Hrvatska
Na pomolu novi financijski rekordi: Od turizma barem pet, a možda i 15 posto više eura nego lani
Prošla je godina donijela nikad više, 14,6 milijardi eura prihoda od stranih gostiju, a jedinstvena pozicija nedaleke autodestinacije unutar Schengena i dalje će pojačano raditi u korist hrvatskog turizma, smatraju analitičari.
Vidite sada da su sve te cijene kugli sladoleda i ležaljki imale smisla. Kugla do kugle i 14,6 milijardi, ironizira jedan od naših čitatelja nedavnu vijest da je Hrvatska u prošloj godini od stranih gostiju uprihodila rekordnih 14,6 milijardi eura. Drugi, pak, uvjeren da se u turizmu puno novca i dalje vrti na crno, smatra da se može govoriti i o cifri od blizu 20 milijardi. Kako god, vijest iz Hrvatske narodne banke bolja je nego se očekivalo, a turizam se lani pokazao čak četiri milijarde unosnijim nego posljednje godine prije korone.
Toliki skok nije se, dakako, dogodio u samo jednoj godini. U prvoj korona sezoni, 2020., prihodi od stranih gostiju više su nego prepolovljeni i dosegli su tek 4,8 milijardi eura, piše Večernji list.
Dogodine se situacija već uvelike stabilizirala unatoč restrikcijama putovanja koje su i dalje važile. Hrvatska je 2021. bila u krugu privilegiranih po brzini kojom se turizam oporavlja i prihod je dosegnuo 9,1 milijardu eura. Već u 2022., pak, postavljen je novi rekord s 13,1 milijardom prihoda od stranih gostiju da bi u prošloj godini turistička žetva bila obilnija za čak 1,5 milijardi i dosegnula spomenutih 14,6 milijardi eura.
Gostiju se očekuje više nego lani
Što slijedi i je li tako skokovit rast turističkih prihoda okončan? Gostiju se očekuje više nego lani, ali cijene, kako je najavljeno iz hotelijerskih redova, ipak više neće skakati kao lani. S tim se slaže i turistička analitičara, dr. Sanja Čižmar.
“Definitivno, u kontekstu smanjenih inflatornih očekivanja kao i zaoštrene konkurencije na turističkom tržištu Mediterana, rast cijena u turizmu u Hrvatskoj bit će znatno umjereniji nego prošle godine. Sukladno tom, predvidivi rast prihoda od turizma mogao bi biti na razini od pet do sedam posto”, procjenjuje dr. Čižmar, koja upozorava i da je prihod od stranih turista u prošloj godini nominalno veći 38,5 posto nego 2019., a realno puno manje od toga.
“Ako se uračuna inflacija koja po kumulativnoj stopi u razdoblju 2019.-2023. godine iznosi 26,6 posto, proizlazi da su prihodi od stranih turista od 2019. do lani rasli realno za 11,9 posto. Što se ove godine tiče, započelo je dobro, novim plusevima u dolascima i noćenjima, ali valja napomenuti da prvo tromjesečje čini tek 2,4 posto ukupnih godišnjih noćenja, tako da razinu optimizma valja više vezati za volumen rezervacija za glavnu sezonu. No, zbog fleksibilnih uvjeta otkaza rezervacija koji se nastavljaju i ove godine, očekujemo da se situacija s bookingom za glavnu sezonu iskristalizira relativno kasno”, rekla je Čizmar.
16 posto više gostiju i 15 posto više noćenja
Ova je godina, inače, počela sa čak 16 posto više gostiju i 15 posto više noćenja tijekom prva tri mjeseca nego je bio slučaj lani. Za ekonomskog analitičara dr. Željka Lovrinčevića, dovoljno dobro da se s optimizmom čeka nastavak godine. Do lanjskih 14,6 stiglo se kaže zahvaljujući kombinaciji triju faktora: i dalje pojačanoj potražnji kao posljedici odgođene potrošnje u koroni, poskupljenjima zbog inflacije, ali i dizanju kvalitete u hrvatskom turizmu.
“Rast prihoda u 2023. pokazao se čak i nešto većim od očekivanog, ali sve se stvarno povoljno poklopilo. Vjerujem da će i 2024. biti odlična turistička godina. Za zemlje koje nisu autodestinacija poput Grčke ili Turske, primjerice, bit će dosta neizvjesnosti, a geografska pozicija Hrvatske će i dalje pojačano raditi u korist našeg turizma. S druge strane, standard u Hrvatskoj raste brže nego u Njemačkoj i nekim drugim zemljama odakle nam turisti dolaze, pa bi se ove godine i domaći mogli iskazati više nego inače. Prihodi bi, stoga, mogli rasti barem deset, a možda i 15 posto prema prošloj godini”, procjenjuje Lovrinčević.
Što slijedi i hoće li 2024. donijeti ‘samo’ 700.000 ili 1,4 milijarde, pa čak i dvije milijarde turističkih eura, vidjet će se već s podacima HNB-a za prvo tromjesečje ove godine. No, nema dileme da će svaki dodatni euro za zemlju biti više nego dobrodošao.
Sve se svelo na europska sredstva i turizam
“Da, u hrvatskoj industriji se, nažalost, ništa ne događa, a u poljoprivredi ništa značajno. Sve se svelo na europska sredstva i turizam. A kad je riječ o turizmu, to je kao ples balerine u staklenim cipelicama. Sve je naizgled lijepo, elegantno i bez puno truda, ali ipak počiva na staklenim nogama.
Hrvatska uživa jedinstvenu poziciju nedaleke autodestinacije unutar Schengenu, a u našu korist idu i novi prometni pravci koji se planiraju u EU i to ostaje trajna prednost. Nećemo ih dozivati,. ali praktički jedan incident, jedno izlijevanje iz tankera, može sve pokvariti, urušiti cijelu ekonomiju, i vrijeme je da se počne ozbiljno razmišljati kako biti spreman za takve situacije. Svojevrsna polica osiguranja mogu biti, recimo, nacionalni fondovi koji bi se punili iz turističke rente”, kaže dr. Lovrinčević.
Hrvatska
Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…
Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.
Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.
HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan
U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.
“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.
Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.
Ovo su najtraženija zanimanja?
Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:
zidari
fasaderi
krovopokrivači
vodoinstalateri
električari
podopolagači
automehaničari
automehatroničari
autolakireri
bravari
tokari
strojobravari
mesari
pekari
slastičari
kuhari
konobari
medicinske sestre
medicinski tehničari
laboratorijski tehničari
vozači lakih i teških dostavnih vozila
vozači autobusa
vozači vozila hitnih službi
U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
-
magazin5 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…