ih je trgovac prevario slanjem jeftinijeg proizvoda. Dostavne službe ne dozvoljavaju otvaranje pošiljke prije plaćanja, a poslije plaćanja ne žele vratiti novac”, navodi HUZP u svome pismu Državnom inspektoratu.

Pohvaljuju jedino Hrvatsku poštu čiji dostavljači, kažu, dozvoljavaju potrošačima da prije plaćanja pregledaju pošiljku i ne preuzmu je ako u njoj nije ono što su naručili.

Otkriveno 6000 lažnih internetskih trgovina

U HUZP-u ističu da je u posljednje vrijeme otkriveno više od 6000 lažnih internetskih trgovina kojima je cilj krađa osobnih podataka i financijskih sredstava, među ostalima i hrvatskih građana. No, postoji prilično lak način da građani prije online kupovine utvrde je li neka internetska trgovina pouzdana.

CARNET putem svoga odjela Nacionalni CERT, čiji je osnovni zadatak očuvanje kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj, ima besplatan servis iffy.cert.hr. Ondje se upisivanjem web-adrese ili naziva internetske trgovine u nekoliko sekundi može provjeriti je li ona lažna ili pouzdana.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu