Svijet
Zašto Lufthansa započinje suradnju s njemačkom vojskom
Prekretnica u njemačkoj politici dovodi i do sve većeg značaja Lufthansine firme Lufthansa Technik i njene suradnje s vojnom industrijom. Ono što je prije bila samo sporedna djelatnost, sve više dolazi u središte pažnje.
Sektor za održavanje vojnih aviona je u velikoj transformaciji.
Stručnjaci za održavanje vojne avijacije su toliko traženi da kompanije poput Lufthansa Technik (LHT) čak pristaju na prekvalifikaciju i usavršavanje radnika iz drugih sektora. Često se stručnjaci dovode iz kompanija koje su radile kao dobavljači dijelova za automobilsku industriju, čiji proizvodi nisu više traženi zbog prelaska na električne automobile.
“Lufthansa Technik, u potrazi za stručnjacima, preuzima mehatroničare iz automobilske industrije”, potvrdio je avio-stručnjak Heinrich Großbongardt u intervjuu za DW. “Oni imaju dobro obrazovanje. Sada se vrši njihova prekvalifikacija u avio-mehaničare, što je ranije bilo nezamislivo!”Nakon ruskog napada na Ukrajinu, stvorena su nova poslovna područja i dati novi poticaji etabliranim kompanijama, uz investicije za kupovinu novih aviona u milijardama eura. Kao u slučaju Lufthansa Technik, koja je nedavno osnovala podružnicu LHT Defense.
LHT je podružnica njemačke Lufthanse za održavanje i popravke. Prema vlastitim navodima, LHT opslužuje više od 800 klijenata širom svijeta i ima više od 20.000 zaposlenih.
Prekretnica za Lufthansu i njemački strahovi
“Prije deset godina to bi bilo teško zamislivo u Lufthansi Technik i u Lufthansa grupi, uzimajući u obzir ESG-rangiranje (Environment, Social und Governance). To je ocjena poduzeća kad je riječ o okolišu, društvu i upravljanju”, kaže Großbongardt. “Defense je tada nešto što nije dolazilo u obzir”, kaže ovaj stručnjak iz Hamburga.
Desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, u velikim dijelovima njemačkog društva bilo je omraženo sve što je imalo veze s vojskom. Njemačka vojna tehnologija je bila tražena u inozemstvu, ali je u njemačkoj politici i društvu uvijek bila predmet spora.
Nakon ruskog napadana Ukrajinu i najave njemačke vlade da će uložiti 100 milijardi eura u jačanje vojske, situacija se promijenila. “Sada se na to drugačije gleda. I zato to više nije negativna tema za Lufthansu”, objašnjava Großbongardt.
Prvi korak u tom pravcu bit će održavanje pet Boeing P-8 Poseidon za elektronsko promatranje, koje je njemačka mornarica naručila krajem lipnja 2021. godine. Osim SAD-a, Australije, Indije, Velike Britanije, Norveške, Južne Koreje i Novog Zelanda, Njemačka je osmi kupac koji će ove zime u svoju vojnu flotu uvesti Boeing Poseidon.
Civilni Know-How za vojne avione
“Ovi avioni su u biti poput civilnog Boeinga 737, dakle obični putnički avioni u koje su ugrađeni vojni sistemi”, kaže Großbongardt. Lufthansa ima puno iskustva u održavanju Boeinga 737. “Već ranije se postavilo pitanje, tko bi mogao održavati vojne boinge u Njemačkoj? I tu se ne može zaobići Lufthansa Technik, posebno jer su oni uključeni u održavanje i unutrašnje uređenje njemačkih vladinih aviona.”
Za Bundeswehr i Njemačku ima smisla da u održavanje uključe LHT. Jer, bilo bi puno skuplje kada bi Bundeswehr morao sam razviti te kapacitete. “LHT može koristiti postojeće resurse, a to je dobro i za aviokompaniju jer stvara nova radna mjesta u Hamburgu.”
Lufthansa Technik uživa odličnu međunarodnu reputaciju, naglašava Großbongardt. “Kao što Amerikanci kažu, LHT je svjetski lider u tehničkom održavanju aviona i motora.”
Narudžba helikoptera iz Njemačke
Sredinom svibnja, kada je njemački ministar obrane Boris Pistorius posjetio američku kompaniju Boeing u Filadelfiji, osim narudžbe za Poseidone, naručio je i 60 transportnih helikoptera tipa CH47-F Chinook. Lufthansa planira ući i tu u posao održavanja i nabavke rezervnih dijelova.
A uz to LHT želi sudjelovati i u održavanju 35 bombardera F-35, koje je od američkog proizvođača Lockheed naručilo njemačko ratno zrakoplovstvo.
Kada NATO narednih godina zamijeni svoje Awacs avione za elektronsko promatranje novim tipom E-7, LHT šef Sören Stark se nada da će LHT biti uključen ne samo u održavanje. “Već desetljećima je u našoj DNA da brzo razumijemo i servisiramo novu avio-tehnologiju”, rekao je Stark za Handelsblatt. “Tako bi i modifikaciju civilnog Boeinga 737 u E-7 avione NATO-a mogli izvesti u Hamburgu, u uskoj suradnji s Boeingom”, kaže Stark.
Poslovi za specijaliste u Njemačkoj
Ovo je posebnost novog poglavlja, koje otvara Lufthansa. Ovaj put, novi poslovi se ne vode na LHT lokacijama u Malti, Sofiji ili Manili, već u Njemačkoj.
„Prijaviti se za održavanje novih radarskih aviona za NATO je mudra odluka”, smatra Großbongardt, jer LHT u tome može koristiti svoje iskustvo, koje ima s putničkim avionima, tim prije što je novi model E-7 Wedgetail također baziran na civilnom Boeingu 737. „Kada jednom dobijete priliku da uđete na to tržište, postoji dodatni potencijal za poslovne naloge unutar NATO-a”, kaže ovaj avio-stručnjak, a piše Deutsche Welle.
Šef Lufthansa Technik (LTH) Sören Stark ima ambiciozne planove: do 2030. godine, prihodi koncerna bi trebali porasti s 6,5 milijardi eura na više od deset milijardi eura. Dobit bi trebala porasti s 630 miliona eura na više od milijardu eura. Ciljevi su ambiciozni, ali nisu nerealni.
“Vidim dobre šanse za Lufthansa Technik da djeluje kao generalna kompanija odnosno generalni izvođač radova za američke programe”, kaže avio-savjetnik Michael Santo iz konzultantske firme “H und Z” za list Handelsblatt.
Da će LHT u budućnosti raditi i veće poslove od održavanja avio-tehnike i motora na vojnim avionima, za stručnjaka Großbongardta nije vjerojatno. “Lufthansa Technik nikada neće ući u proizvodnju oružane tehnologije, oni nemaju tu kompetenciju.” Ovaj stručnjak, međutim, računa da će LHT za to angažirati partnere. “Lufthansa Technik bi bila glavni izvođač i brinula bi se samo o motorima i avionima. Za sve što se tiče oružja i radarskih sistema, brinut će se partner”, zaključuje Großbongardt.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA8 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




