Hrvatska
Prometni stručnjak: Ovo su najopasnija vozila ljeti, često ih voze neiskusni vozači
Sav užas prometnih nesreća u ljetnom razdoblju sažeo se prošloga petka u Bjelovaru i okolici gdje je u samo nekoliko sati teško stradalo petoro maloljetnika.
Troje maloljetnika stradalo je na quadu, sve popularnijem vozilu na četiri kotača, koje spada u kategoriju poljoprivrednih vozila. U Bulincu kod Bjelovara sletjeli su s ceste u kanal i udarili u betonski most. Djevojčica koja je upravljala quadom ima ozljede opasne po život, a ni ona niti dvoje njenih suvozača nisu nosili zaštitne kacige.
U samom Bjelovaru istog je dana vozač automobila udario djevojčicu dok je prelazila cestu na pješačkom prelazu. A u trećoj nesreći maloljetno dijete palo je s električnog romobila i udarilo o asfalt glavom na kojo nije imalo kacigu i zadobilo teške ozljede.
Nižu se nesreće…
U Zagrebu je prošle nedjelje poginuo motociklist. U subotu navečer kod Donje Stubice sudarili su se vozači quada i cross motocikla pri čemu je motociklist teško ozlijeđen i u životnoj opasnosti. U petak je kod Koprivnice motociklist poginuo sletjevši s kolnika i udarivši u metalni nosač dalekovoda. Pretprošlog vikenda kod Imotskog je u sudaru poginula starija žena koja se nalazila u prikolici motokultivatora. Od početka lipnja motociklisti su ginuli i kod Rijeke, u Bosiljevu, u Mačkovcu kod Nove Gradiške, dvojica u Glavicama kod Sinja…
Može se tako unatrag kopati po arhivi vijesti iz crne kornike i gomilati brojke poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama koje zaredaju s dolaskom lijepog vremena i toplih dana.
“Više ljudi vani, više prometa”
“Kada dođe ljeto, na cestu izlaze i one vrste otvorenih vozila koje se ne voze zimi – bicikli, romobili, električni romobili, quadovi, motocikli… Zimi se većinom voze automobili koji su zatvoreni i time sigurniji”, kaže nam prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec.
Ljeti je, napominje, više ljudi na cesti, puno više aktivnosti odvija se na otvorenom pa je i promet naprosto veći. Osim toga, na cestama i pješačkim stazama sve je više vozila kojih donedavno nije bilo, a sada su vrlo popularna. Mnoga takva voze neiskusni vozači pa se neminovno događa više nesreća.
Husinec nam je objasnio zašto neka od njih ljeti mogu biti vrlo opasna.
Quadovi
“Quad je teško vozilo i potrebno je dosta fizičke snage za upravljati njime. Za razliku od suvremenih automobila koji imaju servo upravljače i meke komande, quad ima – osim onih ekstraskupih modela – isključivo mehaničke komande. Vi mehaničkim upravljačem okrećete prednja dva kotača za što treba uložiti puno snage. Dovoljno je da quad naiđe na nekakvu rupu na cesti ili rubnjak, upravljač se izbije iz ruke, pogotovo ako dijete njime upravlja, pa je nesreća neizbježna. Ova stradala djevojčica u Bjelovaru nije mogla fizički kontrolirati quad jer je bio preopterećen. Na njemu je bilo još dvoje djece i njoj je upravljač bio pretežak da bi njime upravljala kako treba.
Quadovi obično idu 40 kilometara na sati i teški su oko 600 kilograma. Ljudi ih često registriraju kao poljoprivredna vozila jer na njih onda dobivaju poticaje i druge pogodnosti. A ako je vozilo poljprivredno, nije propisano obvezno nošenje kacige. No quad se u našim krajevima ne koristi mnogo u poljoprivredi, koliko u poslovima rendžera i lovočuvara. Naravno, i za zabavu”, napominje ovaj stručnjak.
Električni romobili
“Električni romobil je fantastična stvar, osobno ga puno vozim. No, neki ljudi otišli su korak dalje i počeli voziti električne romobile cestom, usporedo s automobilima. A romobilistu je teško imati pregled situacije na cesti, kao što je i vozaču automobila teško vidjeti romobilistu. On je jedna okomita, vrlo tanka silueta koja se kreće velikom brzinom, praktički bešumno. Električni romobil ima male kotače i za razliku od motocikla jako je osjetljiv na raznorazne rupe i grabe na putu. Ti su romobili sigurni do brzine od 25 kilometara na sat, sve iznad toga je opasno. I nije romobilu mjesto među automobilima. S druge strane, nije mu mjesto ni među pješacima, ali tada dolazimo u sivu zonu jer staze za romobile nisu napravljene. Zakonski propisana brzina je 5 kilometara na sat na pješačkim stazama, ali tolerira im se vožnja i do 10 kilometara na sat, što je malo brže od hoda čovjeka. No, definitivno mu nije mjesto ni na cesti ni na nogostupu ako vozi 30 na sat. Propisano je i da vozač električnog romobila mora nositi kacigu, iako ta zaštitna kaciga uglavnom nije presudna. Na romobilu se više “trgaju” noge i ruke, rijetko stradava glava. Ali, kako se kaže, od opreza glava ne boli”, kaže Husinec.
Motocikli
Kod stradavanja motociklista u prometu najčešći je problem prebrza vožnja jer adrenalin često povuče vozače, a motocikli očito nisu napravljeni za laganu panoramsku vožnju. Husinec kaže da problem s motociklistima u prometu traje već desetljećima, ali da više nije izražen kao nekad.
“Gotovo da više i nema motociklista koji vozi bez zaštitne kacige na glavi, kao što se nekoć najčešće vozilo. A i sami motocikli nisu više toliko popularni među mlađom populacijom. Nekad je motocikl bio statusni simbol. U kvartu su najveći frajeri bili oni s motociklima. Danas se mladi više ne dokazuju na taj način. S motociklistima nema uzlaznih problema u prometu, iako ih još uvijek mnogo stradava na cestama. Osim toga, vozači motocikala u prosjeku su stariji i iskusniji. Danas su puno veći problemi s vozačima električnih romobila, quadova i sličnih prijevoznih sredstava”, kazao je Husinec.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







